Antun Gudelj, ubojica nekadašnjeg šefa osječke policije Josipa Reihl-Kira, za nekoliko dana naći će se u Osječkom zatvoru. Hrvatski policajci, kaže glasnogovornik Ravnateljstva policije Krunoslav Borovec, na putu su u Australiju:
"Mi smo prije nekoliko dana preko Ministarstva pravosuđa dobili obavještenje da su australske pravosudne vlasti odobrile izručenje Antuna Gudelja Hrvatskoj, tako da je policija odmah započela s procedurom preuzimanja potraživane osobe. Znači, službenici su na putu i očekujemo da će se u narednim danima realizirati njegovo dovođenje u Hrvatsku."
Gudelj se, nakon odluke Vrhovnog suda Hrvatske iz 1996. da se na njega primijeni Zakon o općem oprostu, bez obzira što je ubio šefa policije i još dvoje ljudi, nalazi na slobodi. Od tada je u Australiji, zemlji čije državljanstvo ima.
No, supruga ubijenog šefa osječke policije, Jadranka Reihl-Kir nije se mirila s tom skandaloznom odlukom, pa je učinila sve što je bilo moguće da Gudelja stigne pravda. Ona je uvjerena da je Gudelj bio samo izvršitelj ubojstva, a da iza svega stoje moćni pojedinci, kojima 1991. nije odgovarala mirotvorna politika šefa osječke policije. Jadranka Reihl-Kir nada se da će na trećem suđenju Gudelju biti rasvjetljena i uloga nalogodavaca ubojstva njenog supruga:
"Ako se nalogodavci ne otkriju i ako se ne otkriju pomagači Antunu Gudelju, onda se apsolutno ništa nije napredovalo, već smo se vratili u '91. godinu, kada se to još tada trebalo riješiti, jer je činjenica da je nemoguće da jedna anonimna osoba kao Antun Gudelj, uživa sve moguće privilegije kompletnog našeg sustava, dakle, kompletnog pravosuđa i da jednostavno otšeta iz Hrvatske i svih ovih 17 godina bude slobodan čovjek."
Zagrebački odvjetnik Slobodan Budak podnijet će 2000. godine ustavnu tužbu kojom će tražiti ukidanje oslobađajuće presude za Gudelja. Upravo takvu odluku donijet će Ustavni sud u proljeće 2001. što će otvoriti mogućnost ponovnog suđenja. Sada je prilika, kaže Budak, da se ta skandalozna primjena Zakona o općem oprostu na trostrukog ubojicu, Antuna Gudelja, napokon promjeni:
"Taj slučaj je crna mrlja hrvatskog pravosuđa, crna mrlja Tuđmanove države što je pustila da taj zločin ne bude definitivno i do kraja procesuiran. Taj predmet od početka prate mnoge ružne stvari. On je prije svega i nepravilno kvalificiran kao poseban oblik, teški oblik ubojstva 4 osobe, 3 dovršena ubojstva i jedno u pokušaju, iako je on očito nešto šire od toga. On je najvjerojatnije posljedica zavjere, koja je rezultirala smaknućem četvoro funkcionera državne vlasti na području Osijeka i Slavonije.
Mukotrpna procedura traženja Gudeljevog izručenja napokon je okončana odlukom australskog pravosuđa da ga se prepusti hrvatskom zakonodavstvu. Ubojstvo Josipa Reihl-Kira 1. srpnja 1991. mnogi smatraju prekretnicom između rata i mira u istočnoj Slavoniji. Njegovu mirotvornu politiku pregovaranja s pobunjenim Srbima, odmah nakon njegovog ubojstva, zamijenili su krvavi incidenti i rat koji je ubrzo buknuo.
"Mi smo prije nekoliko dana preko Ministarstva pravosuđa dobili obavještenje da su australske pravosudne vlasti odobrile izručenje Antuna Gudelja Hrvatskoj, tako da je policija odmah započela s procedurom preuzimanja potraživane osobe. Znači, službenici su na putu i očekujemo da će se u narednim danima realizirati njegovo dovođenje u Hrvatsku."
Gudelj se, nakon odluke Vrhovnog suda Hrvatske iz 1996. da se na njega primijeni Zakon o općem oprostu, bez obzira što je ubio šefa policije i još dvoje ljudi, nalazi na slobodi. Od tada je u Australiji, zemlji čije državljanstvo ima.
No, supruga ubijenog šefa osječke policije, Jadranka Reihl-Kir nije se mirila s tom skandaloznom odlukom, pa je učinila sve što je bilo moguće da Gudelja stigne pravda. Ona je uvjerena da je Gudelj bio samo izvršitelj ubojstva, a da iza svega stoje moćni pojedinci, kojima 1991. nije odgovarala mirotvorna politika šefa osječke policije. Jadranka Reihl-Kir nada se da će na trećem suđenju Gudelju biti rasvjetljena i uloga nalogodavaca ubojstva njenog supruga:
"Ako se nalogodavci ne otkriju i ako se ne otkriju pomagači Antunu Gudelju, onda se apsolutno ništa nije napredovalo, već smo se vratili u '91. godinu, kada se to još tada trebalo riješiti, jer je činjenica da je nemoguće da jedna anonimna osoba kao Antun Gudelj, uživa sve moguće privilegije kompletnog našeg sustava, dakle, kompletnog pravosuđa i da jednostavno otšeta iz Hrvatske i svih ovih 17 godina bude slobodan čovjek."
Zagrebački odvjetnik Slobodan Budak podnijet će 2000. godine ustavnu tužbu kojom će tražiti ukidanje oslobađajuće presude za Gudelja. Upravo takvu odluku donijet će Ustavni sud u proljeće 2001. što će otvoriti mogućnost ponovnog suđenja. Sada je prilika, kaže Budak, da se ta skandalozna primjena Zakona o općem oprostu na trostrukog ubojicu, Antuna Gudelja, napokon promjeni:
"Taj slučaj je crna mrlja hrvatskog pravosuđa, crna mrlja Tuđmanove države što je pustila da taj zločin ne bude definitivno i do kraja procesuiran. Taj predmet od početka prate mnoge ružne stvari. On je prije svega i nepravilno kvalificiran kao poseban oblik, teški oblik ubojstva 4 osobe, 3 dovršena ubojstva i jedno u pokušaju, iako je on očito nešto šire od toga. On je najvjerojatnije posljedica zavjere, koja je rezultirala smaknućem četvoro funkcionera državne vlasti na području Osijeka i Slavonije.
Mukotrpna procedura traženja Gudeljevog izručenja napokon je okončana odlukom australskog pravosuđa da ga se prepusti hrvatskom zakonodavstvu. Ubojstvo Josipa Reihl-Kira 1. srpnja 1991. mnogi smatraju prekretnicom između rata i mira u istočnoj Slavoniji. Njegovu mirotvornu politiku pregovaranja s pobunjenim Srbima, odmah nakon njegovog ubojstva, zamijenili su krvavi incidenti i rat koji je ubrzo buknuo.
