Pripremio Rinko GOLUBOVIC
Rupa je otkrivena nakon što je "space shuttle" u srijedu lansiran sa Cape Canaverala u Zemljinu orbitu kako bi se spojio s Međunarodnom svemirskom postajom.NASA je ispočetka bila zabrinuta, s obzirom da je slično oštećenje godine 2003. izazvalo raspad raketoplana "Columbia" prilikom ulaska u Zemljinu atmosferu. Tada je poginulo svih sedam članova posade, a program "space shuttle" je više od godinu dana bio obustavljen kako bi se otkrili uzroci i
uvele nove sigurnosne mjere.
NASA je razmišljala da astronauti tijekom "svemirske šetnje" obave nužne opravke štita, ali je nakon detaljnog pregleda snimki utvrđeno da se rupa ne nalazi na mjestu na kojem bi prilikom ulaska u atmosferu mogla izazvati raspad svemirskog broda.Dvojica "Endeavourovih" astronauta su, u međuvremenu, na Međunarodnu svemirsku postaju postavili novi blok težak 2 tone. Izgradnja Postaje bi se trebala dovršiti 2010. godine.
Intervali vrućine u Europi dvostruko duži
Valovi vrućine u Europi danas traju u prosjeku dvostruko duže nego prije sto godina, objavili su švicarski znanstvenici oslanjajući se na dnevna mjerenja temperature na području od Švedske do Hrvatske. Njemački znanstvenici razvili su metodu za dobivanje električne struje pomoću tjelesne topline.
Prema studiji objavljenoj u švicarskom "Journal of Geophysical Research", razdoblja visokih temperatura u Europi udvostručila su se u posljednjih sto godina. To potvrđuju mjerenja na 54 postaje od Švedske do Hrvatske. Riječ je o dosad najpreciznijim dnevnim mjerenjima, potvrdila je Američka geofizička unija. Autori istraživanja oslanjaju se na tezu da su valovi vrućina, poput onoga iz godine 2003. u zapadnoj Europi koji je trajao gotovo dva tjedna, vjerojatni znak klimatskih promjena.Autor studije Paul Della-Marta i njegovi kolege sa Sveučilišta Bern otkrili su već u podacima iz 50. godina prošloga stoljeća moguće naznake klimatskih promjena.Istraživanje, uz sve veći broj drugih dokaza, potkrjepljuje zaključak da je zapadnoeuropska klima postala ekstremnija. To vrijedi i za oscilacije u dnevnim ljetnim temperaturama, tvrde stručnjaci.
"Ovi rezultati pružaju dodatne dokaze za mišljenje istraživača klime da će zapadna Europa osjetiti neke od najtežih socijalnih i ekoloških posljedica klimatskih promjena te da će ubuduće biti još više katastrofalno vrućih ljuta poput onoga 2003. godine", izjavio je Della-Marta predstavljajući izvješće. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, val vrućina 2003. u Europi odnio je oko 20.000 života.
Mobitel bez baterije?
Njemački znanstvenici razvili su metodu za dobivanje električne struje pomoću tjelesne topline. Metoda koristi razliku između tjelesne temperature i temperature okoliša, objavio je u ponedjeljak Fraunhoferov institut za integrirane krugove.Tako proizvedena energija može se koristiti za napajanje medicinske opreme, poput primjerice senzora koji se stavljaju na tijelo pacijenata na intenzivnoj njezi.Sustav radi na načelu termoelektričnih generatora - poluvodiča koji stvaraju električnu energiju iz temperaturne razlike između toplog i hladnog okoliša.Da bi se stvorilo dovoljno struje, obično je potrebna razlika od nekoliko desetaka stupnjeva, dok je razlika između tjelesne temperature i okoliša samo nekoliko stupnjeva."Iz razlika kao što su te mogu se proizvesti samo mali naponi", rekao je voditelj projekta Peter Spies.Konvencionalni termoelektrični generatori stvaraju otprilike 200 milivolti (mV), a elektroničke naprave trebaju napon od barem 1V ili 2V. Kako bi zaobišli taj problem, Spies i njegova ekipa kombinirali su niz komponenti na posve nov način kako bi izradili krugove koji mogu raditi na 200 mV.
"To nam je omogućilo razvoj cijelih elektroničkih sustava kojima nije potrebna interna baterija, nego energiju dobivaju samo od tjelesne topline", rekao je.Znanstvenici vjeruju da će s daljnjim poboljšanjima sustava
temperaturna razlika od samo 0,5 stupnja biti dovoljna za proizvodnju struje."Struju se može proizvesti iz topline na bilo kojem mjestu na kojem postoji razlika u temperaturi", rekao je Spies.To može biti na tijelu, u sustavima za hlađenje zraka, na radijatorima kako bi se mjerili troškovi grijanja ili pak pratio rashladni lanac tijekom transporta smrznute robe. Jednog dana moglo bi čak biti moguće telefonirati mobitelom bez baterije, koristeći samo toplinu ljudske ruke.
