Trosatna radna večera hrvatskog i ruskog predsjednika sa suradnicima, u nedjelju uveče bila je u prvom redu posvećena bilateralnim odnosima i to njihovoj ekonomskoj komponenti. Kako nam je kazao izvor blizak uredu hrvatskog predsjednika, temeljna poruka ruskog predsjednika bila je kako Rusija ima energetskih potencijala u izobilju i kako ima slobodnog kapitala za investicije preko granica, a na Hrvatskoj, regiji i svijetu je da te činjenice uvaže.
Putin je uputio i diskretnu kritiku Hrvatskoj u vezi projekta Družba Adria, koji je zbog protivljenja civilnog društva u Hrvatskoj, za sada, stavljen na mrtvi kolosijek. Ne spominjući taj projekt izravno, ruski predsjednik je kazao: „Ako se oko nečega dogovorimo, a hrvatski poslovni partner se tog dogovora ne drži, Rusija nema druge nego ići dalje i tražiti nove partnere“. Hrvatski predsjednik je na to mogao tek ponoviti svoju potporu projektu Družba Adria, naravno uz striktno poštivanje najstrožih ekoloških propisa.
Nastojeći, vjerojatno, da naglasak njegovog izlaganja bude na dobrim vijestima, ruski predsjednik u razgovoru nije isključio mogućnost da se plinovod koji iz Rusije ide za Bugarsku usmjeri i preko Srbije za Hrvatsku.
Prema riječima naših sugovornika, Putin je na razgovor sa hrvatskim predsjednikom prošlog vikenda došao dobro potkovan ekonomskom argumentacijom, sugerirajući primjerice da bi izgradnja terminala za ukapljeni plin, takozvanog LNG terminala, negdje na hrvatskoj obali Jadrana, bila promašeni projekt. Naime, Putin je upozorio da je ukapljeni plin sa Srednjeg istoka i sjeverne Afrike skuplji od ruskog plina, pa će sva hrvatska roba, koja kao energent koristi ukapljeni plin, na trećim tržištima u startu biti skuplja, nego roba iz zemalja koje kao energent koriste ruski plin. Dakle, njegova je poruka da se kod donošenja odluka o nabavi energenata, u prvom redu, vodi računa o ekonomskoj računici.
Eminentni hrvatski energetičar, dugogodišnji Mesićev unutarnje-politički savjetnik i redoviti profesor na zagrebačkom Rudarsko-naftno-tehnološkom fakultetu, Igor Dekanić, kaže kako bi Hrvatska svoju energetsku strategiju trebala temeljiti na iskustvima Evropske unije, koja ne stavlja sva jaja u jednu košaru, dakle – pronalaziti nova naftna polja u trećim zemljama, graditi LNG terminal, gdje Dekanić upozorava da je Hrvatska ipak manjinski partner u konzorciju i uvoziti ruski plin, na što je Rusija spremna:
„Ali uz određenu cijenu i određene gospodarske kontra-ustupke na drugim stranama. Može se pretpostaviti da se radi o želji za veću prisutnost ruskih tvrtki na hrvatskom tržištu kapitala, a možda čak i izravno u distribuciji energenata.“
Nestašica energenata, kao zapreka razvoju, mogla bi u Hrvatskoj nastupiti nakon 2010. godine, a kako se energetsku infrastrukturu ne može izgraditi preko noći, treba požuriti s odlukama:
„U energetici i energetskim projektima tri godine ili dvije godine je danas. Zato se često puta opća politika i javnost ne razumiju sa energetičarima. Morate planirati energetske projekte dugo godina u naprijed i realizirati ih dugo godina u naprijed. Nama, na određeni način, gori pod noktima.“
Zbog toga je Dekanićeva sugestija - sudjelovati u realizaciji svih ovih projekata:
„Biti prisutan i u PEOP naftovodu, početi ozbiljne pregovore sa ruskim tvrtkama o dodatnom uvozu plina i dalje gurati i sudjelovanje u LNG projektu. To su projekti koji jedne druge ne isključuju. Oni jesu do određene mjere konkurentni, ali Hrvatska će naprosto morati voditi vrlo aktivnu energetsku strategiju koja će stimulirati uključivanje u velike međunarodne energetske projekte, inače nećemo imati energije za vlastiti razvoj, a to trebamo.“
Putin je uputio i diskretnu kritiku Hrvatskoj u vezi projekta Družba Adria, koji je zbog protivljenja civilnog društva u Hrvatskoj, za sada, stavljen na mrtvi kolosijek. Ne spominjući taj projekt izravno, ruski predsjednik je kazao: „Ako se oko nečega dogovorimo, a hrvatski poslovni partner se tog dogovora ne drži, Rusija nema druge nego ići dalje i tražiti nove partnere“. Hrvatski predsjednik je na to mogao tek ponoviti svoju potporu projektu Družba Adria, naravno uz striktno poštivanje najstrožih ekoloških propisa.
Nastojeći, vjerojatno, da naglasak njegovog izlaganja bude na dobrim vijestima, ruski predsjednik u razgovoru nije isključio mogućnost da se plinovod koji iz Rusije ide za Bugarsku usmjeri i preko Srbije za Hrvatsku.
Prema riječima naših sugovornika, Putin je na razgovor sa hrvatskim predsjednikom prošlog vikenda došao dobro potkovan ekonomskom argumentacijom, sugerirajući primjerice da bi izgradnja terminala za ukapljeni plin, takozvanog LNG terminala, negdje na hrvatskoj obali Jadrana, bila promašeni projekt. Naime, Putin je upozorio da je ukapljeni plin sa Srednjeg istoka i sjeverne Afrike skuplji od ruskog plina, pa će sva hrvatska roba, koja kao energent koristi ukapljeni plin, na trećim tržištima u startu biti skuplja, nego roba iz zemalja koje kao energent koriste ruski plin. Dakle, njegova je poruka da se kod donošenja odluka o nabavi energenata, u prvom redu, vodi računa o ekonomskoj računici.
Eminentni hrvatski energetičar, dugogodišnji Mesićev unutarnje-politički savjetnik i redoviti profesor na zagrebačkom Rudarsko-naftno-tehnološkom fakultetu, Igor Dekanić, kaže kako bi Hrvatska svoju energetsku strategiju trebala temeljiti na iskustvima Evropske unije, koja ne stavlja sva jaja u jednu košaru, dakle – pronalaziti nova naftna polja u trećim zemljama, graditi LNG terminal, gdje Dekanić upozorava da je Hrvatska ipak manjinski partner u konzorciju i uvoziti ruski plin, na što je Rusija spremna:
„Ali uz određenu cijenu i određene gospodarske kontra-ustupke na drugim stranama. Može se pretpostaviti da se radi o želji za veću prisutnost ruskih tvrtki na hrvatskom tržištu kapitala, a možda čak i izravno u distribuciji energenata.“
Nestašica energenata, kao zapreka razvoju, mogla bi u Hrvatskoj nastupiti nakon 2010. godine, a kako se energetsku infrastrukturu ne može izgraditi preko noći, treba požuriti s odlukama:
„U energetici i energetskim projektima tri godine ili dvije godine je danas. Zato se često puta opća politika i javnost ne razumiju sa energetičarima. Morate planirati energetske projekte dugo godina u naprijed i realizirati ih dugo godina u naprijed. Nama, na određeni način, gori pod noktima.“
Zbog toga je Dekanićeva sugestija - sudjelovati u realizaciji svih ovih projekata:
„Biti prisutan i u PEOP naftovodu, početi ozbiljne pregovore sa ruskim tvrtkama o dodatnom uvozu plina i dalje gurati i sudjelovanje u LNG projektu. To su projekti koji jedne druge ne isključuju. Oni jesu do određene mjere konkurentni, ali Hrvatska će naprosto morati voditi vrlo aktivnu energetsku strategiju koja će stimulirati uključivanje u velike međunarodne energetske projekte, inače nećemo imati energije za vlastiti razvoj, a to trebamo.“
