Iako je od početka postojala sumnja da se Stanković možda skrio preko granice, u današnjoj izjavi za Radio Slobodna Evropa, načelnik Uprave krim policije RS-a Gojko Vasić kaže da neke informacije već govore o tome da je bjegunac pobjegao u Srbiju ili Crnu Goru:
«Neka operativna saznanja imaju da je on izašao sa prostora BiH, međutim još to uvijek nije potvrđeno, ako nije podvala posrijedi.»
U Sarajevu je danas održan i sastanak najviših predstavnika Suda Bosne i Hercegovine, državnog tužilaštva i Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA na kojoj su razmotreni daljni koraci u slučaju Stanković. Šturu informaciju o tome šta je dogovoreno dobili smo jedino od portparola SIPE Željke Kujundžije:
«SIPA će pod nadzorom Tužiteljstva BiH provesti određene istražne radnje kako bi se realizirali zaključci sa današnjeg sastanka. U tom smislu, pri kriminalističko - istražnom odjelu SIPE je formiran operativni tim koji će raditi na realizaciji naredaba Tužiteljstva BiH.»
Vasić kaže kako za Radovanom Stankovićem, i pored informacija da je možda prešao granicu, još nije pokrenuta međunarodna potjernica:
«To je stvar koja treba da sačeka par dana. Najčešće ona se raspisuje nakon tridesetak dana, jer prvo se ide na lokalnu, pa centralnu, a onda ide međunarodna potjernica.»
U Sudu Bosne i Hercegovine kazali su danas kako je u toku sudskog procesa protiv Stankovića utvrđeno da je on, pored bosanskohercegovačkog, posjedovao i državljanstvo bivše Srbije i Crne Gore. Samim tim, ukoliko i bude pronađen i uhapšen u Srbiji, ona, prema odrebama svog ustava, ne može da izručuje svoje državljane drugim državama u kojima su osumnjičeni ili osuđeni.
Advokat iz Banje Luke Krstan Simić smatra da će ta odredba onemogućiti izručenje bjegunca Bosni i Hercegovini, ali da ipak postoji obaveza Srbije da ne ignoriše postojeću presudu protiv Stankovića:
«Ali bi u tom procesu bila otvorena nova traka po kojoj bi se zahtijevalo da gospodin Stanković izdržava kaznu u Srbiji. Naravno da bi BiH kao država imala pravo na određene izvještaje o stepenu izdržavanja, o uslovima izdržavanja i o svemu i u tom pravcu bi se taj proces odvijao.»
U Haškom tribunalu za sada nemaju konkretnijih komentara o bijegu Stankovića. Jedino su kazali kako pomno prate kako će institucije Bosne i Hercegovine riješiti taj problem. Predstavnik Haškog tribunala za BiH Matijas Helman:
«Jedino što smo mi rekli jeste da se nadamo da će organi BiH i njenih entiteta vrlo ozbiljno shvatiti ovo i uraditi sve što mogu da bi Stanković bio što prije vraćen na izdržavanje kazne.»
Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a Branko Todorović smatra da bi bilo dobro postaviti pitanje zašto je bjegunac služio kaznu baš u Foči. Radovan Stanković je, inače, bio stanovnik u Foči, a i djela ratnog zločina za koja je osuđen na 20 godina zatvora činio je upravo u Foči:
«Sigurno je da je zadnje mjesto gdje je Stanković trebalo da izdržava kaznu je Foča, jer tamo postoji još određeni broj uposlenika ne samo koji su ga lično poznavali nego koji su na neki način možda čak i učestvovali zajedno sa Stankovićem u aktivnostima koje su dovele do njegovog osuđivanja.»
Još nije završena istraga u fočanskom zatvoru kako bi se utvrdilo da li je neko od čuvara pomogao Stankoviću da pobjegne u stilu iz holivudskih filmova. Očekuje se da bi tu istragu trebalo preuzeti državno tužilaštvo. Branko Todorović smatra da će bijeg Stankovića iz fočanskog zatvora, ali i neki raniji slučajevi maltretiranja osuđenika u zeničkom zatvoru, konačno otvoriti pitanje zrelosti bh. pravosuđa u procesuiranju ratnih zločina:
«Ovakav bijeg, pogotovu s onim navodima koje smo čuli bar preko medija - o tome da zatvorenik odgurnuo pratioce i da je utrčao u neki auto - će otvoriti niz pitanja o uslovima u kojima oni izdržavaju kaznu, o bezbjednosti zatvora, ali istovremeno i o jednoj prikrivenoj solidarnosti u različitim nivoima pravosuđa prema optuženicima za ratne zločine.»
Todorović je mišljenja da bi se pri Sudu BiH morao otvoriti poseban zatvor u kojem bi kazne izdržavali samo osuđenici za ratne zločine, uz posebne mjere uslova i obezbjeđenja.
«Neka operativna saznanja imaju da je on izašao sa prostora BiH, međutim još to uvijek nije potvrđeno, ako nije podvala posrijedi.»
U Sarajevu je danas održan i sastanak najviših predstavnika Suda Bosne i Hercegovine, državnog tužilaštva i Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA na kojoj su razmotreni daljni koraci u slučaju Stanković. Šturu informaciju o tome šta je dogovoreno dobili smo jedino od portparola SIPE Željke Kujundžije:
«SIPA će pod nadzorom Tužiteljstva BiH provesti određene istražne radnje kako bi se realizirali zaključci sa današnjeg sastanka. U tom smislu, pri kriminalističko - istražnom odjelu SIPE je formiran operativni tim koji će raditi na realizaciji naredaba Tužiteljstva BiH.»
Vasić kaže kako za Radovanom Stankovićem, i pored informacija da je možda prešao granicu, još nije pokrenuta međunarodna potjernica:
«To je stvar koja treba da sačeka par dana. Najčešće ona se raspisuje nakon tridesetak dana, jer prvo se ide na lokalnu, pa centralnu, a onda ide međunarodna potjernica.»
U Sudu Bosne i Hercegovine kazali su danas kako je u toku sudskog procesa protiv Stankovića utvrđeno da je on, pored bosanskohercegovačkog, posjedovao i državljanstvo bivše Srbije i Crne Gore. Samim tim, ukoliko i bude pronađen i uhapšen u Srbiji, ona, prema odrebama svog ustava, ne može da izručuje svoje državljane drugim državama u kojima su osumnjičeni ili osuđeni.
Advokat iz Banje Luke Krstan Simić smatra da će ta odredba onemogućiti izručenje bjegunca Bosni i Hercegovini, ali da ipak postoji obaveza Srbije da ne ignoriše postojeću presudu protiv Stankovića:
«Ali bi u tom procesu bila otvorena nova traka po kojoj bi se zahtijevalo da gospodin Stanković izdržava kaznu u Srbiji. Naravno da bi BiH kao država imala pravo na određene izvještaje o stepenu izdržavanja, o uslovima izdržavanja i o svemu i u tom pravcu bi se taj proces odvijao.»
U Haškom tribunalu za sada nemaju konkretnijih komentara o bijegu Stankovića. Jedino su kazali kako pomno prate kako će institucije Bosne i Hercegovine riješiti taj problem. Predstavnik Haškog tribunala za BiH Matijas Helman:
«Jedino što smo mi rekli jeste da se nadamo da će organi BiH i njenih entiteta vrlo ozbiljno shvatiti ovo i uraditi sve što mogu da bi Stanković bio što prije vraćen na izdržavanje kazne.»
Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a Branko Todorović smatra da bi bilo dobro postaviti pitanje zašto je bjegunac služio kaznu baš u Foči. Radovan Stanković je, inače, bio stanovnik u Foči, a i djela ratnog zločina za koja je osuđen na 20 godina zatvora činio je upravo u Foči:
«Sigurno je da je zadnje mjesto gdje je Stanković trebalo da izdržava kaznu je Foča, jer tamo postoji još određeni broj uposlenika ne samo koji su ga lično poznavali nego koji su na neki način možda čak i učestvovali zajedno sa Stankovićem u aktivnostima koje su dovele do njegovog osuđivanja.»
Još nije završena istraga u fočanskom zatvoru kako bi se utvrdilo da li je neko od čuvara pomogao Stankoviću da pobjegne u stilu iz holivudskih filmova. Očekuje se da bi tu istragu trebalo preuzeti državno tužilaštvo. Branko Todorović smatra da će bijeg Stankovića iz fočanskog zatvora, ali i neki raniji slučajevi maltretiranja osuđenika u zeničkom zatvoru, konačno otvoriti pitanje zrelosti bh. pravosuđa u procesuiranju ratnih zločina:
«Ovakav bijeg, pogotovu s onim navodima koje smo čuli bar preko medija - o tome da zatvorenik odgurnuo pratioce i da je utrčao u neki auto - će otvoriti niz pitanja o uslovima u kojima oni izdržavaju kaznu, o bezbjednosti zatvora, ali istovremeno i o jednoj prikrivenoj solidarnosti u različitim nivoima pravosuđa prema optuženicima za ratne zločine.»
Todorović je mišljenja da bi se pri Sudu BiH morao otvoriti poseban zatvor u kojem bi kazne izdržavali samo osuđenici za ratne zločine, uz posebne mjere uslova i obezbjeđenja.
