Dostupni linkovi

Strah - kao političko oružje?


Ugledna međunarodna organizacija za ljudska prava upozorava kako je sve veći broj vlada u svijetu koje strah koriste kao političko oružje u nastojanju da stvore planet u kojem ni jedna osoba ne bi bila sigurna i u kojem nikakva ljudska prava ne bi bila zaštićena
Joshua Rubenstein, jedan od direktora AI kaže kako se ovako oštre kritike odnose i na vlade Kine, Rusije, Zimbabwea ,ali i Sjedinjenih država koje se više ne smatraju liderom u poštovanju ljudskih prava i sloboda.
" U promicanju rata protiv terorizma , SAD se ne ustežu koristiti torturom, drže ljude u zatvorima, bez optužbe, što je slučaj u Quantanamu gdje se čak onemogućava pristup odvjetnicima osumnjičenih. To je izuzetno loš primjer za ostatak svijeta.

No, AI izuzetno oštro kritizira i brojne militantne skupine koje se koriste taktikom terora i napadaju uglavnom civile. Kao primjer se izdvaja situacija u Iraku, gdje su upravi civili najčešće žrtve bombaških napada.

U ovogodišnjem izvještaju se uočava porast rasizma i ksenofobije, jer vlade od Irske do Rusije zatvaraju oči na zločine iz mržnje i diskriminaciju etničkih i vjerskih manjinama.

AI posebno je zabrinut i zbog situacije u Rusiji, gdje se zabranjuje rad nezavisnim medijima, ne dopušta organiziranje javnih prosvjeda , gdje su manjine sve češće mete napada i gdje se zločin iz mržnje ne kažnjava. Ova organizacija za ljudska prava ističe da ni do danas nisu pronadjene ubojice novinarke i aktivistice za ljudska prava Ane Politkovskaye.

Rubenstain upozorava da brutalno vođenje rata u Čečeniji, otvara prostor kulturi nasilja koja se sve više širi Rusijom.
" Način na koji ruski predsjednik Putin eksploatira sukob na Kavkazu, posebno u Čečeniji, stvorio je uvjete u kojima je normalno da se skinheadsi obračunavaju sa ljudima za koje vjeruju da su sa Kavkaza, ili iz Afrike ili da su Židovi. Radi se o ksenofobiji i šovinizmu. Uvjereni smo da vlasti rade vrlo malo kako bi odgovorne za takva djela pronašla i kaznila".

On ističe kako je Putin zapravo potpuno indiferentan prema demokratskim principima i poštovanju ljudskih prava.

Stanje ljudskih prava i sloboda i dalje je vrlo teško u Iranu gdje su zatvori puni političkih protivnika aktualnom režimu. AI kritizirao je i afganistansku vladu koja nije uspjela osigurati vladavinu pravu u svojoj zemlji.

Za dio države regije u izvještaju AI se ističe da nisu ostvarile punu suradnju sa Haškim sudom, što se posebno odnosi na Srbiju, koja nije uhapsila i izručila Ratka Mladića Tribunalu , iako se niže rangirani oficiri ,odgovorni za zločine, postepeno privode pravdi. Na Kosovu, koji je pod upravom UN-ove misije- dogadjaju se i dalje etnički motivirani napad,i žrtve kojih su većinom gradjani srpske nacionalnosti.
U Bosni i Hercegovini , naglašava se, još uvijek nije poznata sudbina brojnih nestalih tokom rata. Zbog nesuradnje sa Hškim sudom izdvaja se Republika Srpska, no napredak je postignut u procesuiranju ratnih zločina pred BH sudovima. Naslijeđe ratnih događaja još je vrlo snažno prisutno u Hrvatskoj, a sudovi još nisu uspjeli procesuirati zločine počinjene tijekom rata, bez obzira na to da li su zločine činili Srbi ili Hrvati.
XS
SM
MD
LG