Dostupni linkovi

Europeizacija hrvatskih granica


Ankica BARBIR MLADINOVIC, Marija ARNAUTOVIC

U povodu sve češćih nagađanja kako Hrvatska planira već iduće godine, a najkasnije do 2009., uvesti vize za državljane Bosne i Hercegovine, zamjenica hrvatskog veleposlanika u Sarajevu, Dunja Jevak, pojašnjava:

„U procesu pristupnih pregovora za punopravno članstvo u Evropsku uniju Republika Hrvatska je obvezna, i to najkasnije do dana pristupa, potpuno uskladiti svoj vizni sustav sa viznim sustavom Evropske unije. To znači da će najkasnije do dana pristupa Republika Hrvatska za neke države ukinuti vizni režim, a za neke ga morati uvesti. Državljani onih država koji bez vize ulaze u države članice Evropske unije, moći će bez vize ulaziti i u Republiku Hrvatsku. Državljanima onih država kojima će u tom trenutku trebati viza za ulazak u države članice Evropske unije, viza će biti potrebna i za ulazak u Republiku Hrvatsku.“

Što to konkretno znači za državljane Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore?

„To ćemo vidjeti tijekom vremena. Vodit ćemo računa da se u tom procesu uredi režim uzajamnog putovanja na obostrano prihvatljiv način. Ostaje obveza da najkasnije do punopravnog članstva u Evropskoj uniji imamo usklađen vizni sustav. Ako će tim državama u tom trenutku biti potrebna viza za ulazak u Evropsku uniju, vrlo vjerojatno će im trebati viza i za Republiku Hrvastku i obrnuto. Vodit ćemo računa i iskoristiti svaku zakonsku mogućnost koja postoji da taj proces bude što bezbolniji i da bude postupan.“

Pomoćnik načelnika Uprave za državnu granicu, Stipica Kuna, potvrdio nam je da je ovih dana Hrvatska nastavila i s modernizacijom svojih graničnih prijelaza prema južnim i istočnim susjedima i to uvođenjem suvremenije opreme koju su dobili iz fondova Europske unije i zapadnih donatora. U tu svrhu do kraja godine iz europskih pred-pristupnih fondova hrvatska će policija dobiti 10 milijuna eura:

„Ove godine je predviđena kupovina tehničke opreme u vrijednosti oko 10 milijuna eura koju ćemo dobiti u kontekstu približavanja Evropskoj uniji i rastezenja standarda Evropske unije za buduće vanjske granice.“

Europskoj je uniji, kaže Kuna, u interesu da osnaži nadzor na hrvatskim južnim i istočnim granicama jer će one, ulaskom Hrvatske u Uniju, postati i Unijine vanjske granice. Prave Shengenske standarde prema svojim južnim i istočnim susjedima Hrvatska će početi primjenjivati 2011 godine., ali već iduće, najduža hrvatska granica s Bosnom i Hercegovinom nadzirat će se najsuvremenijom tehnikom, koja je već počela stizati u Hrvatsku:

„Riječ je o 13 ručnih termovizija, oko 80 uređaja za noćno osmatranje vozila, 90 uređaja za otkrivanje krivotvorenih putnih isprava, osam brodova za nadzor riječne granice, dva broda za nadzor pomorske granice, te dva uređaja za otkrivanje otkucaja srca. Najveći dio ove opreme bit će iskorišten na graničnom prostoru prema Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.“

Hrvatska sa Srbijom ima 13 stalnih graničnih prijelaza, od toga devet međunarodnih. S Bosnom i Hercegovinom hrvatska ima čak 50 graničnih prijelaza, od kojih 25 međunarodnih, a sa Crnom Gorom dva:

„Ti granični prijelazi na budućim vanjskim granicama trebaju se, ili renovirati ili nadogradit, da bi se udovoljili oni osnovni kriteriji i standardi koji su predviđeni.“

Sređivanje bh. granica

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Nikola Špirić, kaže da je gotovo sigurno da će se, ukoliko Hrvatska 2011. godine bude primljena u Evropsku uniju, primjenjivati ista pravila koja su primjenjivana za svako prethodno proširenje i da Bosna i Hercegovina mora biti spreman na to:

„Ali Bosna i Hercegovina mora odgovoriti ubrzanjem puta ka Evropskoj uniji, kako bi posljedice bile što je moguće manje. Onog trenutka kada Hrvatska bude primljena u Evropsku uniju, imat ćemo najmanje jednu polovinu građana koji će već biti u Evropskoj uniji po osnovu dvojnog državljanstva i pasoša Hrvatske. Jedan dio građana, po tom osnovu, će već biti u Evropskoj uniji.“

Glavni pregovarač Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom, Igor Davidović, osnaživanje hrvatske granica ne vidi kao istočnu branu prema Evropskoj uniji:

„Uvijek bih bio najmanje sklon tumačenju po kome se to definiše kao neka istočna brana. Mi smo pozvani u proces evropskih integracija, pregovore o stabilizaciji i pridruživanju smo okončali. Nadam se da u momentu kada dođe do osnaženja granica prema istoku, da će do tada Bosna i Hercegovina već biti kandidat za prijem u punopravno članstvo i da ćemo zakoračiti malo bržim i intenzivnijim korakom ka tom cilju.“

Više od 1000 kilometara, odnosno dvije trećine granice Bosna i Hercegovina ima sa Hrvatskom. Donaciju iz Brisela za jačanje granica očekuje i bh. granična služba. Direktor Državne granične policije, Vinko Dumančić, smatra da će i nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju granica sa ovom državom ostati fleksibilna:

„Imajući u vidu fleksibilnost i naša dostignuća, što se tiče rada granične policije Bosne i Hercegovine, mi samo možemo pomoći, a mislim da je i nama i Hrvatskoj i Evropi isti cilj a to je borba protiv ilegalne emigracije, krijumčarenja ljudi, borba protiv terorizma i svih vidova kriminaliteta. Nadam se a će to biti jedna efikasna suradnja i da tu neće biti nekih posebnih berlinskih zidova, kako neko najavljuje.“

Iako smatraju da je vrlo realno očekivati da Hrvatska uvede vize za Bosance i Hercegovce, građani Sarajeva se nadaju da do toga neće doći:

„To bi bilo pogibeljno za Bosnu i Hercegovinu. Ne bi smo mogli maknuti ni 300 kilometara od Sarajeva. Onda bi granica Evropske unije bila blizu nas, a mi bi mogli samo da mašemo ušima.“

„Pošto već do sada putujem sa vizama, to je način življenja. Do nas je i ako nam ih uvedu.“

„Svi ćemo na ljetovanje u Sjevernu Afriku.“

„Mislim da je to negativno više za njih, nego za nas. Oni žive od turizma, a mi ipak najviše posjećujemo Hrvatsku za vrijeme ljetnih dana.“

„Mislim da to nikako ne bi bilo u redu.“

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju može biti samo podsticaj za Bosnu i Hercegovinu, navodi predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine:

„Bio bih najsretniji čovjek da je Bosna i Hercegovina bila prva država iz Jugoistočne Evrope koja je primljena u Evropsku uniju. Zapravo, ne bi bilo mnogo političkih dilema u kakvoj fazi se nalazi Bosna i Hercegovina. Mi se moramo radovati da susjedi budu primljeni u Evropsku uniju i da to bude stimulans za Bosnu i Hercegovinu, bez obzira što će susjedi morati poštovati pravila ujedinjene Evrope jer će biti dio ujedinjene Evrope.“

Prema najavama, bit će osigurane i donacije za jačanje BH granice. Direktor Države granične policije podsjeća da je veliki broj suvremenih graničnih prijelaza već urađen, zahvaljujući pomoći Evropske komisije:

„Nadam se u budućnosti da će doći do uređenja graničnih prijelaza. Suvremene opreme već imamo, ali je i nedostaje. Nadam se da ćemo u budućnosti imati još bolju opremu i da ćemo se moći još bolje suprotstaviti svim vidovima kriminaliteta.“

Očekuje se da će već sljedeće godine najduži granični pojas sa Bosnom i Hercegovinom nadgledati termo-vizije, uređaji sa infracrvenim zracima, koji djeluju na toplinu tijela, uređaji za otkrivanje falsifikovane dokumentacije, video kamere, te helikopter sa termo-vizijom.

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG