Dostupni linkovi

Maja neće morati u zatvor


Inicijativa podseća da je Maja Stojanović prošle nedelje dobila nalog da se javi na izdržavanje zatvorske kazne jer je odbila da plati novčanu kaznu na koju je osuđena zbog lepljenja plakata na mestu koje za to nije predviđeno. Plakatima je Inicijativa 11. jula 2005. godine, povodom obeležavanja godišnjice ratnog zločina u Srebrenici, želela da podseti na obavezu izručenja optuženih za ratne zločine. U apelu javnosti povodom kažnjavanja Maje Stojanović Inicijativa je ukazala da su plakati lepljeni na mestu gde je već bilo i drugih plakata zbog čijeg postavljanja niko nije kažnjen.

Povodom kazne, nevladina organizacija se obratila predsedniku Srbije Borisu Tadiću koji je, kako je saopšteno, izrazio podršku svim mladim ljudima koji se zalažu za bolju budućnost. "Završetak saradnje sa Hagom ima posebnu vrednosnu dimenziju. To nije samo naša međunarodna obaveza, to dugujemo pre svega sami sebi i našim susedima", naveo je predsednik Srbije u odgovoru toj nevladinoj organizaciji.

Maja Stojanović je u julu 2005. godine, na desetogodišnjicu zločina u Srebrenici, sa grupom aktivista iz Niša u tom gradu lepila plakate kojima se traži izručenje haškog optuženika Ratka Mladića. Nakon što je privedena, sud u Nišu izrekao joj je maksimalnu novčanu kaznu od 5.000 dinara, što je oko 60 evra, sa obrazloženjem da je plakate lepila van dozvoljenih mesta, iako su prelepljivani preko postojećih, a za čije lepljenje niko pre toga nije kažnjen. S obzirom da u znak građanske neposlušnosti Maja Stojanović nije htela da plati kaznu, dobila je poslednji poziv da novac uplati do 26. jula ili bi novčana kazna bila preinačena u deset dana zatvora.

Maja za naš program o svemu kaže:

“Po meni ovo je samo još jedan odgovor vlasti i nekih od odgovornih institucija, ili u Nišu ili u državi, šta oni zapravo misle o genocidu u Srebrenici i na koji način kažnjavaju one koji su odgovorni za sam genocid, a na koji način kažnjavaju one koji pokušavaju da osude taj genocid. Meni je ovo samo još jedan dokaz da je, iako u zvaničnoj politici država ide protiv genocida, i dalje u praksi na snazi negiranje genocida i da se zvanične institucije još uvek nisu odrekle politike genocida.”
XS
SM
MD
LG