Da se o promjenama Ustava razgovara dobili smo potvrdu u Kancelariji visokog predstavnika, ali bez mnogo detalja. Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:
“Specijalni predstavnik Evropske unije radi sa partnerima iz Evropske unije i Sjedinjenih Država kako bi omogućili uslove za ustavnu reformu. Visoki predstavnik će održati seriju sastanaka sa partijskim liderima BiH kako bi saslušao njihove stavove o napretku ustavne reforme.”
Informacije koje su se pojavili u medijima da bi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Švarc Šiling mogao izaći sa novim prijedlogom ustavnih promjena za sada niko nije potvrdio. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović:
“Ja nisam vidio nikakav prijedlog. Mislim da niko ni od predsjednika političkih partija nije vidio nikakav prijedlog, ali je tačno da se u kuloarima priča da ima već jedan novi, gotov prijedlog, iako moram reći da je to iznenađenje. Moje mišljenje sada, lično je, da domaćim snagama moramo doći do toga kako je uređena BiH.”
Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Rozmari di Karlo preko medija poručila je da vlada SAD-a očekuje da vlasti BiH u narednih nekoliko sedmica, odnosno do sljedeće sjednice Vijeća za implementaciju mira naprave vidan napredak u reformi policije i promjeni Ustava: “Ustavne promjene u BiH treba da idu u pravcu stvaranja moderne i funkcionalne zemlje. Mislimo da je prošlogodišnji paket dobar početak procesa izmjene Ustava BiH", istakla je Di Karlova, naglasivši da je obaveza domaćih političara da dođu do najboljeg ustavnog rješenja.
Priča o ustavnim promjenama, po kojima bi se formirala neka nova tijela u okviru Parlamentarne skupštine BiH, ne dolaze u obzir, kaže premijer Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik:
“Ne može. Ustav je politički akt. O Ustavu će razgovarati politički faktori. Onog trenutka kad se dogovore politički faktori o tome šta je ustav, šta je Bosna, kakav je politički sistem, kako je organizovana, lako je napisati tekst. A dotle razgovori u okviru političkih faktora. I ništa drugo. Nikakva kvazi tijela državna i ostala priča ne dolaze u obzir.”
Potpredsjednik SDA Adil Osmanović samo nam je potvrdio da se razgovori o promjenama Ustava vode između lidera političkih stranaka i predstavnika međunarodne zajednice:
”Dosadašnje aktivnosti međunarodne zajednice idu u pravcu da ide prvo krug razgovora pojedinačno sa svim političkim akterima u BiH, a poslije toga će se na osnovu njihovih pogleda, promišljanja, određenih materijala izaći sa konkretnim prijedlogom oko ustavnih promjena koje su u ovom momentu realne.”
Potpredsjednik SDP-a BiH Slobodan Popović sumnja da će se oko ustavne reforme moći postići konsenzus jer postoje ogromne razlike o ovom pitanju kako u međunarodnoj zajednici tako kod domaćih političara:
“Dakle, jednom tako strašno ozbiljnom pitanju kao što je ustav jedne države, pa makar to bila i BiH, se prilazi na jedan neozbiljan način da to u startu pokazuje da, ustvari, su šanse da se zaista nešto ozbiljno na tom planu uradi vrlo male. Kad bi se zaista željelo nešto ozbiljno napraviti, onda bi morao da postoji tu minimum nekakve koordinacije, saglasnosti.”
Kako stvari oko promjena Ustava BiH vide u Evropskoj uniji, pitali smo našeg kolegu novinara švicarske Radiotelevizije u Briselu Tomasa Miljerinu, koji je dugo vremena boravio i u Bosni i Hercegovini.
“Generalno, u Briselu se ne priča puno o BiH. Priča se o Balkanu u smislu kako ćemo se mi ponašati sa Balkanom koji će biti novi, po mogućnosti i zadnji val proširenja. Balkanske zemlje neće imati nove kriterijume koji prije nisu postojali, ali postojeći kriterijumi biće aplicirani mnogo strožije. Pošto ti kriterijumi, to su Kopenhagen kriterijumi, uključuju i političku stabilnost, demokraciju, funkcionisanje pravne države - to je najbitnije sada. Uglavnom, osjećaj je da stvari u BiH ne idu dobro.”
Na situaciju u BiH se gleda kao na nešto što nije išlo tokom koji je očekivan, a s obzirom kako se i dalje ponašaju bh. političari, nešto puno se i ne očekuje, zaključuje Miljerina.
“Specijalni predstavnik Evropske unije radi sa partnerima iz Evropske unije i Sjedinjenih Država kako bi omogućili uslove za ustavnu reformu. Visoki predstavnik će održati seriju sastanaka sa partijskim liderima BiH kako bi saslušao njihove stavove o napretku ustavne reforme.”
Informacije koje su se pojavili u medijima da bi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Švarc Šiling mogao izaći sa novim prijedlogom ustavnih promjena za sada niko nije potvrdio. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović:
“Ja nisam vidio nikakav prijedlog. Mislim da niko ni od predsjednika političkih partija nije vidio nikakav prijedlog, ali je tačno da se u kuloarima priča da ima već jedan novi, gotov prijedlog, iako moram reći da je to iznenađenje. Moje mišljenje sada, lično je, da domaćim snagama moramo doći do toga kako je uređena BiH.”
Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Rozmari di Karlo preko medija poručila je da vlada SAD-a očekuje da vlasti BiH u narednih nekoliko sedmica, odnosno do sljedeće sjednice Vijeća za implementaciju mira naprave vidan napredak u reformi policije i promjeni Ustava: “Ustavne promjene u BiH treba da idu u pravcu stvaranja moderne i funkcionalne zemlje. Mislimo da je prošlogodišnji paket dobar početak procesa izmjene Ustava BiH", istakla je Di Karlova, naglasivši da je obaveza domaćih političara da dođu do najboljeg ustavnog rješenja.
Priča o ustavnim promjenama, po kojima bi se formirala neka nova tijela u okviru Parlamentarne skupštine BiH, ne dolaze u obzir, kaže premijer Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik:
“Ne može. Ustav je politički akt. O Ustavu će razgovarati politički faktori. Onog trenutka kad se dogovore politički faktori o tome šta je ustav, šta je Bosna, kakav je politički sistem, kako je organizovana, lako je napisati tekst. A dotle razgovori u okviru političkih faktora. I ništa drugo. Nikakva kvazi tijela državna i ostala priča ne dolaze u obzir.”
Potpredsjednik SDA Adil Osmanović samo nam je potvrdio da se razgovori o promjenama Ustava vode između lidera političkih stranaka i predstavnika međunarodne zajednice:
”Dosadašnje aktivnosti međunarodne zajednice idu u pravcu da ide prvo krug razgovora pojedinačno sa svim političkim akterima u BiH, a poslije toga će se na osnovu njihovih pogleda, promišljanja, određenih materijala izaći sa konkretnim prijedlogom oko ustavnih promjena koje su u ovom momentu realne.”
Potpredsjednik SDP-a BiH Slobodan Popović sumnja da će se oko ustavne reforme moći postići konsenzus jer postoje ogromne razlike o ovom pitanju kako u međunarodnoj zajednici tako kod domaćih političara:
“Dakle, jednom tako strašno ozbiljnom pitanju kao što je ustav jedne države, pa makar to bila i BiH, se prilazi na jedan neozbiljan način da to u startu pokazuje da, ustvari, su šanse da se zaista nešto ozbiljno na tom planu uradi vrlo male. Kad bi se zaista željelo nešto ozbiljno napraviti, onda bi morao da postoji tu minimum nekakve koordinacije, saglasnosti.”
Kako stvari oko promjena Ustava BiH vide u Evropskoj uniji, pitali smo našeg kolegu novinara švicarske Radiotelevizije u Briselu Tomasa Miljerinu, koji je dugo vremena boravio i u Bosni i Hercegovini.
“Generalno, u Briselu se ne priča puno o BiH. Priča se o Balkanu u smislu kako ćemo se mi ponašati sa Balkanom koji će biti novi, po mogućnosti i zadnji val proširenja. Balkanske zemlje neće imati nove kriterijume koji prije nisu postojali, ali postojeći kriterijumi biće aplicirani mnogo strožije. Pošto ti kriterijumi, to su Kopenhagen kriterijumi, uključuju i političku stabilnost, demokraciju, funkcionisanje pravne države - to je najbitnije sada. Uglavnom, osjećaj je da stvari u BiH ne idu dobro.”
Na situaciju u BiH se gleda kao na nešto što nije išlo tokom koji je očekivan, a s obzirom kako se i dalje ponašaju bh. političari, nešto puno se i ne očekuje, zaključuje Miljerina.
