Istovremeno sa održavanjem sastanka PIC-a, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić i Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić uputili su još uvijek aktuelnom visokom predstavniku Kristijanu Švarc-Šilingu pismo u kojem navode da prihvataju njegov prijedlog za ponovno otpočinjanje procesa ustavnih reformi. Parlament BiH, navodi se u pismu, treba po principu pariteta oformiti komisiju za ustavnu reformu, sastavljenu od predstavnika političkih stranaka zastupljenih u Parlamentu BiH i parlamentima entiteta, koja bi odlučivala konsenzusom. Dodik, Bosić i Ivanić predlažu da učesnici političkih dogovora prvo odluče da li će prihvatiti sporazum postignut u martu 2006. godine ili će početi novi pregovori, a nakon te odluke biće moguće planirati rokove za okončanje procesa ustavne reforme.
I dok je u Švarc Šilingu stiglo pismo u kojem lideri partija iz Republike Srpske prihvataju njegov prijedlog formiranja posebne komisije za reformu Ustava BiH, član Predsjedništva BiH Željko Komšić izašao je pred političke direktore Upravnog odbora PIC-a sa potpuno drugačijim stavom.
Švarc Šilingovu incijativu da se ove i naredne godine radi na promjenama sadašnjeg ili na donošenju novog Ustava BiH, Komšić je ocijenio kao jeftin pokušaj stvaranja privida da se na planu reformi dešava nešto konkretno. Komšić je Upravnom odboru PIC-a u ponedjeljak naveče rekao kako sve aktivnosti oko promjene Ustava moraju biti okončane najkasnije do kraja ove godine. On je naglasio da će prvi biti protiv bilo kakvih aktivnosti koje se odnose na ustavne promjene tokom iduće godine, koja je predizborna.
Inače, na sastanku održavnom u subotu naveče lideri vodećih političkih stranaka nisu postigli dogovor o prijedlogu visokog predstavnika Kristijana Švarc Šilinga da se ustavne promjene provedu kroz posebnu komisiju, čiji bi rad pomogla međunarodna zajednica. Ovaj prijedlog za lidere nekoliko političkih stranka je neprihvatljiv, jer bi značio odustajanje od dogovorenog paketa ustavnih promjena iz aprila prošle godine, koji su u Parlamentu BiH oborili Stranka za BiH (SBiH) i HDZ 1990.
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić kaže:
„Smatram da mi trebamo usvojiti aprilski paket, pa onda krenuti u ovaj proces koji zagovara visoki predstavnik. Sad vrijeme pokazuje da je taj aprilski paket dobar paket.“
Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija smatra takođe da je aprilski paket dogovorenih ustavnih reformi mnogo više nego što bi se u trenutnoj političkoj krizi u BiH moglo postići, te da ga, iako ima nedostataka, treba prihvatiti, a potom nastaviti novu fazu razgovora.
Jedan od rijetkih koji je podržao Šilingov novi prijedlog da se o reformi Ustava razgovara u Parlamentu je Safet Halilović iz Stranke za BiH, koja je odbila prošlogodišnji paket ustavnih promjena i koja i dalje taj dogovor smatra neprihvatljivim.
Od prethodnog glasanja za ustavne promjene prošle godine, saziv Parlamenta BiH promijenjen je nakon jesenjih izbora, ali je malo vjerovatno da bi pri eventualnom ponovnom glasanju aprilski paket ustavnih amandmana bio podržan. Stranka za BiH, koja je bila protiv amandmana, ima veći broj zastupnika, a pitanje je koliko svoje zastupnike mogu kontrolisati i u preostalih sedam partija koje su potpisale ustavne amandmane.
A ovako je 26. aprila prošle godine, sa sjednice na kojoj je propalo usvajanje ustavnih amandmana, izvjestio novinar Radija Slobodna Evropa Milad Obradović:
Nakon dvodnevnog zasjedanja, poslanici Predstavničkog doma Parlamenta BiH nisu usvojili amandmane na Ustav BiH. Za amandmane je glasalo 26 poslanika, dok je protiv prijedloga bilo 16 poslanika. Predstavnici osam parlamentarnih političkih stranaka potpisali su 21. novembra prošle godine u Vašingtonu izjavu da su voljni pristupiti izmjenama ustava BiH. Nakon dugih, teških i ponekad mučnih pregovora, šest stranaka je sredinom marta prihvatilo politički sporazum. Dokument su potpisali lideri Stranke demokratske akcije, Socijademokratske partije, Srpske demokratske stranke, Hrvatske demokratske zajednice, Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Partije demokratskog progresa. Od sporazuma su odustali predstavnici Stranke za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatske narodne zajednice, nezadovoljni ponuđenim rješenjima.
Iznoseći razloge za prihvatanje prijedloga amandmana na Ustav BiH, predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić, u ime kolektivnog šefa države kao predlagača ustavnih promjena, podsjetio je poslanike Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine na vašingtonski zavjet:
„Tom prilikom smo se obavezali da ćemo slijediti politku reformi, neophodnih da BiH što prije postane članica NATO-a i Evropske unije. To zahtijeva, pored provođenja reformi koje su u toku - odbrana, policija, privreda - unapređenje Ustava BiH u cilju uspostave ekonomičnije i efikasnije vlasti. Potvrđena je opredijeljenost za započeti proces reformi, čime će biti ojačane nadležnosti državnih institucija, efikasniji rad Parlamentarne skupštine, institucija Predsjedništva, Vijeća ministara. Postignuti sporazum o izmjenama Ustava BiH odnosi se na nadležnosti države, Parlamentarnu skupštinu, Predsjedništvo, Vijeće ministara i ljudska prava i slobode. Strane su se usuglasile da je ovo samo prva faza i da će nakon općih izbora ove godine uslijediti druga faza.“
U raspravi, polemičkoj, povremeno i žučnoj, nametnuli su se protivnici ustavnih promjenama. Beriz Belkić, u ime Kluba poslanika Stranke za BiH, kazao je da je njegova stranka za promjene, ali da nikako ne može prihvati one koje su predložene:
„Mi jednostavno smatramo da ovakve promjene ne otvaraju proces, niti su prvi korak promjena koncepta, odnosno ustavne matrice, za koje mi mislimo da državu čini potpuno ovisnom i dovodi je u podređeni položaj u odnosu na entitete. Ili bolje rečeno, entitete dovodi u naddržavni položaj u odnosu na državu BiH.“
Mehmed Žilić, poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, podgrijava atmosferu ocjenom suprotnom od njegove stranke:
„Moja savjest ne dozvoljava da ja dižem ruku za podjelu BiH. Izvinjavam se stvarno, jer možda sam emotivan, jer dugo sam čekao da to kažem.“
Žilić se izvinuo, jer je prethodno kazao da bi on prihvatio ustavne promjene ali za građansku državu, pa makar u njoj predsjednik bio i Srbin, što je izazvalo žustre repilike poslanika iz Republike Srpske. Poslanik Socijalističke partije Tihomir Gligorić:
„To uvažavam. Ali ste rekli drugu stvar, a to je da se zalažete za građansku BiH i da zato danas ne možete dati svoj glas za to. BiH je složena zajednica. Ako nema zaštitnog kolektivnog mehanizma, može da bude majorizacija, centralizacija i unitarizacija BiH.“
U ime nove stranke Hrvatske demokratske zajednice 1990., Vinko Zorić, također je protiv, uslovljajavajući podršku ustavnim promjenama prihvatanjem amandamana njegove stranke kojim se traži ukidanje entitetskog glasanja:
„Jedini veto u Parlamentarnoj skupštini BiH je veto entiteta. Drugoga ne postoji. Ako postoji, naravno da će neko replicirati meni poslije i kazati da postoji.“
Tek, lider Socijaldemokratske partije Zlatko Lagumdžija, potpisnik i najglasniji pobornik ustavnih promjena, upozorio je protivnike da robuju mitovima:
„Drugi mit -netačno, ’ovo je legalizacija genocida i RS-a’ itd. Ako je neko iskren da ovo se sada legalizira ovo što imamo 11 godina, onda bi bilo pošteno da ode na blagajnu i vrati svaku konvertibilnu marku koju je naplatio u toj nelegalnoj državi, institucijama, parlamentu, vladama, komisijama itd. Onda smo nelegalno plaćani. Treće – ’ovo prejudicira tužbu protiv Srbije i Crne Gore’ – nema veze. Mi se ovdje ne slažemo u ovom parlamentu oko toga treba li ta tužba da bude ili ne treba, ali svako ozbiljan će vam reći, čak i oni koji misle da treba i oni koji misle da ne treba, da to nema nikakve veze. Četvrta stvar – ’ovo ne treba raditi dok se ne riješi status Kosova’. Naprotiv, ovo treba raditi prije nego se bude rješavao status Kosova, ali ne zato što će Kosovo uticati na to da bi se ova zemlja mogla podijeliti. Ne. Status Kosova u ovakvoj BiH, s ovakvim dejtonskim ustavom, bez prijatelja, sa upitnom ulogom međunarodne zajednice može samo stvoriti nove iluzije nekome koje će nas sve zajedno koštati tri, pet ili osam godina iluzija da se možemo podijeliti. Zato. Gospodo, nema podjele - da se ne lažemo.
I dok je u Švarc Šilingu stiglo pismo u kojem lideri partija iz Republike Srpske prihvataju njegov prijedlog formiranja posebne komisije za reformu Ustava BiH, član Predsjedništva BiH Željko Komšić izašao je pred političke direktore Upravnog odbora PIC-a sa potpuno drugačijim stavom.
Švarc Šilingovu incijativu da se ove i naredne godine radi na promjenama sadašnjeg ili na donošenju novog Ustava BiH, Komšić je ocijenio kao jeftin pokušaj stvaranja privida da se na planu reformi dešava nešto konkretno. Komšić je Upravnom odboru PIC-a u ponedjeljak naveče rekao kako sve aktivnosti oko promjene Ustava moraju biti okončane najkasnije do kraja ove godine. On je naglasio da će prvi biti protiv bilo kakvih aktivnosti koje se odnose na ustavne promjene tokom iduće godine, koja je predizborna.
Inače, na sastanku održavnom u subotu naveče lideri vodećih političkih stranaka nisu postigli dogovor o prijedlogu visokog predstavnika Kristijana Švarc Šilinga da se ustavne promjene provedu kroz posebnu komisiju, čiji bi rad pomogla međunarodna zajednica. Ovaj prijedlog za lidere nekoliko političkih stranka je neprihvatljiv, jer bi značio odustajanje od dogovorenog paketa ustavnih promjena iz aprila prošle godine, koji su u Parlamentu BiH oborili Stranka za BiH (SBiH) i HDZ 1990.
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić kaže:
„Smatram da mi trebamo usvojiti aprilski paket, pa onda krenuti u ovaj proces koji zagovara visoki predstavnik. Sad vrijeme pokazuje da je taj aprilski paket dobar paket.“
Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija smatra takođe da je aprilski paket dogovorenih ustavnih reformi mnogo više nego što bi se u trenutnoj političkoj krizi u BiH moglo postići, te da ga, iako ima nedostataka, treba prihvatiti, a potom nastaviti novu fazu razgovora.
Jedan od rijetkih koji je podržao Šilingov novi prijedlog da se o reformi Ustava razgovara u Parlamentu je Safet Halilović iz Stranke za BiH, koja je odbila prošlogodišnji paket ustavnih promjena i koja i dalje taj dogovor smatra neprihvatljivim.
Od prethodnog glasanja za ustavne promjene prošle godine, saziv Parlamenta BiH promijenjen je nakon jesenjih izbora, ali je malo vjerovatno da bi pri eventualnom ponovnom glasanju aprilski paket ustavnih amandmana bio podržan. Stranka za BiH, koja je bila protiv amandmana, ima veći broj zastupnika, a pitanje je koliko svoje zastupnike mogu kontrolisati i u preostalih sedam partija koje su potpisale ustavne amandmane.
A ovako je 26. aprila prošle godine, sa sjednice na kojoj je propalo usvajanje ustavnih amandmana, izvjestio novinar Radija Slobodna Evropa Milad Obradović:
Nakon dvodnevnog zasjedanja, poslanici Predstavničkog doma Parlamenta BiH nisu usvojili amandmane na Ustav BiH. Za amandmane je glasalo 26 poslanika, dok je protiv prijedloga bilo 16 poslanika. Predstavnici osam parlamentarnih političkih stranaka potpisali su 21. novembra prošle godine u Vašingtonu izjavu da su voljni pristupiti izmjenama ustava BiH. Nakon dugih, teških i ponekad mučnih pregovora, šest stranaka je sredinom marta prihvatilo politički sporazum. Dokument su potpisali lideri Stranke demokratske akcije, Socijademokratske partije, Srpske demokratske stranke, Hrvatske demokratske zajednice, Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Partije demokratskog progresa. Od sporazuma su odustali predstavnici Stranke za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatske narodne zajednice, nezadovoljni ponuđenim rješenjima.
Iznoseći razloge za prihvatanje prijedloga amandmana na Ustav BiH, predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić, u ime kolektivnog šefa države kao predlagača ustavnih promjena, podsjetio je poslanike Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine na vašingtonski zavjet:
„Tom prilikom smo se obavezali da ćemo slijediti politku reformi, neophodnih da BiH što prije postane članica NATO-a i Evropske unije. To zahtijeva, pored provođenja reformi koje su u toku - odbrana, policija, privreda - unapređenje Ustava BiH u cilju uspostave ekonomičnije i efikasnije vlasti. Potvrđena je opredijeljenost za započeti proces reformi, čime će biti ojačane nadležnosti državnih institucija, efikasniji rad Parlamentarne skupštine, institucija Predsjedništva, Vijeća ministara. Postignuti sporazum o izmjenama Ustava BiH odnosi se na nadležnosti države, Parlamentarnu skupštinu, Predsjedništvo, Vijeće ministara i ljudska prava i slobode. Strane su se usuglasile da je ovo samo prva faza i da će nakon općih izbora ove godine uslijediti druga faza.“
U raspravi, polemičkoj, povremeno i žučnoj, nametnuli su se protivnici ustavnih promjenama. Beriz Belkić, u ime Kluba poslanika Stranke za BiH, kazao je da je njegova stranka za promjene, ali da nikako ne može prihvati one koje su predložene:
„Mi jednostavno smatramo da ovakve promjene ne otvaraju proces, niti su prvi korak promjena koncepta, odnosno ustavne matrice, za koje mi mislimo da državu čini potpuno ovisnom i dovodi je u podređeni položaj u odnosu na entitete. Ili bolje rečeno, entitete dovodi u naddržavni položaj u odnosu na državu BiH.“
Mehmed Žilić, poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, podgrijava atmosferu ocjenom suprotnom od njegove stranke:
„Moja savjest ne dozvoljava da ja dižem ruku za podjelu BiH. Izvinjavam se stvarno, jer možda sam emotivan, jer dugo sam čekao da to kažem.“
Žilić se izvinuo, jer je prethodno kazao da bi on prihvatio ustavne promjene ali za građansku državu, pa makar u njoj predsjednik bio i Srbin, što je izazvalo žustre repilike poslanika iz Republike Srpske. Poslanik Socijalističke partije Tihomir Gligorić:
„To uvažavam. Ali ste rekli drugu stvar, a to je da se zalažete za građansku BiH i da zato danas ne možete dati svoj glas za to. BiH je složena zajednica. Ako nema zaštitnog kolektivnog mehanizma, može da bude majorizacija, centralizacija i unitarizacija BiH.“
U ime nove stranke Hrvatske demokratske zajednice 1990., Vinko Zorić, također je protiv, uslovljajavajući podršku ustavnim promjenama prihvatanjem amandamana njegove stranke kojim se traži ukidanje entitetskog glasanja:
„Jedini veto u Parlamentarnoj skupštini BiH je veto entiteta. Drugoga ne postoji. Ako postoji, naravno da će neko replicirati meni poslije i kazati da postoji.“
Tek, lider Socijaldemokratske partije Zlatko Lagumdžija, potpisnik i najglasniji pobornik ustavnih promjena, upozorio je protivnike da robuju mitovima:
„Drugi mit -netačno, ’ovo je legalizacija genocida i RS-a’ itd. Ako je neko iskren da ovo se sada legalizira ovo što imamo 11 godina, onda bi bilo pošteno da ode na blagajnu i vrati svaku konvertibilnu marku koju je naplatio u toj nelegalnoj državi, institucijama, parlamentu, vladama, komisijama itd. Onda smo nelegalno plaćani. Treće – ’ovo prejudicira tužbu protiv Srbije i Crne Gore’ – nema veze. Mi se ovdje ne slažemo u ovom parlamentu oko toga treba li ta tužba da bude ili ne treba, ali svako ozbiljan će vam reći, čak i oni koji misle da treba i oni koji misle da ne treba, da to nema nikakve veze. Četvrta stvar – ’ovo ne treba raditi dok se ne riješi status Kosova’. Naprotiv, ovo treba raditi prije nego se bude rješavao status Kosova, ali ne zato što će Kosovo uticati na to da bi se ova zemlja mogla podijeliti. Ne. Status Kosova u ovakvoj BiH, s ovakvim dejtonskim ustavom, bez prijatelja, sa upitnom ulogom međunarodne zajednice može samo stvoriti nove iluzije nekome koje će nas sve zajedno koštati tri, pet ili osam godina iluzija da se možemo podijeliti. Zato. Gospodo, nema podjele - da se ne lažemo.
