Dostupni linkovi

Sjaj i bijeda bh. gradova


Selma BORACIC

Na desetine djece, žena, te starijih i bolesnih ljudi, dok sjede na pločnicima sarajevskih ulica, pruža ruku. O ovom problemu, koji je tokom turističkih sezona još izražajniji, građani Sarajeva kažu:

„Ružno je to vidjeti. Razumijem ih, ali to je loše. Bar dok su turisti ovdje trebali bi se maknuti s ulice.“
„Ne daju vam sjesti nigdje. Po tri puta vam dođu sa nekim papirima. Velika je najezda prosjaka, i djece i starijih i mlađih i svakakvih.“
„To je organizovano prosjačenje. To treba suzbiti. Ko ne bi izašao da prosi, ali ovo je malo previše.“
„To je uvijek bio problem grada Sarajeva.“

Udruženje građana Zemlja djece iz Tuzle, realizuje edukativno-savjetodavni projekt sa 60 djece koja žive na ulicama zajedno sa njihovim porodicama. Kao razloge zbog kojih su na ulici u Udruženju navode siromaštvo porodice, te zanemarivanje i zloupotrebu djece. Admira Beha, koordinatorica projekta Udruženja Zemlja djece, poručuje:

„Najjednostavnije je zaobići dijete koje živi na ulici i prosi, koje vam ispruži dlan kada se šetate gradom sa svojom porodicom. Najjednostavnije je zatvoriti oči i ne vidjeti ga, proći kraj njega. Dajte da budemo ljudi i svi zajedno pružimo pomoć ovoj djeci. Ne mora to biti novac koji oni traže. Uvijek im možete kupiti ili sendvič ili sok ili im uputiti neku lijepu riječ. Ta djeca zaista nisu imala izbora jer su svojim rođenjem već bila na ulici.“

U borbi protiv masovnog i organizovanog prosjačenja Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo je, zajedno sa ostalim resornim ministarstvima 2003. godine, potpisalo jedan protokol o saradnji i akcioni plan za rješavanje ove problematike je donešen. Jusuf Zornić, portparol MUP-a KS:

„Prošle godine po ovoj problematici tretirali smo 1406 lica. Iz drugih kantona bilo je 166 lica, ili 11 posto. Iz Republike Srpske bila su tri lica, a iz drugih država iz okruženja 33 lica. Godine 2007. imamo evidentiranih 330 prekršaja po ovoj problematici. Vidno je smanjenje za 50 posto u odnosu na isti period prošle godine.“

I u Mostaru je prosjačenje posebno izraženo tokom turističke sezone, što ljuti građane grada na Neretvi:

„Ne možeš ništa od njih raditi. Ovo je sramota. Pogotovo sada kada je turistička sezona. Ovome treba stati u kraj. Često navečer zovem policiju jer se ovdje deru, umivaju i svašta rade. Policija ih otjera, ali oni opet dođu. Policija je tu najmanje stručna nešto da uradi. Treba naći neke institucije koje se time mogu baviti, koje će njima dati neki smještaj.“

„To je problem cijeloga grada. Po mom mišljenju, treba prvo ustanoviti državu na socijalnoj osnovi i onda ćemo biti mirni.“

U skladu sa važećim propisom o javnom redu i miru, za navođenje i samo prosjačenje predviđene su novčane ili kazna pritvora, pojašnjava Mirnes Zukanović, menadžer za odnose s javnošću Udruženja građana Vaša prava Bosne i Hercegovine:

„Za odavanje prosjačenju zaprijećena je novčana kazna od 100 do 300 KM, a za navođenje na prosjačenje i dovođenje prosjaka na određeno područje, zaprijećena je novčana kazna od 600 KM do 1000 KM, ili čak kazna zatvora do 60 dana.“

Iz Udruženja građana Vaša prava Bosne i Hercegovine, napominju da su građani, ukoliko primijete bilo kakav vid navođenja na prosjačenje, također dužni to prijaviti nadležnoj stanici policije.

Neki od građana ipak imaju razumijevanja za ove ljude:

„Teško je pružiti ruku. To sigurno rade iz velike nužde, izuzev onih kojima pokrovitelji prosjačenja te pare uzimaju. Mogu biti gladan tri dana, ali ne bih mogao pružiti ruku.“
XS
SM
MD
LG