Dostupni linkovi

“Dokufest” u gradu na Bistrici


Anamari REPIC, Zoran PRERADOVIC

Dokumentarni fim “Zabranjeni bez zabrane”, koji govori o režiserima čiji su filmovi bili zabranjeni u nekadašnjoj SFRJ, odnosno u Titovo vreme, prikazan je u utorak uveče na festivalu u Prizrenu uz odličan prijem publike. Autori Dinko Tucaković i Milan Nikodijević su izrazili zadovoljstvo reakcijom i razgovorom sa publikom o idejema iznetim u filmu. Milan Nikodijević je i direktor festivala filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji:

“Vidim da je publika pratila film i razumela našu osnovnu ideju da govorimo o svevremenskom problemu totalitarnih režima i odbrane njihovih tabua, koji su bili u svakom vremenu napadani od strane pravih autora koji su želeli da iskažu svoje mišljenje koje je bilo oponentno vladajućim dogmana a koje su pretežno socijalistički rezimi ostvarivali na teritorijama gde su vladali i u vremenima u kojima su vladali.”

Dinko Tucaković, direktor Jugoslovenske filmske arhive, ističe važnost onih koji su se borili za slobodu svojih filmova i političkih ideja:

“Ovaj film funkcioniše na jednom univerzalnijem planu a to je da je to jedna večita priča o osvajanju slobode. Živimo u trenutku kada je to pitanje bitno i za nas koji dolazimo iz Beograda i za ljude koji žive u Prizrenu i mislim da je to osvajanje slobode primetno u ovom filmu, a umetnici su ti koji uvek probijaju barijere koji prvi pokušavaju nešto, a nažalost prvi nastradaju.”

Škeljzen Malići član žirija festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma u Prizrenu u izjavi za naš radio kaže da prikazivanje srpskih fimova na ovom festivalu nije ništa egzotično i potseća da je pre dve godine Boris Mitić pobedio sa svojim filmom “Lepa Dijana”. On dodaje da još uvek nije imao prilike da vidi ovogodišnja ostvarenja iz Srbije, ali i naglašava:

“Razgovarao sam sa autorima i oni su jako zadovoljni sa prijemom i uopšte atmosferom. Ovde su srpski filmovi oduvek prisutni, nema nikakvih problema.”

Uz ostalo, na repertoaru 6. Međunarodnog festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma “Dokufest” u Prizrenu je i srpski film “Nacionalni Park” Dragana Nikolića, te film “Karneval” crnogorskog autora Alena Drljevića, o ratu u Bosni. Posebnu pažnju izaziva film “Nacionalni park” Dragana Nikolića posvećen Đerdapu i Petrovom Selu u kome je otkrivena masovna grobnica kosovskih Albanaca koje su tokom rata 1999. godine streljale srpske snage bezbednosti. Sam autor kaže da je u pitanju rodno selo njegove majke i naglašava da je prilikom snimanja imao poteškoća:

“Ljudi se plaše, ne žele da pričaju - to je bio centar za obuku JSO. Žele da pričaju samo ako se ne snima a kad kažem da bih snimao ne žele. Bez moje majke ne bih uspeo ništa da snimim pošto me ne znaju, nisam tamo odrastao, ništa im ne značim. Jedini pristup, da nešto napravim, tim ljudima sam imao sa majkom. To je lična priča o mojoj majci u tom selu i njenom susretu sa tom masovnom grobnicom – kako ona to doživljava.”

Pre dve godine film ”Lepa Dijana” autora Borisa Mitića koji prati priču grupe kosovskih Roma koji u predgrađu Beograda prepravljaju kultne “Sitroenove” automobile “spaček” i “dijana” u futuristička vozila za reciklažu, dobio je nagradu za najbolji dokumentarni film na festivalu u Prizrenu. Mitić u izjavi za naš program ističe da je u Prizrenu bio šest meseci nakon martovskih nemira 2004 godine i da je spet okolnosti kasnije doveo do izvesnih neprijatnosti uprkos činjenici da je film sjajno prihvaćen:

“Stvari se malo iskomplikuju čim se, na neki način, uplete politički momenat. Nisam mogao pri dodeli nagrada da ne spomenem opšti kontekst u kom se nalazi Prizren. U gotovo tri rečenice sam održao jedan kraći, profilmski i antipolitički govor koji je kasnije tamo jako loše primljen. Krivo je preveden u njihovim medijima i organizatori su imali dosta problema zbog čega mi je stvarno žao jer su ljudi sjajni i vrlo gostoljubivi. Napravili su festival u vrlo teškim uslovima.”

Na posletku nije teško zaključiti da u atmosferi napetog političkog iščekivanja rešenja statusa Kosova, kultura i umetnici ponovo prvi otvaraju granice u regionu. Škeljzen Malići konstatuje da kontakti između Beograda i Prištine u mnogim oblastima nisu ni prekidani:

“Razni novinari, mladi sarađuju, ima puno letnjih škola. Ovo je, na neki način, dobar znak. Politika je realno mnogo udaljena od toga i ovde zapravo nema puno politike. Nijedan političar nije došao na otvaranje, verujem da ih neće biti ni na zatvaranju. Ovo je manifestacija koja je vrlo distancirana od politike i ja mislim da je to dobro. Nije bilo političara da daju pare i da uslovljavaju karakter i način na koji će se raditi ovaj festival koji je jako otvoren što je dobro.”

Ukupno će biti prikazana 104 filma iz 47 zemalja, među kojima i ostvarenja iz BiH, Hrvatske i Makedonije. Direktor festivala Aljiriza Aranljiu kaže da je ove godine duplo veće interesovanje za festival pošto je prijavljeno oko 800 filmova, dok je prošle godine bilo 350. Aranljiu kaže da je sve filmove birao međunarodni žiri:

“Teme filmova su različite a svaki gledalac na neki način moze da pronađe smisao u kontekstu Kosova.”

Ove godine je uvedena i kategorija nacionalne konkurencije pa će na festivalu biti prikazano 11 filmova sa Kosova, a u okviru dela “Dokukids” biće prikazane teme iz života mladih. Ova tradicionalna letnja manifestacija grada na Bistrici trajaće do 12. avgusta. Mladi glumci i režiseri su pre šest godina osnovali “Dokufest”, a cilj je bio da Prizren postane kulturna prestonica Kosova.
XS
SM
MD
LG