Dostupni linkovi

BiH i Hrvatska - spor oko požara


Goran VEŽIC, Tina JELIN

U okolici Dubrovnika vlada uvjerenje da požari koji se rašire iz Bosne i Hercegovine nisu svi baš plod slučajnosti, kaže nam načelnik općine Konavle, Luka Korda:

"Da li je to slučajnost da požari dolaze sa trebinjske strane? Mislim da je i djetetu i naivcu jasno da požari ne dolaze tako baš često i po povoljnom vjetru za vatru. To je namjerno i oni se ne mogu toga osloboditi. Oni koji su palili i pljačkali 1991. godine, to rade i danas. Tu uopće nema dileme da je požar namjeran jer to ne može biti slučajno. U tim selima gdje su oni, nema ni struje, ni ljudi, nema ničega. Zna se koja je to namjera. Naša policija je otkrila već dosta piromana koji su duž obale palili i oni su u zatvoru. Želio bih da i oni kažu ko je zapalio već pet požara."

Vatrogasni zapovjednik u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Miše Miloslavić, oprezniji je u ocjeni požara koji prelaze bosanskohercegovačko – hrvatsku granicu. On kaže da je nepobitno da ih je prouzročila ljudska ruka, ali ne želi spekulirati o tome je li to namjerno i iz neprijateljskih pobuda:

"Da li je to neka zla namjera, ili ne, ne znam. Ne želim time spekulirati, ali da nam prave probleme, prave."

Spekulacije bi se mogle otkloniti suradnjom dubrovačkih i trebinjskih vatrogasaca. Kakva je ona?

"Nikakva. Nema suradnje. Oni su skromnih tehničkih stanja, nemaju opremu, nemaju sredstva. Malo se ulaže u to i to su različiti pristupi i načini rada."

Miše Miloslavić, kojeg smo dobili usred akcije gašenja požara, kaže da bi u budućnosti trebalo nekako riješiti i dogovoriti suradnju vatrogasaca s obje strane granice, premda je za ovu sezonu požara već kasno:

"Sada je kasno pričati jer smo ušli u sezonu, mada smo insistirali na suradnji i potpisivali sporazume. Treba dugoročno sjesti, dogovoriti neke stvari i vidjeti što se može učiniti. Mi smo za suradnju, bez obzira na neka druga stanja."

Najmanje je važno gdje je požar nastao

Izjava hrvatskog premijera Ive Sanadera da je za posljednje požare na području Dubrovnika odgovorna Bosna i Hercegovina, za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Radivoja Bratića nanijela je više štete od posljednjih požara u pograničnom području Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Navodi hrvatskog premijera bez ijedne su činjenice, u najmanju ruku neodgovorni i neozbiljni, kaže Bratić:

„Znam da se ovdje ulažu vanserijski napori. Uostalom, i vojska BiH je angažovana na tim aktivnostima. Ljudi, stanovništvo i ostali, danima i noćima bdiju da se ti požari ugase.“

Bratić podsjeća i kako se nikada navodi poput Sanaderovih nisu mogli čuti od strane dužnosnika RS-a ili BiH, a, dodaje, bilo je povoda :

„Dolazilo je požara i sa druge strane, i iz Crne Gore i iz Hrvatske, ali tužno je, zaista moram reći, tužne su takve izjave u smislu ’ne gase’, ili - ja moram zaista pomalo rezignirano da kažem - ’nastavljaju ono što nisu tamo neke 1991. godine.’ Mislim da nas takve izjave i to ne vodi ničemu.“

Navode kako su bh. vatrogasci bili pasivni u spriječavanju požara u pograničnom području odbacuju i u Civilnoj zaštiti Federacije BiH. Dok naglašava kako nitko sa sigurnošću ne može reći odakle je požar počeo, Stanko Slišković, glavni tajnik Civilne zaštite, dodaje:

„Ni u jednoj situaciji požarne opasnosti nisu bili pasivni. Oni su svim svojim kapacitetima i krajnje odgovorno, stručno, u skladu sa materijalno - tehničkim mogućnostima gasili požare. Znači, ne samo vatrogasci, već svi sudionici u gašenju požara.“

Slaba opremljenost vatrogasnih jedinica, nepristupačan teren, nedovoljno dobrovoljaca, samo su neki od problema koji prate gašenje požara. Slišković podsjeća kako BiH nema aviona kanadera. Upotreba vojnih helikoptera s vodenim topovima često je ograničena, dok se, primjerice, o videonadzoru po graničnim područjima može samo sanjati. Zbog toga je, kaže Slišković, od velike važnosti regionalna suradnja koja, unatoč potpisanim protokolima, nije realizirana na terenu:

„Mi smo kao BiH već odavno podržali tu ideju da se u Hrvatskoj formira to središte. Međutim, neke zemlje iz jugoistočne Evrope to nisu podržavale. Ali, ova situacija sad kakva se desila mislim da se mora respektirati i da ona nije važna samo za Hrvatsku, ona je važna za Sredozemlje.“

Načelnik vatrogasne jedinice Trebinje Milenko Milojević ne zna zbog čega potpisani protokoli o suradnji nisu zaživjeli na najvišem nivou. Dodaje kako suradnja vatrogasaca ipak ne čeka na procedure i politiku:

„Trebalo je da se oformi jedna vatrogasna jedinica koja bi išla na ispomoć iz jedne države u drugu, ali ta saradnja nije zaživjela - dočim vatrogasci Trebinja se i sreću sa vatrogascima iz Dubrovnika na terenu i među vatrogascima nikad nije bilo problema. Veći je problem kod političara.“

Dok upozorava kako je u situaciji kada vatrena stihija i dalje prijeti kućama najmanje važno gdje je požar nastao, Pero Sredanović, potpredsjednik Općinskog vijeća Ravno, apelira na političare da prepucavanja ostave za kasnije, a vatrogasce da nastave da surađuju:

„Kod nas sad nema pameti da napravimo tu jednu bazu odakle će se intervenisati, da se ne pita je li to BiH, Hrvatska ili Makedonija, nego raditi i spašavati. Požar je, ljudi, pa ćemo se svađati poslije. Haj’mo spasiti kuće, nije važno je li hrvatska, bošnjačka, srpska, haj’mo to spašavati.“
XS
SM
MD
LG