Službenih reakcija na jučerašnji izvještaj Centra Simon Wiesenthal u Hrvatskoj još nema, a Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, čiju smo glasnogovornicu danas zamolili za odgovor dokle se stiglo u „slučaju Rojnica“, nije se oglasilo. No, najpoznatiji hrvatski lovac na nacističke zločince, Alen Budaj, direktor Margelovog instituta - organizacije koja radi na praćenju svakog oblika pojave antisemitizma i svih drugih oblika rasne i vjerske netrpeljivosti – kaže kako slaba ocjena Hrvatske nije iznenađujuća:
„Mislim da je izvještaj bio za očekivati jer nakon što je Tuđman imenovao Rojnicu za veleposlanika, pa je to povučeno, od tog trenutka do dana današnjeg Hrvatska ništa nije poduzela. Promijenile su se mnoge vlade, promijenili su se mnogi ministri Unutrašnjih poslova i ništa se nije desilo na procesuiranju Ive Rojnice.“
Kad je Rojnica u pitanju, kaže Alen Budaj, direktor Margelovog instituta, očito je pomanjkanje političke volje da se u tom slučaju napravi makar i minimalni pomak:
„Nimalo me ne čudi da hrvatska država i njezini organi ne proganjaju Ivu Rojnicu kada je još uvijek odlikovani građanin Republike Hrvatske i to za promicanje ugleda Hrvatske u Argentini, a posebno zbog rada na povezivanju političkih, kulturnih i civilizacijskih vrednota hrvatskog naroda u razdoblju Drugog svjetskog rata. Mislim da bi prvo morali reagirati iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske da mu se to odlikovanje oduzme. Mi smo uputili zahtjev za prijem kod predsjednika i kod predsjednika vlade da bi raspravili o slučajevima Ašnera i Rojnica.“
Alen Budaj, koji je prvi razotkrio mračnu povijest još jednog ustaškog dužnosnika, Milvoja Ašnera, koji se nalazi u Austriji, kaže kako u tom slučaju, u odnosu na slučaj Rojnica, ipak postoji više želje da ga se, zbog zločina nad Židovima u Požegi, privede pravdi:
„Za slučaj Ašner postoji puno više dokumenata jer Ašner nije bio u takvom rangu i nije imao takav utjecaj da se dokumentacija očisti. Za Ašnerom danas postoji Interpolova tjeralica i traži se njegovo izručenje Republici Hrvatskoj.“
Nekadašnji ustaški stožernik i gradonačelnik Dubrovnika, Ivo Rojnica, danas, u svojoj 92. godini života i dalje živi u predgrađu Buenos Airesa. Optužuje ga se da je organizirao deportaciju Židova, Roma i Srba tokom Drugog svjetskog rata. Obzirom na svoje godine, sve je bliže izbjegavanju pravde.
„Mislim da je izvještaj bio za očekivati jer nakon što je Tuđman imenovao Rojnicu za veleposlanika, pa je to povučeno, od tog trenutka do dana današnjeg Hrvatska ništa nije poduzela. Promijenile su se mnoge vlade, promijenili su se mnogi ministri Unutrašnjih poslova i ništa se nije desilo na procesuiranju Ive Rojnice.“
Kad je Rojnica u pitanju, kaže Alen Budaj, direktor Margelovog instituta, očito je pomanjkanje političke volje da se u tom slučaju napravi makar i minimalni pomak:
„Nimalo me ne čudi da hrvatska država i njezini organi ne proganjaju Ivu Rojnicu kada je još uvijek odlikovani građanin Republike Hrvatske i to za promicanje ugleda Hrvatske u Argentini, a posebno zbog rada na povezivanju političkih, kulturnih i civilizacijskih vrednota hrvatskog naroda u razdoblju Drugog svjetskog rata. Mislim da bi prvo morali reagirati iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske da mu se to odlikovanje oduzme. Mi smo uputili zahtjev za prijem kod predsjednika i kod predsjednika vlade da bi raspravili o slučajevima Ašnera i Rojnica.“
Alen Budaj, koji je prvi razotkrio mračnu povijest još jednog ustaškog dužnosnika, Milvoja Ašnera, koji se nalazi u Austriji, kaže kako u tom slučaju, u odnosu na slučaj Rojnica, ipak postoji više želje da ga se, zbog zločina nad Židovima u Požegi, privede pravdi:
„Za slučaj Ašner postoji puno više dokumenata jer Ašner nije bio u takvom rangu i nije imao takav utjecaj da se dokumentacija očisti. Za Ašnerom danas postoji Interpolova tjeralica i traži se njegovo izručenje Republici Hrvatskoj.“
Nekadašnji ustaški stožernik i gradonačelnik Dubrovnika, Ivo Rojnica, danas, u svojoj 92. godini života i dalje živi u predgrađu Buenos Airesa. Optužuje ga se da je organizirao deportaciju Židova, Roma i Srba tokom Drugog svjetskog rata. Obzirom na svoje godine, sve je bliže izbjegavanju pravde.
