Mirna SADIKOVIC, Enis ZEBIC
Ministri vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Hrvatske potpisali su još 2001. godine Sporazum o prekograničnoj saradnji. Prema njihovim tadašnjim planovima, Sporazum između sedam opština uz granicu dvije zemlje, naročito Trebinja i Dubrovnika, bio je formalnost da saradnja zaživi. No, ni do danas se to nije desilo. Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Nikola Špirić smatra da za to nije bilo političke volje:"Riječ je o prekograničnoj saradnji, o sprečavanju elementarnih nepogoda, o pomoći jedni drugima. Žao mi je što je ta inicijativa stala. Postoji dosta formalno-pravnih osnova za takvu vrstu saradnje, koja je, i dobra i poželjna. Mislim da još uvijek postoje političke tenzije koje bi trebalo prevazilaziti u smislu pogleda u budućnost. Spreman sam da otvorimo dijalog, a za dijalog su potrebni lideri lokalnih zajednica. Uložio sam mnogo truda da se uspostavi dijalog na relaciji Trebinje - Dubrovnik jer smo jedni drugima potrebni."
Skorašnji požari, koji su zahvatili upravo pomenute opštine, pokazali su da je negativna politička klima prevagnula u odnosu na konkretne životne situacije. Načelnik opštine Trebinje Dobroslav Ćuk:
"Inicijative da dođe do takvog sastanka su postojale i od strane predstavnika međunarodne zajednice. Zamolio sam da to tog sastanka dođe i na sastanku o prekograničnoj saradnji u Dubrovniku. Mislim da to, za sada, Dubrovčani ignorišu. To nije dobro. Najbolje se po putokazima vidi kako se ignoriše Trebinje i kako se ignoriše Bosna i Hercegovina. Na glavnoj saobraćajnici, na magistrali kod Dubrovnika, u mjestu Dubac, nema niti jednog putokaza na kome piše Trebinje, pa ni turisti, ni naši prijatelji, ne mogu da se orjentišu kuda doći do Trebinja. U Trebinju, na svakom mjestu gdje je to potrebno, postoji putokaz za Dubrovnik."
Ćuk smatra da Dubrovčani nisu spremni prevazići ratna zbivanja iz nedavne prošlosti:
"Oni su sada povrijeđeni time što je nekadašnja trebinjska ratna administracija upućivala neke neprimjerene ili necivilizacijske izjave u smislu srušit ćemo, zapalit ćemo i slično. To, niti je imalo veze sa realnošću, niti su se oni u to vrijeme išta pitali. Rat je bio, projektovan je tamo gdje je projektovan. Bilo je granata i iz jednog i iz drugog pravca. Mi žalimo za svim onim što se desilo. Mislim da na to treba da se stavi tačka, da počnemo sarađivati, da građani i Trebinja i Dubrovnika, koji nemaju nikakve veze sa ovim što se priča i što se dešavalo, počnu raditi i sarađivati onako kako se vjekovima sarađivalo između ove dvije susjedne opštine."
Načelnik opštine Neum Đuro Obradović imao je nešto pozitivnija iskustva, barem kada su najbliži susjedi u pitanju:
"Ta suradnja je došla do izražaja prilikom nedavnih velikih požara koji su zahvatili općinu Neum. Tu se posebno uključila općina Ston jer su nam oni najbliži. Vlada Republike Hrvatske je jedan dan poslala kanadera koji je presudno uticao na suzbijanje velikih šteta."
Obradović poboljšanje međuopštinske saradnje smatra mogućom, ali uz malo više upornosti:
"Smatram da je suradnja moguća i potrebno je na jesen ponovo potaknuti potpisivanje takvog sporazuma. Pri požarima je vidljivo kako je bez toga sporazuma teško funkcionirati."
Predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić najavljuje da neće odustati od inicijative za uspostavom prijateljskih odnosa i poručuje:
"Na ovim prostorima mora pobijediti budućnost, a ne prošlost."
Dubrovčani su donekle rezervirani
Povjesničar, saborski zastupnik i rođeni Dubrovčanin Ivo Banac kaže kako je suradnja Dubrovnika i Trebinja nužna, ali ona za cilj mora imati i integraciju Bosne i Hercegovine, bez koje nema stabilnosti na ovom dijelu južnog Jadrana. Područje općine Dubrovnik, tek tanakpojas teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, dijeli od područja Republike Srpske sa Trebinjem, kao ključnim gradom na njezinom jugoistoku:
"Dubrovčani su donekle rezervirani zbog toga što, za razliku od Crnogoraca, sa trebinjske strane nije bilo mnogo inicijativa kako bi se tražio oprost za ono što se događalo u vrijeme rata. Mislim da, bez obzira na ovu veliku manjkavost, koja ide na štetu same stabilizacije Trebinja, treba početi konkretne mjere koje bi isticale dobrosusjedstvo, a ne bi isticale Republiku Srpsku, pošto gospodin Dodik u zadnje vrijeme počinje djelovati kao da je šef neke suverene države."
Pothranjivanje takve njegove samoproglašene funkcije nije potrebno, niti je u funkciji stabilnosti, kaže Banac:
"Nije u interesu, ni Dubrovnika, ni Hrvatske, da se ta njegova fantazija podcrtava. Svakako, suradnja se može početi upravo po pitanju zaštite protiv požara. Prošao sam baš jučer od Mostara do Dubrovnika, putem preko zaleđa, preko Stoca, Ljubinja i Trebinja. Vidio sam vrlo mnogo požarnog prostora, nešto uz granicu, ali mnogo toga i u zaleđu. Postoji veliki problem požara i u našem je zajedničkom interesu da se to stavi pod kontrolu."
Surađivati se mora jer je to u obostranom interesu, a nedavni požari, u kojima je samo u dubrovačkom priobalju izgorjelo oko tri i po tisuće hektara raznog biljnog pokrova, dodatno naglašavaju potrebu i nužnost te suradnje.
Vlasti na regionalnoj razini duboko su svjesne potrebe prekogranične suradnje, ali na to ih obavezuje i državna politika, kaže tajnik ureda dubrovačko -neretvanske županice i glasnogovornik Županije dubrovačko – neretvanske Mato Tomljanović. Naime, i državnom strategijom regionalnog razvoja predviđen je program za prekograničnu i međuregionalnu suradnju:
"Program je obvezao jedinice lokalne i regionalne samouprave da se uključe u njegovu primjenu. Jačanje prekogranične i međuregionalne suradnje potaknuto je, prije svega, procesom pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji, a svrha mu je koordinirana, sustavna i strateška suradnja partnera iz susjednih zemalja, kako bi se smanjio negativni učinak granica, te promicala i unaprijedila društveno gospodarska kohezija."
Borba protiv požara i saniranje opožarenih područja također su nužno predmet suradnje, nastavlja Tomljanović:
"Suradnja u smislu protiv-požarne zaštite, što je vrlo aktualno posljednjih dana, ali i zaštita okoliša, zahtjeva konkretnu i jasnu suradnju, tako da te smjernice ipak trebaju dati državne politike."
