Dženana KARABEGOVIC, Enis ZEBIC
Sastanak političkih partija sa hrvatskim predznakom otvorio je ponovo pitanje hoće li pet stranačkih lidera koji u najvećoj mjeri okupljaju hrvatski narod u Bosni i Hercegovini predložiti stvaranje trećeg entiteta u državi. O tome čelni ljudi Hrvatske demokratske zajednice BiH, Hrvatske demokratske zajednice 1990, Hrvatske stranke prava Đapić - Jurišić, Hrvatske seljačke stranke i stranke Radom za boljitak nisu željeli govoriti. Tek, današnje dnevne novine prenose nezvanične informacije kako je to pitanje, kao i organizovanje Sarajeva kao distrikta, glavna tema sastanka, te da među hrvatskim političarima nema razmimoilaženja mišljenja o tome.Prvi čovjek Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović:
„Svi smo se složili da to ne mogu biti sadašnja dva entieta, a svi različito vidimo kako bi trebale izgledati te cjeline na srednjoj razini vlasti, kako bi se one trebale zvati, koliko bi ih trebalo biti i kako bi trebale funkcionirati. Taj stav smo usvojili na našem zadnjem saboru i on je zapisan u programu naše stranke. Ko god želi, jednostavno uzme naš program ili uđe na našu veb stranicu i pročita što je to. Ali evo, ako hoćete još jednom, stav HDZ-a je da to budu četiri jedinici na srednjoj razini vlasti. Kako će se one zvati, to neka definiraju eksperti. Naravno, nisam uopće nikad rekao da su to etnički entiteti. A što se tiče Sarajeva, upravo tako: kazali smo da Sarajevo treba biti organizirano kao posebna uređena cjelina ako će biti prijestolnica BiH. To je nekakv minimum s kojim smo mi krenuli u razgovore sa svim strankama, i sa bošnjačkim i sa srpskim predznakom.“
Formiranje trećeg entiteta u posljednjih nekoliko mjeseci imalo je podršku i Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Lider te stranke Milorad Dodik u više navrata je izjavljivao kako Hrvati, kao konstitutivan narod, na to imaju pravo. Član Glavnog odbora stranke Milorad Živković kaže da je za BiH najbolje rješenje aprilski paket ustavnih promjena, a federalizacija zemlje želja dva naroda - Srba i Hrvata:
„Većina stanovnika BiH, ali i dva naroda u BiH su za federaciju i stvaranje federativnog okvira BiH. Da li će se to zvati entiteti, da li će se to zvati federativne jedinice, da li će biti distrikt Sarajevo ili neće biti distrikt Sarajevo, otvoreno je da se o tome razgovara.“
Za aprilski paket ustavnih promjena, oko kojeg se politički lideri nisu mogli složiti, zalaže se i predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić. Prema njegovim riječima, tako postavljena ustavna reforma može biti osnov za nastavak pregovora:
„SDA podržava prijedlog pet regiona, to su oni ekonomski regioni kako Evropska unija vidi, znači sarajevski, mostarski, tuzlanski, zenički i banjalučki, regioni koji imaju otprilike negdje preko 600.000 stanovnika. Kad je u pitanju Sarajevo kao glavni grad, mislim da se mora donijeti neki poseban zakon o Sarajevu kao glavnom gradu, gdje bi se odredila i teritorija glavnog grada i nadležnosti glavnog grada i način izbora institucija glavnog grada, funkcionisanja itd.“
I dok većina bh. političara smatra da se od nečeg treba krenuti kada je u pitanju promjena ustava države, u Stranci za BiH kažu da se ne slažu oko većine prijedloga iz aprilskog paketa. Jedan od čelnih ljudi stranke Remzija Kadrić navodi da u njegovoj političkoj partiji ne samo da nisu za treći entitet, već da nisu ni za postojeća dva:
„Mi smo za BiH koja je cjelovita, jedinstvena, koja može da bude uređena tako da postoje određene ekonomske regije, a ne da se stvaraju entiteti, i to na principima etničkog organizovanja. Mi ćemo se protiviti tome. Protiv toga smo i prema tome, za Stranku za BiH su neprihvatljivi bilo kakvi razgovori o stvaranju trećeg entiteta.“
Međunarodna zajednica u BiH u više navrata je podsticala političare u zemlji da se dogovore oko novog ustava smatrajući da sadašnji, donesen u Dejtonu, može biti kočnica približavanju države evroatlantskim integracijama. Posljednji pokušaj približavanja stavova vodećih političkih lidera oko toga je propao, a o novom niko ne želi da spekuliše.
Nijedno rješenje koje bi vodilo ka očuvanju Republike Srpske i rezultata etničkog čišćenja neće dobiti podršku hrvatskih parlamentarnih stranaka – to je procjena koja se iz ekspertnih krugova u Hrvatskoj može čuti povodom mogućnosti da bh.stranke sa hrvatskim predznakom izađu sa idejom o preustroju BiH kao države sa, najvjerojatnije, tri entiteta i središnjim sarajevskim distriktom.
Sastanak bosanskohercegovačkih stranaka sa hrvatskim predznakom o mogućim promjenama Daytona je logičan i očekivan, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik Središnjeg odbora oporbene Hrvatske narodne stranke Radimir Čačić. Po njegovoj ocjeni, davno je trebalo doći do konzultacija i formiranja zajedničke platforme, jer:
„Bosna i Hercegovina je u ovom trenutku nefunkcionirajuća država. Nažalost, Dayton je rodio takav sustav. U toj kreaciji nije bez grijeha, dakako, ni HDZ pod Tuđmanom. HDZ nakon Tuđmana nije ništa osmislio, niti uopće bio prisutan sa strategijama u Bosni, ali, nažalost, ni Račanova vlada, kao ni Sanaderova danas.“
Da bi se Bosna i Hercegovina pomakla iz ovakve situacije koja generira trulež, nefunkcioniranje sustava i korupciju, potrebne su promjene, poručuje Čačić:
„Ova opcija o kojoj se govori kao o mogućnosti da se ide na tri komponente koje bi bile nacionalno obojene, vjerojatno nije najbolja opcija za Bosnu. Ali da treba stvoriti podlogu u kojoj će funkcionirati izvršna vlast, o tome nema nikakve dvojbe, pa je i takva opcija, naravno ne isključivo s nacionalnim bojama, bolja od stanja u kojem se BiH sada nalazi.“
Dodajmo ovdje i da predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske Zoran Milanović nije želio davati nikakve komentare unaprijed.
Analitičar Davor Gjenero, u izjavi za naš radio sažeo je poziciju hrvatske političke javnosti prema mogućnosti prijedloga „3+1“. Temeljna pozicija svih hrvatskih parlamentarnih stranaka je jedinstvena – temelj te pozicije je načelo poštivanja suvereniteta Bosne i Hercegovine i njezine jedinstvenosti i odbijanje priznavanja onog dijela konstitutivnog uređenja te zemlje koji je rezultat ratnih osvajanja:
„Bilo kakva ideja o tri entiteta, kojom bi se učvrstila i pozicija Republike Srpske kao neupitne, a jasno je da proizlazi ne samo iz zločina protiv mira, nego i iz zločina genocida, protivna je temeljnoj hrvatskoj političkoj poziciji, o kojoj postoji konsenzus.“
Ovu inicijativu Gjenero razumije kao svojevrsno testiranje novog visokog povjerenika, ali i pokušaj iskorištavanja predizborne atmosfere u Hrvatskoj:
„Čini mi se da će takav pokušaj testiranja hrvatske politike, kod onih koji to pokušavaju izazvati razočaranje, jer ne vjerujem da mogu naići na simpatije ili potporu ijedne ozbiljne političke opcije.“
Daytonski sporazum je zaustavio rat i tu je njegov veliki značaj, ali kao kompromis sa Miloševićem i Karadžićem, on je Bosnu i Hercegovinu zacrtao kao državu podijeljenu na 51:49 posto teritorija i sa dva entiteta, kaže za Radio Slobodna Evropa dugogodišnji ministar vanjskih poslova i vanjskopolitički savjetnik vrha Hrvatske stranke prava Mate Granić:
„Očito da je vrijeme pokazalo da Hrvati sve više postaju manjina, od konstitutivnog naroda, što su bili i u Washingtonskom i u Daytonskom sporazumu. Ono što je pogreška hrvatskim predstavnika do sada, to je da oni nisu imali jedan jedinstveni stav i jedan jedinstveni zahtjev.“
Ako se stranke sa hrvatskim predznakom slože oko prijedloga preustroja Bosne i Hercegovine po načelu „3+1“, Granić ne očekuje da će taj prijedlog naići na potporu kod bošnjačkih stranaka, a niti kod predstavnika Republike Srpske:
„Republika Srpska se slaže sa svim, ali da ne dođe do toga da bilo koji dio sadašnje teritorije Republike Srpske ide u bilo kakve naknadne podjele. A Bošnjaci više podržavaju, ja bih rekao, jednu jaku središnju vlast, da ne kažem neke jače riječi. Znači, neće biti lako progurati to stajalište i neće imati veliku potporu u ovom trenutku, ali je dobro barem da imaju jedan jedinstven stav.“
