Sedamdesetdvogodišnji Hajrudin Badžak, rodom iz Višegrada, već dvanaest godina živi u Danskoj. U toj dalekoj zemlji na sjeveru Evrope živi od penzije koja iznosi oko 1.200 maraka. Hajrudin svake godine tri mjeseca prvodi u Sarajevu gdje troši penzijski fond:
«Pa vjerujte nisam nikada neki bilans pravio, ali lijepa se svota ostavi ovdje, lijepa, vrlo lijepa, jer svi, čitava naša porodica, uživamo u našoj domaćoj hrani i samo kupujemo domaće.»
Izvan granica Bosne i Hercegovine živi oko milion i 350.000 bh. državljana. Prema procjenama Centralne banke BiH, rođacima i prijateljima bh. dijaspora godišnje pošalje oko dvije milijarde konvertibilnih maraka. Novac koji šalju je značajan faktor održavanja socijalnog mira u Bosni i Hercegovini, ali i smanjenja vanjsko - trgovinskog deficita zemlje, kaže viceguverner Centralne banke Feriha Imamović:
«Mi imamo tačan podatak - oko milijardu sredstava je transferisano preko banaka, i to prvenstveno iz prekooekanskih zemalja, dok ovaj drugi dio od milijardu je isključivo stvar procjene Centralne banke, a to su sredstva koja se u gotovini prenose u zemlju.»
Osim što šalju novac, Bosanci i Hercegovci tokom ljetnih mjeseci čine i najveći broj turista koji posjete Bosnu i Hercegovinu. Prema podacima Vanjsko - trgovinske komore, od ukupnog broja posjeta tokom juna, jula i augusta čak 76 posto je bh. dijaspora. Govori sekretar Grupacije za turizam i ugostiteljstvo Goran Brčkalović:
«Ako znamo da smo zvanično u prošloj godini od turizma ostvarili 164 miliona maraka, a nezvanično, znači prema procjenama, na terenu naš turistički promet kreće se oko milijardu i dvesto, znači dijaspora veoma značajno utiče na taj dio. I sad smo u špici ljetne sezone - kad krenemo od Neuma, naših planina, evo i u Sarajevu, Banjoj Luci, to je krcato dijasporom. I bez daljnjega, ekonomija naše zemlje ima veoma dobre i pozitivne rezultate od dijaspore. I prema dijaspori se treba obazrivo odnositi, jer ta naša dijaspora u posljednjih desetak, petanest godina zaradila je dosta novaca u inostranstvu i postaje veoma značajan investitor na našem podneblju.»
Predsjednik nevladine organizacije «Kupujmo i koristimo domaće» Adnan Kapo:
«Mi smo radili jedno istraživanje o boljoj prodaji tokom sezone kada su godišnji odmori i pokazalo se da bi od dijaspore koja bi kupovala samo hranu, govorim o onome što znači moraju uzimati, u BiH ostalo negdje između 120 i 150 miliona eura. Ove godine nevladina organizacija ’Kupujmo domaće’ tokom cijelog proljeća, sa svojom kancelerijom u Njemačkoj, radila je na promociji domaće proizvodnje i održano je niz koncerata po Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, zemljama Beneluksa. Imali smo negdje oko 70 manifestacija zabavnog, sportskog, kulturnog karaktera na kojima se konstatntno govorilo o tome šta znači kupovati domaće.»
U Ministarstvu za izbjeglice i ljudska prava BiH kažu da, pored ekonomskog potencijala, u bh. dijaspori država ima i intelektualni potencijal. Pomoćnica ministra Ruzmira Tihić - Kadrić:
«Mi imamo naše ljude širom svijeta koji su se izuzetno uspješno integrisali u raznim oblastima, pa čak postali i vodeći stručnjaci u raznim oblastima. Sigurno da kroz razne vidove saradnje taj potencijal u BiH može biti iskorišten za razvoj i napredak BiH. Postoji jedna velika spremnost tih ljudi. Mi imamo ostvarene kontakte sa našim uspješnim ljudima, stručnjacima širom svijeta i većina njih je izrazila veliku spremnost da sarađuje sa BiH i njenim institucijama.»
Uprkos činjenici da su najznačajniji faktor u održavanju socijalnog mira u BiH, saradnja vlasti sa dijasporom je nedovoljna. Zbog toga što nema koordinacije između opštinskih, kantonalnih i entitetskih nivoa, ne postoji uvid kolika je stvarna komunikacija predstavnika vlasti sa njima, pa ne čudi što se veliki broj bh. dijaspore odlučuje da, umjesto bosanskohercegovačkog, uzme državljanstvo zemlje u kojoj živi.
«Pa vjerujte nisam nikada neki bilans pravio, ali lijepa se svota ostavi ovdje, lijepa, vrlo lijepa, jer svi, čitava naša porodica, uživamo u našoj domaćoj hrani i samo kupujemo domaće.»
Izvan granica Bosne i Hercegovine živi oko milion i 350.000 bh. državljana. Prema procjenama Centralne banke BiH, rođacima i prijateljima bh. dijaspora godišnje pošalje oko dvije milijarde konvertibilnih maraka. Novac koji šalju je značajan faktor održavanja socijalnog mira u Bosni i Hercegovini, ali i smanjenja vanjsko - trgovinskog deficita zemlje, kaže viceguverner Centralne banke Feriha Imamović:
«Mi imamo tačan podatak - oko milijardu sredstava je transferisano preko banaka, i to prvenstveno iz prekooekanskih zemalja, dok ovaj drugi dio od milijardu je isključivo stvar procjene Centralne banke, a to su sredstva koja se u gotovini prenose u zemlju.»
Osim što šalju novac, Bosanci i Hercegovci tokom ljetnih mjeseci čine i najveći broj turista koji posjete Bosnu i Hercegovinu. Prema podacima Vanjsko - trgovinske komore, od ukupnog broja posjeta tokom juna, jula i augusta čak 76 posto je bh. dijaspora. Govori sekretar Grupacije za turizam i ugostiteljstvo Goran Brčkalović:
«Ako znamo da smo zvanično u prošloj godini od turizma ostvarili 164 miliona maraka, a nezvanično, znači prema procjenama, na terenu naš turistički promet kreće se oko milijardu i dvesto, znači dijaspora veoma značajno utiče na taj dio. I sad smo u špici ljetne sezone - kad krenemo od Neuma, naših planina, evo i u Sarajevu, Banjoj Luci, to je krcato dijasporom. I bez daljnjega, ekonomija naše zemlje ima veoma dobre i pozitivne rezultate od dijaspore. I prema dijaspori se treba obazrivo odnositi, jer ta naša dijaspora u posljednjih desetak, petanest godina zaradila je dosta novaca u inostranstvu i postaje veoma značajan investitor na našem podneblju.»
Predsjednik nevladine organizacije «Kupujmo i koristimo domaće» Adnan Kapo:
«Mi smo radili jedno istraživanje o boljoj prodaji tokom sezone kada su godišnji odmori i pokazalo se da bi od dijaspore koja bi kupovala samo hranu, govorim o onome što znači moraju uzimati, u BiH ostalo negdje između 120 i 150 miliona eura. Ove godine nevladina organizacija ’Kupujmo domaće’ tokom cijelog proljeća, sa svojom kancelerijom u Njemačkoj, radila je na promociji domaće proizvodnje i održano je niz koncerata po Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, zemljama Beneluksa. Imali smo negdje oko 70 manifestacija zabavnog, sportskog, kulturnog karaktera na kojima se konstatntno govorilo o tome šta znači kupovati domaće.»
U Ministarstvu za izbjeglice i ljudska prava BiH kažu da, pored ekonomskog potencijala, u bh. dijaspori država ima i intelektualni potencijal. Pomoćnica ministra Ruzmira Tihić - Kadrić:
«Mi imamo naše ljude širom svijeta koji su se izuzetno uspješno integrisali u raznim oblastima, pa čak postali i vodeći stručnjaci u raznim oblastima. Sigurno da kroz razne vidove saradnje taj potencijal u BiH može biti iskorišten za razvoj i napredak BiH. Postoji jedna velika spremnost tih ljudi. Mi imamo ostvarene kontakte sa našim uspješnim ljudima, stručnjacima širom svijeta i većina njih je izrazila veliku spremnost da sarađuje sa BiH i njenim institucijama.»
Uprkos činjenici da su najznačajniji faktor u održavanju socijalnog mira u BiH, saradnja vlasti sa dijasporom je nedovoljna. Zbog toga što nema koordinacije između opštinskih, kantonalnih i entitetskih nivoa, ne postoji uvid kolika je stvarna komunikacija predstavnika vlasti sa njima, pa ne čudi što se veliki broj bh. dijaspore odlučuje da, umjesto bosanskohercegovačkog, uzme državljanstvo zemlje u kojoj živi.
