Konačno rješenje pitanja Kosova, ključ je za stabilnost cijele regije, kazao je za naš radio predsjednik Unije zajednica Albanaca u Hrvatskoj Ton Marku:
„Po mom sudu, nezavisnost Kosova bi donijela regiji stabilnost. To bi i za Albance u inostranstvu, a posebno za nas u Hrvatskoj, puno značilo.“
Predsjednik Foruma albanskih intelektualaca u Hrvatskoj Muhamet Morina očekuje novu rezoluciju Vijeća Sigurnosti:
„Mi u potpunosti podržavamo Ahtisaarijev plan. Naše želje su drugačije, ali za sada podržavamo Ahtisaarijev plan. Da se to što prije riješi, da Vijeće sigurnosti donese novu rezoluciju koja će ići u tom smijeru.“
Predsjednik Nacionalne koordinacije Albanaca u Republici Hrvatskoj Luigj Daka ocjenjuje da bi se nezavisnošću Kosova ispravila jedna povijesna nepravda:
„Jer su Albanci sa Kosova uvijek bili na meti osvajača i svih okolnih naroda. Oni su jedan od evropskih naroda koji je imao najtežu povijest, u smislu postizanja svoje slobode i nezavisnosti.“
Predsjednica Kluba albanskih žena „Kraljica Teuta“ Shenida Bilali Morina kaže kako će nezavisnost Kosova biti okvir za normaliziranje odnosa na Kosovu i u regiji:
„Kosovo treba biti neovisno. Albanci na Kosovu su tamošnji autohtoni narod, a ostali narodi su na Kosovo došli i treba da prihvate da su manjina. Treba da prihvate zajednički život s Albancima na Kosovu i da prihvate Kosovo takvo kakvo jeste, a Albanci, naravno, treba da poštuju njihova manjinska prava. Mislim da ne bi trebalo biti problema da jedanput stanemo i da porazgovaramo kao prvi susjedi, a ne kao neprijatelji.“
Morina vjeruje da bi nezavisnost Kosova pridonijela i rješavanju nekih problema koji muče hrvatske građane koji su porijeklom s Kosova – primjerice, posjet članova njihovih obitelji. Jer, stanovnici Kosova jedini su građani nekadašnje socijalističke Jugoslavije kojima za ulazak u Hrvatsku treba – viza!
„Sigurno bi za nas bilo puno povoljnije da možemo putovati bez vize. Albanci, na primer u Crnu Goru idu bez vize. U Makedoniju idu bez vize. Nekada su mogli u Hrvatsku, međutim, sada im Vlada Republike Hrvatske to ne dopušta.“
Ton Marku vjeruje da bi samostalnost Kosova pomogla konačnom ukidanju viza za stanovnike Kosova:
„Pomoglo bi i gospodarstvu. Hrvatska je na Kosovu bila gospodarski prisutna više od 50 godina. Već sada je otvoren širi prostor za investicije na Kosovu, a s nezavisnošću može biti samo veći.“
Shenida Bilali Morina kaže kako neriješeni status Kosova ima višestruko negativan utjecaj:
„Majke nisu vidjele svoju djecu po 20 godina. Albanci u Hrvatskoj imaju neodređen status. Događa se velika trgovina ljudima. Sve se to dešava zbog neriješenog statusa Kosova. Status Kosova, znači, mora biti riješen. Naravno da će se to odraziti na naš status. Već punih 17 godina, u Zagrebu se nije dogodio nijedan kulturni događaj Kosovara. Mi zapravo ne postojimo.“
Na istom tragu, Luigj Daka:
„Mi danas jako otežano putujemo na Kosovo. Naročito dio populacije koji je prebjegao, u vrijeme Domovinskog rata, iz JNA u hrvatske redove, oni se i dan danas boje putovati Srbijom do Kosova. S druge strane, dolazak njihovih obitelji sa Kosova u Hrvatsku je također otežan, s obzirom da velika većina ima UNMIK-ove putovnice, koje su priznate u velikom dijelu Evrope, međutim, za put u Hrvatsku im moraju biti odobrene vize koje se dobivaju u veleposlanstvu Hrvatske u Skopju. Vrlo često imamo situaciju da je dolazak kosovskih Albanaca u Hrvatsku otežan i kad se radi o smrtnim slučajevima, svadbama, nekakvim liječničkim pregledima i tako dalje.“
„Po mom sudu, nezavisnost Kosova bi donijela regiji stabilnost. To bi i za Albance u inostranstvu, a posebno za nas u Hrvatskoj, puno značilo.“
Predsjednik Foruma albanskih intelektualaca u Hrvatskoj Muhamet Morina očekuje novu rezoluciju Vijeća Sigurnosti:
„Mi u potpunosti podržavamo Ahtisaarijev plan. Naše želje su drugačije, ali za sada podržavamo Ahtisaarijev plan. Da se to što prije riješi, da Vijeće sigurnosti donese novu rezoluciju koja će ići u tom smijeru.“
Predsjednik Nacionalne koordinacije Albanaca u Republici Hrvatskoj Luigj Daka ocjenjuje da bi se nezavisnošću Kosova ispravila jedna povijesna nepravda:
„Jer su Albanci sa Kosova uvijek bili na meti osvajača i svih okolnih naroda. Oni su jedan od evropskih naroda koji je imao najtežu povijest, u smislu postizanja svoje slobode i nezavisnosti.“
Predsjednica Kluba albanskih žena „Kraljica Teuta“ Shenida Bilali Morina kaže kako će nezavisnost Kosova biti okvir za normaliziranje odnosa na Kosovu i u regiji:
„Kosovo treba biti neovisno. Albanci na Kosovu su tamošnji autohtoni narod, a ostali narodi su na Kosovo došli i treba da prihvate da su manjina. Treba da prihvate zajednički život s Albancima na Kosovu i da prihvate Kosovo takvo kakvo jeste, a Albanci, naravno, treba da poštuju njihova manjinska prava. Mislim da ne bi trebalo biti problema da jedanput stanemo i da porazgovaramo kao prvi susjedi, a ne kao neprijatelji.“
Morina vjeruje da bi nezavisnost Kosova pridonijela i rješavanju nekih problema koji muče hrvatske građane koji su porijeklom s Kosova – primjerice, posjet članova njihovih obitelji. Jer, stanovnici Kosova jedini su građani nekadašnje socijalističke Jugoslavije kojima za ulazak u Hrvatsku treba – viza!
„Sigurno bi za nas bilo puno povoljnije da možemo putovati bez vize. Albanci, na primer u Crnu Goru idu bez vize. U Makedoniju idu bez vize. Nekada su mogli u Hrvatsku, međutim, sada im Vlada Republike Hrvatske to ne dopušta.“
Ton Marku vjeruje da bi samostalnost Kosova pomogla konačnom ukidanju viza za stanovnike Kosova:
„Pomoglo bi i gospodarstvu. Hrvatska je na Kosovu bila gospodarski prisutna više od 50 godina. Već sada je otvoren širi prostor za investicije na Kosovu, a s nezavisnošću može biti samo veći.“
Shenida Bilali Morina kaže kako neriješeni status Kosova ima višestruko negativan utjecaj:
„Majke nisu vidjele svoju djecu po 20 godina. Albanci u Hrvatskoj imaju neodređen status. Događa se velika trgovina ljudima. Sve se to dešava zbog neriješenog statusa Kosova. Status Kosova, znači, mora biti riješen. Naravno da će se to odraziti na naš status. Već punih 17 godina, u Zagrebu se nije dogodio nijedan kulturni događaj Kosovara. Mi zapravo ne postojimo.“
Na istom tragu, Luigj Daka:
„Mi danas jako otežano putujemo na Kosovo. Naročito dio populacije koji je prebjegao, u vrijeme Domovinskog rata, iz JNA u hrvatske redove, oni se i dan danas boje putovati Srbijom do Kosova. S druge strane, dolazak njihovih obitelji sa Kosova u Hrvatsku je također otežan, s obzirom da velika većina ima UNMIK-ove putovnice, koje su priznate u velikom dijelu Evrope, međutim, za put u Hrvatsku im moraju biti odobrene vize koje se dobivaju u veleposlanstvu Hrvatske u Skopju. Vrlo često imamo situaciju da je dolazak kosovskih Albanaca u Hrvatsku otežan i kad se radi o smrtnim slučajevima, svadbama, nekakvim liječničkim pregledima i tako dalje.“
