Dostupni linkovi

I gašenje požara politička odluka


Goran VEŽIC, Eduan KATANA

Uski hrvatski teritorij u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, od Metkovića do Konavala, svakog ljeta je ugrožen od nekontroliranih šumskih požara iz svog zaleđa, što imperativno zahtjeva suradnju susjednih zemalja – Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u zaštiti od njih. To su ovih dana shvatili i oni koji su najpozvaniji da nešto poduzmu.

Kako je i najavio, hrvatski premijer Ivo Sanader je uputio pismo predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu, u kojem mu predlaže da se u Hrvatskoj osnuje Regionalni centar za zaštitu od šumskih požara za jugoistočnu Europu. Da bi se povećala suradnja s Bosnom i Hercegovinom, Sanader je pisao i predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Nikoli Špiriću, a s konkretnom inicijativom je izišao i premijer Republike Srpske, Milorad Dodik, koji je predložio formiranje regionalne vatrogasne brigade Republike Srpske, Hrvatske i Crne Gore.

Neki vodeći hrvatski vatrogasci, s kojima smo kontaktirali danas, nisu nam bili spremni komentirati inicijativu o zajedničkim vatrogasnim postrojbama uz napomenu da ako se političari dogovore, struka će se već lako dogovoriti. "Surađivati se mora“, kažu oni, jer je to u svačijem interesu i domeću da bi i na razini Europe bio najefikasniji jedinstveni sustav zaštite od požara, ali da je i to stvar političke odluke.

Što se političke odluke u Hrvatskoj tiče, ona će se donijeti u Zagrebu, a mi smo o inicijativi za zajedničke vatrogasne postrojbe pitali lokalne političare u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Načelnik općine Konavle Luka Korda je pozdravlja, ali i izražava sumnje:

„Ja opravdavam sve što vodi ka rješenju, ali najvažnije je rješenje da ta mržnja jedanput stane. Možemo mi imati stotinu zajedničkih vatrogasnih brigada, ali ako mržnja dolazi sa trebinjske strane i ako nas pale, džabe nam vatrogasci. Republika Srpska treba da shvati da se na ovakav način ne može rješavati mržnja, niti išta ostalo. Mržnja nije zajednička. Mi ne mrzimo nikoga, a oni nas pale svaki dan.“

Gradonačelnik Metkovića i politički najmoćniji čovjek u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Stipe Gabrić Jambo tvrdi da ima i efikasnijih sredstava od zajedničke vatrogasne postrojbe koju predlaže Milorad Dodik:

„Ne odlučujem o prijedlogu Dodika. Mi praktički imamo najdužu granicu sa Bosnom i Hercegovinom i oko Metkovića je 50 km granice. Metković je gorio 15 dana i niko se tada nije sjetio da dođe i da vidi da li nešto muči Metković. Moj prijedlog je da Hrvatska probije šumske putove na granici sa Bosnom i Hercegovinom i sa Republikom Srpskom, da i mi možemo braniti svoj teritorij jer sva vatra koja je došla u Metković, u Dubrovnik, u Konavle, u Župu Dubrovačku, došla je sa teritorija susjedne države.“

Rat i godinama nagomilavano nepovjerenje između susjeda bit će prepreka efikasnom zajedničkom gašenju požara. Stipe Gabrić Jambo:

„Ja njima tamo previše ne vjerujem.“

Regionalna brigada već postoji

Nakon velikih požara u Hercegovini, posebno na području Trebinja, premijer Republike Srpske Milorad Dodik predložio je da se formira zajednička vatrogasna brigada Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, koja bi efikasno mogle djelovati u kritičnim područjima. Ovo nije ništa novo, ovakva brigada već postoji – formirana je prije tri godine, kaže pomoćnik direktora Republičke uprave Civilne zaštite Predrag Slijepčević:

„Kroz taj projekat su obučena 72 pripadnika vatrogasnih jedinica Civilne zaštite – 18 pripadnika iz Republike Hrvatske, 18 iz Crne Gore, 18 iz Republike Srpske i 18 iz Federacije BiH. Tom prilikom je obučeno i osam pripadnika rukovodnog osoblja. Obuka je realizovana u Hrvatskoj, u Vatrogasnom centru u Zagrebu. Nabavljana je lična i kolektivna oprema ukupne vrijednosti od 150.000 eura.“

Iako je ova regionalna profesionalna vatrogasna brigade imala i nekoliko zajedničkih vježbi, prema riječima Dragana Štarka, višeg stručnog saradnika za obuku Civilne zaštite Republike Srpske, ona može djelovati samo po zahtjevu pojedine države potpisnice sporazuma:

„Oni su opremljeni posebnom opremom, prošli su razne vidove obuke i vježbi i oni mogu, uz poštovanje određenih procedura i po zahtjevu države potpisnice, da se angažuju na bilo kojem području u ovaj sporazum uključenih država.“

Kada je u pitanju zaštita od prirodnih i drugih katastrofa, Bosna i Hercegovina za sada samo sa Hrvatskom ima potpisan sporazum. U pripremi su sporazumi i sa drugim zemljama u okruženju, objašnjava Slijepčević:

„Već su pripremljeni sporazumi sa Srbijom i Crnom Gorom, slični ovom sporazumu sa Hrvatskom. Nastojaćemo da takve sporazume, u narednom periodu potpišemo i sa nekim zemljama van okruženja Bosne i Hercegovine.“

Premijer Hrvatske Ivo Sanader najavio je da će predložiti Evropskoj komisiji uspostavljanje regionalnog centra za Jugoistočnu Evropu iz koga bi se koordinisale akcije u slučaju nepogoda, koji bi bio lociran u Hrvatskoj. Generalni tajnik civilne zaštite Federacije BiH, Stanko Slišković, kaže kako nema razloga da ta ideja ne dobije podršku. Ništa protiv nema ni premijer Republike Srpske Milorad Dodik:

„Kada dođe do šteta i elementarnih nepogoda, onda uopšte nije važno ni gdje je sjedište, ni s koje strane odlazi pomoć. Najvažnije je da ta pomoć dođe. To smo vidjeli kroz ove silne požare koje smo imali. Apsolutno nije važno gdje je sjedište te jedinice, važno je da je ona sposobna da reaguje na pravi način i da u pravom momentu spriječi, recimo, požare kakve smo imali ove godine.“

Bosna i Hercegovina se pokazala nespremnom za borbu protiv požara i drugih elementarnih nepogoda i ovo bi trebalo riješiti na jedan efikasniji način, smatra Damir Mašić, poslanik Socijaldemokratske partije BiH u državnom parlamentu:

„Ta pitanja svakako da treba rješavati na državnom nivou i mi se nadamo da će i Republika Hrvatska, Crna Gora i Bosna i Hercegovina u narednom periodu zajednički biti puno bolje pripremljeni za naredne sezone, ako bi se pojavili ovi slični problemi.“

Mašićev kolega u parlamentu, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Drago Kalabić, takođe misli da BiH još nije spremna za borbu protiv elementarnih nepogoda:

„Prirodna stihija, nažalost, bolje od građana i od svih drugih, natjerala je lidere i liderčiće na Balkanu da razmišljaju o nekim stvarima i podsjetila ih da se ne može živjeti izolovano i da dijelimo ista prirodna bogatstva, da dijelimo iste vrijednosti. Prirodna nepogoda nas je na neki način natjerala da moramo razmišljati zajedno.“

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG