„Informisala sam Savjet bezbjednosti i Evropsku uniju o dobroj saradnji Bosne i Hercegovine, posebno Republike Srpske nakon hapšenja Zdravka Tolimira i transfera u Hag. Nadam se nastavku dobre saradnje, a za mene će ostvaranje potpune saradnje biti hapšenje preostala četiri bjegunca,“ izjavila je Karla del Ponte u Sarajevu.
Na značaj saradnje Bosne i Hercegovine sa Haškim tribunalom ukazuje i visoki predstavnik Miroslav Lajčak. Prema njegovim riječima, ta saradnja je značajna zbog prošlosti, zadovoljenja pravde, te spoznaje istine o nedavnoj istoriji u Bosni i Hercegovini:
„Kao što vam je poznato, to je jedan od ključnih preduslova za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom.“
Hapšenje Zdravka Tolimira, kao i stalne akcije potrage za Slobodanom Župljaninom, navodi direktor Sekretarijata za odnose sa Haškim tribunalom Vlade Republike Srpske Jovan Spaić, pokazuju kako je interes tog bh. entiteta da se uhapse svi ratni zločinci:
„Republika Srpska ima obavezu prema otkrivanju mreže pomagača lica koja se potražuju i u tom smislu se najkonkretnije, bar u ovome trenutku, pokazuje da institucije RS-a mogu ispunjavati i imaju u čemu ispunjavati svoju obavezu. A evo da podsjetim, na kraju-krajeva, i na detalj da je general Tolimir uhapšen u RS-u. Bilo je cijelo vrijeme priča da je u Srbiji. Prema tome, ne znači da neko od ovih ljudi koji se potražuju sutra neće biti tu pronađen u nekom trenutku.“
Direktor policije Republike Srpske Uroš Pena:
„Imali smo prvi puta ove godine lišavanje slobode, nije to dobrovoljna predaja. Mislim da i gospođa Karla del Ponte mora da bude zadovoljna. To je i naš kapacitet u ovom momentu koliko možemo.“
Uprkos porukama koje međunarodna zajednica upućuje predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini kako saradnja sa Haškim tribunalom predstavlja okosnicu za približavanje zemlje evropskim integracijama, oficir za vezu sa tom institucijom Amir Ahmić smatra da je ključ u Srbiji, a ne Bosni i Hercegovini. Koliko međunarodna zajednica bude imala mehanizme da utiče na Beograd, kako navodi Ahmić, toliko će biti i hapšenja haških bjegunaca.
Na naš upit postoje li realne šanse da se Karadžić, Mladić i Župljanin uhapse do okončanja mandata glavne tužiteljice Haškog tribunala Karle del Ponte u decembru ove godine, Ahmić kaže:
„Mi treba da budemo optimisti i da činimo sve što možemo da se najtraženiji uhapse. Smatram da se Tribunal ne bi trebao zatvoriti bez ove dvojice. Znači, faktički se može vrlo lako desiti da Tribunal okonča i prvostepene i drugostepene postupke, a da dvojica najtraženijih i ostali ne budu dovedeni pred Tribunal, ali mislim da Bosna i Hercegovina mora osigurati mehanizme pod kojima će Tribunal makar biti na papiru, znači da se formalno - pravno ne gasi i da se uvijek može aktivirati u cilju suđenja Karadžiću, Mladiću i drugima.“
Direktorica Balkanske istraživačke mreže Nerma Jelačić smatra da je saradnja BiH sa Haškim tribunalom ove godine, u odnosu na prethodne, mnogo bolja. Ipak, kada je riječ o hapšenju ratnih zločinaca, koje, pored Haškog tribunala, tereti i Sud BiH, onda se mora napraviti, kaže Jelačić, čistka unutar policije u BiH:
„Već neko vrijeme tražimo i čujemo pozive da se uklone iz redova policije ljudi koji su osumnjičeni za ratni zločin i oni koji su imali udio u događajima tokom rata, ali još uvijek nismo vidjeli neke konkretne rezultate u vezi s tim pitanjem.“
Direktor policije Republike Srpske Uroš Pena:
„Da postoje određene indicije, da postoji nešto - to sigurno postoji. Sve dotle dok se ne utvrdi, znači da se ti postupci vode u Tužilaštvu BiH, čim se potvrdi bilo koji stepen sumnje, mi ćemo sigurno reagovati, a tako i druge agencije.“
Pitanje hapšenja Ratka Mladića, ocjenjuju analitičari u BiH, je političko pitanje. Kada je riječ o Radovanu Karadžiću, ističu, mali je broj ljudi, uključujući i zaposlene u Haškom trubunalu, koji vjeruju da postoje informacije koje bi dovele do mjesta gdje se krije.
Na značaj saradnje Bosne i Hercegovine sa Haškim tribunalom ukazuje i visoki predstavnik Miroslav Lajčak. Prema njegovim riječima, ta saradnja je značajna zbog prošlosti, zadovoljenja pravde, te spoznaje istine o nedavnoj istoriji u Bosni i Hercegovini:
„Kao što vam je poznato, to je jedan od ključnih preduslova za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom.“
Hapšenje Zdravka Tolimira, kao i stalne akcije potrage za Slobodanom Župljaninom, navodi direktor Sekretarijata za odnose sa Haškim tribunalom Vlade Republike Srpske Jovan Spaić, pokazuju kako je interes tog bh. entiteta da se uhapse svi ratni zločinci:
„Republika Srpska ima obavezu prema otkrivanju mreže pomagača lica koja se potražuju i u tom smislu se najkonkretnije, bar u ovome trenutku, pokazuje da institucije RS-a mogu ispunjavati i imaju u čemu ispunjavati svoju obavezu. A evo da podsjetim, na kraju-krajeva, i na detalj da je general Tolimir uhapšen u RS-u. Bilo je cijelo vrijeme priča da je u Srbiji. Prema tome, ne znači da neko od ovih ljudi koji se potražuju sutra neće biti tu pronađen u nekom trenutku.“
Direktor policije Republike Srpske Uroš Pena:
„Imali smo prvi puta ove godine lišavanje slobode, nije to dobrovoljna predaja. Mislim da i gospođa Karla del Ponte mora da bude zadovoljna. To je i naš kapacitet u ovom momentu koliko možemo.“
Uprkos porukama koje međunarodna zajednica upućuje predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini kako saradnja sa Haškim tribunalom predstavlja okosnicu za približavanje zemlje evropskim integracijama, oficir za vezu sa tom institucijom Amir Ahmić smatra da je ključ u Srbiji, a ne Bosni i Hercegovini. Koliko međunarodna zajednica bude imala mehanizme da utiče na Beograd, kako navodi Ahmić, toliko će biti i hapšenja haških bjegunaca.
Na naš upit postoje li realne šanse da se Karadžić, Mladić i Župljanin uhapse do okončanja mandata glavne tužiteljice Haškog tribunala Karle del Ponte u decembru ove godine, Ahmić kaže:
„Mi treba da budemo optimisti i da činimo sve što možemo da se najtraženiji uhapse. Smatram da se Tribunal ne bi trebao zatvoriti bez ove dvojice. Znači, faktički se može vrlo lako desiti da Tribunal okonča i prvostepene i drugostepene postupke, a da dvojica najtraženijih i ostali ne budu dovedeni pred Tribunal, ali mislim da Bosna i Hercegovina mora osigurati mehanizme pod kojima će Tribunal makar biti na papiru, znači da se formalno - pravno ne gasi i da se uvijek može aktivirati u cilju suđenja Karadžiću, Mladiću i drugima.“
Direktorica Balkanske istraživačke mreže Nerma Jelačić smatra da je saradnja BiH sa Haškim tribunalom ove godine, u odnosu na prethodne, mnogo bolja. Ipak, kada je riječ o hapšenju ratnih zločinaca, koje, pored Haškog tribunala, tereti i Sud BiH, onda se mora napraviti, kaže Jelačić, čistka unutar policije u BiH:
„Već neko vrijeme tražimo i čujemo pozive da se uklone iz redova policije ljudi koji su osumnjičeni za ratni zločin i oni koji su imali udio u događajima tokom rata, ali još uvijek nismo vidjeli neke konkretne rezultate u vezi s tim pitanjem.“
Direktor policije Republike Srpske Uroš Pena:
„Da postoje određene indicije, da postoji nešto - to sigurno postoji. Sve dotle dok se ne utvrdi, znači da se ti postupci vode u Tužilaštvu BiH, čim se potvrdi bilo koji stepen sumnje, mi ćemo sigurno reagovati, a tako i druge agencije.“
Pitanje hapšenja Ratka Mladića, ocjenjuju analitičari u BiH, je političko pitanje. Kada je riječ o Radovanu Karadžiću, ističu, mali je broj ljudi, uključujući i zaposlene u Haškom trubunalu, koji vjeruju da postoje informacije koje bi dovele do mjesta gdje se krije.
