Podaci pokazuju da više od 9000 hrvatskih učenika godišnje ne upiše ili napušta srednju školu:
„Moj prijatelj trenutno radi i upisat će večernju školu, koju će plaćati od novaca koje zaradi. Zaposlio se kao konobar u nekom kafiću i prodaje neke stvari. Njemu je 15 godina.“
Ovaj zagrebački srednjoškolac govori o prijatelju iz samog središta Zagreba, no situacija je daleko poraznija u Lici ili Slavoniji, o čemu govori i podatak sa Zavoda za zapošljavanje, gdje je trenutno evidentirano više od 16.000 djece u dobi od 16 do 19 godina, samo s osnovnom školom:
„Nemaju dovoljno bodova, pa nisu uspjeli da se upišu, a mama i tata im ne mogu platiti večernju školu, pa moraju raditi.“
U odnosu na 4,5 milijuna stanovnika, milijun i pol ljudi bez ikakve kvalifikacije, doista je zabrinjavajuće, priznaje i državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Želimir Janjić:
„Podaci zadnjega popisa stanovništva vrlo jasno kažu da imamo bez škole čak 105 tisuća stanovnika. Sa nezavršenom osnovnom školom ima 15,76 posto, ili nešto više od 580 tisuća građana. Sa završenom osnovnom školom ima 21,75 posto, ili nešto više od 801 tisuće. Kada se to sve zbroji, dođemo do cifre od gotovo milion i pol naših građana koji nemaju nikakve kvalifikacije.“
Srednju školu u Hrvatskoj ima manje od polovice stanovništva, 47 posto Hrvata, a fakultete i akademske titule tek 7,8 posto građana, što također, kaže državni tajnik, ne ide u prilog tezi o dobro-obrazovanoj hrvatskoj radnoj snazi:
„Za razliku od nas, u uspješnim evropskim zemljama taj postotak je dva, a negdje i tri puta, veći od našega.“
Zdenko Babić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta:
„Kod nas se jako povećava broj upisanih studenata na studije, ali u tranzicijskim zemljama: Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj još brže raste broj upisanih studenata, posebice u Poljskoj. Od ukupnog broja upisanih studenata, niti polovina ne završi studije. Oko 40 posto studenata završava studije. To treba popraviti.“
Od ove jeseni, ističe državni tajnik Želimir Janjić, Vlada starta s poticajnim mjerama u srednjem obrazovanju:
„Poticajne mjere odnose se, prije svega, na nabavku besplatnih udžbenika, na plaćanje međumjesnog prijevoza svim učenicima koji upišu prvi razred srednje školi. Odnosi se i na potpunu subvenciju smještaja u učeničke domove.“
Hrvatska je među zadnjima u Europi koja ima obavezno samo osnovno obrazovanje. S obaveznom srednjom školom, tvrde u Vladi, startati će se najkasnije za dvije godine, ali će, prema riječima ministra znanosti i obrazovanja, Dragana Primorca, već od jeseni, uz niz poticajnih mjera, srednja škola u Hrvatskoj svima biti dostupnija:
„To su dvije nove godine koje Hrvatska daje besplatno svim učenicima. Svi mogu ići na četiri godine, ali će biti uvjet stjecanje minimalnih kompetencija do prvog zvanja.“
„Moj prijatelj trenutno radi i upisat će večernju školu, koju će plaćati od novaca koje zaradi. Zaposlio se kao konobar u nekom kafiću i prodaje neke stvari. Njemu je 15 godina.“
Ovaj zagrebački srednjoškolac govori o prijatelju iz samog središta Zagreba, no situacija je daleko poraznija u Lici ili Slavoniji, o čemu govori i podatak sa Zavoda za zapošljavanje, gdje je trenutno evidentirano više od 16.000 djece u dobi od 16 do 19 godina, samo s osnovnom školom:
„Nemaju dovoljno bodova, pa nisu uspjeli da se upišu, a mama i tata im ne mogu platiti večernju školu, pa moraju raditi.“
U odnosu na 4,5 milijuna stanovnika, milijun i pol ljudi bez ikakve kvalifikacije, doista je zabrinjavajuće, priznaje i državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Želimir Janjić:
„Podaci zadnjega popisa stanovništva vrlo jasno kažu da imamo bez škole čak 105 tisuća stanovnika. Sa nezavršenom osnovnom školom ima 15,76 posto, ili nešto više od 580 tisuća građana. Sa završenom osnovnom školom ima 21,75 posto, ili nešto više od 801 tisuće. Kada se to sve zbroji, dođemo do cifre od gotovo milion i pol naših građana koji nemaju nikakve kvalifikacije.“
Srednju školu u Hrvatskoj ima manje od polovice stanovništva, 47 posto Hrvata, a fakultete i akademske titule tek 7,8 posto građana, što također, kaže državni tajnik, ne ide u prilog tezi o dobro-obrazovanoj hrvatskoj radnoj snazi:
„Za razliku od nas, u uspješnim evropskim zemljama taj postotak je dva, a negdje i tri puta, veći od našega.“
Zdenko Babić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta:
„Kod nas se jako povećava broj upisanih studenata na studije, ali u tranzicijskim zemljama: Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj još brže raste broj upisanih studenata, posebice u Poljskoj. Od ukupnog broja upisanih studenata, niti polovina ne završi studije. Oko 40 posto studenata završava studije. To treba popraviti.“
Od ove jeseni, ističe državni tajnik Želimir Janjić, Vlada starta s poticajnim mjerama u srednjem obrazovanju:
„Poticajne mjere odnose se, prije svega, na nabavku besplatnih udžbenika, na plaćanje međumjesnog prijevoza svim učenicima koji upišu prvi razred srednje školi. Odnosi se i na potpunu subvenciju smještaja u učeničke domove.“
Hrvatska je među zadnjima u Europi koja ima obavezno samo osnovno obrazovanje. S obaveznom srednjom školom, tvrde u Vladi, startati će se najkasnije za dvije godine, ali će, prema riječima ministra znanosti i obrazovanja, Dragana Primorca, već od jeseni, uz niz poticajnih mjera, srednja škola u Hrvatskoj svima biti dostupnija:
„To su dvije nove godine koje Hrvatska daje besplatno svim učenicima. Svi mogu ići na četiri godine, ali će biti uvjet stjecanje minimalnih kompetencija do prvog zvanja.“
