"Stare ljude nitko ne priznaje. Ako vam se kakvo zlo dogodi, pomoći vam neće."
"Nitko do starijih ljudi više ne drži. Nitko vam se neće dignuti sa stolice u tramvaju, a ja sam 90-postotni invalid."
"Stare ljude ne vole, pa ni u domu mlađe osoblje, kao servirke i sobarice. Osjećam da nas ne vole."
Upravo o tom osjećaju otpisanosti, marginalizacije, izoliranosti, uključujući i verbalne uvrede, govori i prvo znanstveno istraživanje u Hrvatskoj o nasilju nad starijim osobama. Predsjednik vladina Ureda za ljudska prava, Luka Mađerić:
"Nasilje nad osobama starije životne dobi najčešće se manifestira kao zlostavljanje, ali i kao zanemarivanje. Po nekim istraživanjima, na globalnoj razini, 50 posto nasilja nad starijim osobama predstavlja upravo psihičko nasilje, verbalne prijetnje, nazivanje pogrdnim imenima, ali i ekonomsko nasilje."
Magistrica Silvia Rusac iz Studijskog centra socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta, voditeljica je prvog hrvatskog istraživanja o nasilju nad osobama između 65 i 97 godina:
"Pokazalo se da su stari najviše izloženi psihičkom zlostavljanju, slijedi financijsko zlostavljanje. Tjelesno i seksualno je negdje pri dnu. Rezultati su pokazali da su najčešći počinitelji nasilja nad starima: suprug, sin, kćer, iako je suprug uvjerljivo na prvom mjestu."
Skoro 10 posto ispitanih izjavljuje da od članova obitelji često doživljavaju razne oblike psihičkog nasilja, te da njihovi najbliži često na njih podižu glas, psuju ih, ili viču bez razloga:
"Ono što je problem kod nasilja općenito, pa tako možemo reći i kod nasilja nad starijim, je velika tamna brojka. Neki rezultati pokazuju da se svega jedan, od 13 ili 14 slučajeva nasilja nad starijima, prijavi."
Oko dva posto starijih osoba doživljava materijalnu prijevaru i iskorištavanje, osobito, kaže Mađerić, s ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju:
"Možemo reći da su starije osobe zaista ugrožene različitim oblicima nasilja. Jedan od tih oblika nasilja su i različiti oblici prijevara kojima su izloženi, upravo zbog toga što posjeduju određena materijalna dobra, određena financijska dobra i sigurno da postoji interes određenih ljudi da na neki način manipuliraju njima i da ih na neki način prevare."
Profesor građanskog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Vladimir Belaj, smatra da bi takve situacije društvo moglo i moralo efikasnije sprječavati:
"Ono što bi možda moglo pomoći u smanjivanju tih zlouporaba, to bi bila mogućnost da se u takve ugovore ugradi klauzula o besplatnoj pravnoj pomoći, koju bi pružala država preko odvjetnika, ili nekih drugih pravnih zastupnika."
Gospođa Ivka je jedna od prevarenih, bez adekvatne pravne pomoći. Skoro će joj 80 godina. Uzdržavatelji su izigrali ugovor, prodali njezin stan i protiv njezine volje smjestili je u dom:
"Nikada nisam mogla pomisliti da će mi se ovo dogoditi. Stalno mislim da će neko po mene doći, da idem natrag doma. Imala sam svoj stan. Više ga nemam. Nemam nikoga. Muž mi je umro. Često me uhvati takva melankolija da se zavučem u taj stolac i samo pijem kavu. Još malo pa će mi 80 godina. Čim si malo stariji, to više patiš."
"Nitko do starijih ljudi više ne drži. Nitko vam se neće dignuti sa stolice u tramvaju, a ja sam 90-postotni invalid."
"Stare ljude ne vole, pa ni u domu mlađe osoblje, kao servirke i sobarice. Osjećam da nas ne vole."
Upravo o tom osjećaju otpisanosti, marginalizacije, izoliranosti, uključujući i verbalne uvrede, govori i prvo znanstveno istraživanje u Hrvatskoj o nasilju nad starijim osobama. Predsjednik vladina Ureda za ljudska prava, Luka Mađerić:
"Nasilje nad osobama starije životne dobi najčešće se manifestira kao zlostavljanje, ali i kao zanemarivanje. Po nekim istraživanjima, na globalnoj razini, 50 posto nasilja nad starijim osobama predstavlja upravo psihičko nasilje, verbalne prijetnje, nazivanje pogrdnim imenima, ali i ekonomsko nasilje."
Magistrica Silvia Rusac iz Studijskog centra socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta, voditeljica je prvog hrvatskog istraživanja o nasilju nad osobama između 65 i 97 godina:
"Pokazalo se da su stari najviše izloženi psihičkom zlostavljanju, slijedi financijsko zlostavljanje. Tjelesno i seksualno je negdje pri dnu. Rezultati su pokazali da su najčešći počinitelji nasilja nad starima: suprug, sin, kćer, iako je suprug uvjerljivo na prvom mjestu."
Skoro 10 posto ispitanih izjavljuje da od članova obitelji često doživljavaju razne oblike psihičkog nasilja, te da njihovi najbliži često na njih podižu glas, psuju ih, ili viču bez razloga:
"Ono što je problem kod nasilja općenito, pa tako možemo reći i kod nasilja nad starijim, je velika tamna brojka. Neki rezultati pokazuju da se svega jedan, od 13 ili 14 slučajeva nasilja nad starijima, prijavi."
Oko dva posto starijih osoba doživljava materijalnu prijevaru i iskorištavanje, osobito, kaže Mađerić, s ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju:
"Možemo reći da su starije osobe zaista ugrožene različitim oblicima nasilja. Jedan od tih oblika nasilja su i različiti oblici prijevara kojima su izloženi, upravo zbog toga što posjeduju određena materijalna dobra, određena financijska dobra i sigurno da postoji interes određenih ljudi da na neki način manipuliraju njima i da ih na neki način prevare."
Profesor građanskog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Vladimir Belaj, smatra da bi takve situacije društvo moglo i moralo efikasnije sprječavati:
"Ono što bi možda moglo pomoći u smanjivanju tih zlouporaba, to bi bila mogućnost da se u takve ugovore ugradi klauzula o besplatnoj pravnoj pomoći, koju bi pružala država preko odvjetnika, ili nekih drugih pravnih zastupnika."
Gospođa Ivka je jedna od prevarenih, bez adekvatne pravne pomoći. Skoro će joj 80 godina. Uzdržavatelji su izigrali ugovor, prodali njezin stan i protiv njezine volje smjestili je u dom:
"Nikada nisam mogla pomisliti da će mi se ovo dogoditi. Stalno mislim da će neko po mene doći, da idem natrag doma. Imala sam svoj stan. Više ga nemam. Nemam nikoga. Muž mi je umro. Često me uhvati takva melankolija da se zavučem u taj stolac i samo pijem kavu. Još malo pa će mi 80 godina. Čim si malo stariji, to više patiš."
