Dostupni linkovi

Ideja konfederacije - potrošena


Daniel Serwer, je istaknuti američki publicista i stručnjak sa iskustvom diplomate i posrednika u najvećim svjetskim krizama, uključujući Balkan, Irak, Haiti i Sudan. Jedna od njegovih nedavnih publikacija nosi naslov: «Kosovo, što može otići u pogrešnom pravcu». Serwer je potpredsjednik Centra za mir i stabilnost u postkonfliktnim društvima, koji se nalazi pod krovom američkog Insituta za mir, a za RSE govori o šansama i limitima sadašnje faze pregovora o budućnosti Kosova, kao i o odnosima Washingtona i Moskve, sa stajališta njihovih razlika u vidjenju budućeg statusa.


RFE:
Nedavno je srbijanski ministar vanjskih poslova Jeremić izjavio je da je Beograd spreman dati Kosovu “najširu moguću autonomiju" poput izravnog pristupa međunarodnim financijskim institucijama, pa čak i mogućnost osnivanja predstavništava. Da li bi na takvu mogućnost mogla pristati Priština?

SERWER: To jest mogućnost, ali ne vjerujem da bi na tako nešto mogla pristati Priština. Tema je ovdje nije nezavisnost, već suverenitet, a po tom pitanju Beograd nije spreman učiniti ama baš nikakva korak.

RFE: I srbijanski premijer Koštunica govori o mogućnosti konfederacije izmedju Srbije i Kosova. U EU kažu da se o takvoj opciji nije razgovaralo. Da li je ikada u raspravama proteklih godina u igri bila i takva mogućnost?

SERWER:To je jedna od starih ideja, spominjanih bezbroj puta, pisali smo o tome prije 6 godina. Mogući su razni modaliteti u budućim odnosima Kosova i Srbije, ali budimo iskreni, pitanje statusa Kosova mora se riješiti prije svih drugih pitanja. Odnos Kosova i Srbije je nešto što će se rješavati nakon pitanja statusa, to će biti konzekvenca rješavanja statusa. Mene bi veoma iznenadilo da u budućnosti ne dođe do niza specifičnih ugovora između Srbije i Kosova nakon što se rješi to osnovno pitanje statusa. Takvi međusobni ugovori su normalni između susjednih balkanskih zemalja i već imao niz ugovora između Srbije i Hrvatske. Da bi bilo kakvi odnosi bili uspostavljeni, mora se riješiti pitanje statusa Kosova.

RFE: Posljednjih nekoliko mjesec kada se govori o odnosima Washingtona i Moskve, da li je pitanje Kosova uistinu najznačajnija sporedna stvar, ili glavna tema sporenja?

SERWER: To je zapravo sporedno, malo, pitanje u odnosima Moskve i Washingtona. Zapravo Sjedinjene Države to ne žele istaknuti kao top temu za Rezoluciju, jer je tu mnogo drugih važnih stvari koje žele riješiti sa Moskvom.

RFE: U regiji ima mišljenje da Kosovo, poput ostalih u bivšoj Jugoslaviji treba proglasiti nezavisnost. Naprimjer, Hrvatska kada je to radila imala je daleko manju medjunarodnu podršku u odnosu na podršku koju Kosovo sada ima. Ozbiljan je oponent zapravo jedino Rusija. Kako to da je rusko "njet" toliko moćno?

SERWER: Razlog leži u rezoluciji Vijeća sigurnosti UN i treba reći da su Milošević i Srbija bili vrlo lukavi prije osam godina, kada su, nakon NATO intervencije, insistirali na rezoluciji Vijeća sigurnosti, umjesto jedne vrste mirovnog sporazuma. Zato SAD i evropski saveznici trebaju Moskvu uza sebe, a ne protiv sebe, kako bi došlo do promjene Rezolucije 12 44. Postoji i mogućnost da Kosovo djeluje po vlastitom nahodjenju. No, ponavljam, ne radi se o proglašenju nezavisnosti, ovdje je pitanje da li će sve države priznati suverenitet Kosova. Uostalom, Kosovo je i u prošlosti proglašavalo nezavisnost. Suverenitet se dobiva priznanjem drugih suverenih država, a ne proglašenjem. Priština se mora izboriti za priznanje. Mislim da će to potrajati neko vrijeme, uostalom tu je i 120 dana budućih razgovora. Znači treba vidjeti što će se u tom razdoblju dogoditi, obje strane trebaju pripremiti strategiju za ono što će nakon toga slijediti, ukoliko pregovori ne budu uspješni.

RFE: Da li misliti da će biti nekih pomaka u razgovorima, ili će i dalje biti jedna vrsta "statusa quo" ?

SERWER: Nisam baš optimist da će iz tih razgovora proisteći nešto novo. Bio bih sretan da griješim. Možda Priština i Beograd imaju strategiju što će uraditi ako razgovori propadnu. Morate imati jasnu, organiziranu alternativu kao pregovaračku soluciju.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

XS
SM
MD
LG