Po izračunima Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, prosječna „košarica“ troškova za mjesec dana života četveročlane obitelji teška je 5.700 kuna ili 780 eura, a ako obitelj stanuje u podstanarstvu – čak 1.500 kuna više. Dakle, u onoj boljoj situaciji – kada obitelj stanuje u vlastitoj kući ili stanu, prosječna hrvatska netto plaća od 4.875 kuna ili 670 eura može pokriti tek 80 posto košarice mjesečnih troškova, upozorava u izjavi za naš radio ekonomski analitičar Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Domagoj Ferdebar:
„Najveći udio u ,košarici‘ sadrži prehrana, a nakon toga stanovanje. Udio prehrane u mjesečnoj potrošnji iznosi 35 posto ukupnih troškova ,košarice‘, dok stanovanje čini nešto manje od 28,84 posto troškova košarice.“
To je problem sa kojim se svakodnevno susreće većina od 1.150.000 zaposlenih u Hrvatskoj, naglašava Ferdebar.
„Preko 40.000 radnika u Republici Hrvatskoj prima plaću nižu od 2.200 kuna bruto. Oni koji primaju dio plaće na crno, možda se isto nalaze u toj grupi, ali do tog podatka ne možemo doći. A plaću nižu od prosječne plaće – od 6.900 kuna bruto – prima preko 700.000 građana u Republici Hrvatskoj.“
Troškovi aktualnog poskupljenja većine vrsta kruha, osim onih „socijalnih“, za desetak posto, kao i očekivanja poskupljenja voća, povrća i mesa zbog velikih suša, osjetit će se u statistikama tek sljedećih mjeseci, međutim sindikati upozoravaju hrvatsku vladu da ne sjedi – kao do sada - skrštenih ruku. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever:
„Ne želimo više čuti poruke ministra poljoprivrede, koji će reći da je stanje na svjetskom tržištu takvo, pa se i mi moramo pomiriti sa činjenicom da više ni u Hrvatskoj neće biti jeftine hrrane. Želimo čuti njegovu poruku da će se ova vlada posebno baviti hranom, da će posebno stvarati uvjete za proizvodnju hrane i da će jednako tako zaštititi najranjivije kategorije.“
Ekonomski analitičar „samostalaca“ ima i konkretan prijedlog:
„Mislim da se vlada već odavno s tim problemom trebala početi boriti – ulaganjem u razvoj sustava navodnjavanja, pogotovo polja u Slavoniji. Jer, vode u Hrvatskoj još uvijek ima relativno dovoljno, ali nedovoljno dovedene do plodnih slavonskih polja, što je problem s kojim ćemo se susretati idućih godina.“
Onih 1.150.000 zaposlenih u Hrvatskoj ne može utješiti činjenica da postoji jedna velika kategorija hrvatskih građana kojima je još lošije – a to su umirovljenici. Košarica i za njih teži 5.700 kuna, međutim, kako u izjavi za naš radio upozorava predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Vladimir Jordan, prosječna mirovina u Hrvatskoj tek je 1.965 kuna, odnosno gotovo tri puta manje:
„Ako je granica siromaštva 1.600 kuna, a imamo negdje oko 550.000 umirovljenika s mirovnim manjom od 1.600 kuna, pokazatelji su jasni – da je u zoni siromaštva praktički 50 posto umirovljenika.“
„Najveći udio u ,košarici‘ sadrži prehrana, a nakon toga stanovanje. Udio prehrane u mjesečnoj potrošnji iznosi 35 posto ukupnih troškova ,košarice‘, dok stanovanje čini nešto manje od 28,84 posto troškova košarice.“
To je problem sa kojim se svakodnevno susreće većina od 1.150.000 zaposlenih u Hrvatskoj, naglašava Ferdebar.
„Preko 40.000 radnika u Republici Hrvatskoj prima plaću nižu od 2.200 kuna bruto. Oni koji primaju dio plaće na crno, možda se isto nalaze u toj grupi, ali do tog podatka ne možemo doći. A plaću nižu od prosječne plaće – od 6.900 kuna bruto – prima preko 700.000 građana u Republici Hrvatskoj.“
Troškovi aktualnog poskupljenja većine vrsta kruha, osim onih „socijalnih“, za desetak posto, kao i očekivanja poskupljenja voća, povrća i mesa zbog velikih suša, osjetit će se u statistikama tek sljedećih mjeseci, međutim sindikati upozoravaju hrvatsku vladu da ne sjedi – kao do sada - skrštenih ruku. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever:
„Ne želimo više čuti poruke ministra poljoprivrede, koji će reći da je stanje na svjetskom tržištu takvo, pa se i mi moramo pomiriti sa činjenicom da više ni u Hrvatskoj neće biti jeftine hrrane. Želimo čuti njegovu poruku da će se ova vlada posebno baviti hranom, da će posebno stvarati uvjete za proizvodnju hrane i da će jednako tako zaštititi najranjivije kategorije.“
Ekonomski analitičar „samostalaca“ ima i konkretan prijedlog:
„Mislim da se vlada već odavno s tim problemom trebala početi boriti – ulaganjem u razvoj sustava navodnjavanja, pogotovo polja u Slavoniji. Jer, vode u Hrvatskoj još uvijek ima relativno dovoljno, ali nedovoljno dovedene do plodnih slavonskih polja, što je problem s kojim ćemo se susretati idućih godina.“
Onih 1.150.000 zaposlenih u Hrvatskoj ne može utješiti činjenica da postoji jedna velika kategorija hrvatskih građana kojima je još lošije – a to su umirovljenici. Košarica i za njih teži 5.700 kuna, međutim, kako u izjavi za naš radio upozorava predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Vladimir Jordan, prosječna mirovina u Hrvatskoj tek je 1.965 kuna, odnosno gotovo tri puta manje:
„Ako je granica siromaštva 1.600 kuna, a imamo negdje oko 550.000 umirovljenika s mirovnim manjom od 1.600 kuna, pokazatelji su jasni – da je u zoni siromaštva praktički 50 posto umirovljenika.“
