Ankica BARBIR - MLADINOVIC
Održivi manjinski povratak jest i ostat će apsolutni prioritet Republike Hrvatske, dosad je dosta učinjeno, ali očito još ima puno posla jer ljudima za život nisu dovoljne samo obnovljene kuće – istakao je, uz ostalo, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju UNHCR-ovog istraživanja koje je pokazalo da od ukupno registriranih srpskih povratnika, čak manje od polovice doista i živi u Hrvatskoj:"To s jedne strane znači da su osnovni uvjeti za njihov povratak omogućeni. S druge strane postaje jasno da oni nisu dovoljni da ljudi odluče u Hrvatskoj i dalje živjeti. Brojke očito ne prikazuju pravo stanje stvari i nužno je razbiti iluziju kao oni koji se vrate u Hrvatsku, tu i ostaju."
Ponovio je da nema alternative suživotu, toleranciji i ravnopravnosti svih građana Hrvatske, te da se u područja u koja se ljudi vraćaju treba strateški i sustavno ulagati, uključujući gradnju cesta i elektrifikaciju:
"Povratak izbjeglica srpske nacionalnosti nije samo naš državni interes. Ostvarivanje tog povratka ispunjavamo i nešto što bih nazvao našom moralnom obvezom. Kad to kažem, imam na umu činjenicu da velika većina Srba izbjeglih iz Hrvatske nije činila nikakve zločine. I oni su sami bili žrtve Miloševićeve velikosrpske ideje i žrtve šačice ljudi u Hrvatskoj koji su tu ideju prihvatili i živjeli."
Terensko istraživanje za UNHCR proveli su istraživači Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta uz pomoć anketara hrvatskog Crvenog kriza i Srpskog demokratskog foruma. Voditelj tima Milan Mesić ističe da je svaki drugi povratnik umirovljen, a svaki treći nezaposlen:
"Tipični povratnik je nažalost starija osoba, relativno manje obrazovana, koja živi u manjim mjestima u ruralnim i zaostalim područjima Hrvatske. Djeca sa roditeljima čine svega 15 posto, a samo je osam posto zaposleno ili samozaposleno."
Unatoč tome, čak 73 posto povratnika ocjenjuje svoj život boljim, no u izbjeglištvu, ali polovica ih se ipak osjeća građanima drugog reda u Hrvatskoj, ističe predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula:
"Kad kažemo da se Srbi osjećaju kao građani drugog reda i da nisu dovoljno zastupljeni, rekao bih da bi proces povratka bio politički ohrabljen kada bi se provodili zakoni Republike Hrvatske. Unazad pet godina nijedno ubojstvo nije rasvijetljeno. Unazad pet godina svi koji su premlaćivali ljude nisu sankcionirani. Nije se vodila kampanja da se to ne događa. Vjerojatno bi taj podatak, od tih 40 posto, bio drugačiji da se to nije događalo. Još uvijek imamo problem da ljudi ne mogu doći do posla (31 posto je bez posla)."
Srđan Dvornik, iz hrvatskog Helsinškog odbora, upozorava da bi se još mnogi od 350 tisuća izbjeglih Srba vratili u Hrvatsku kad bi mogli ostvariti osnovne uvjete za život:
"Postoji veliki broj ljudi koji se vode kao oni koji su odustali od povratka, odnosno da su prestali biti izbjeglice i da su u Srbiji i manjim dijelom u Bosni i Hercegovini nekako trajno riješili svoj status. Ono što se zapravo može se reći, to da je više od 200 tisuća tih ljudi u nekoj vrsti limba, da zapravo uopće nisu riješili svoj status. To su još uvijek ljudi koji su izbjegli iz Hrvatske i koji bi možda, u drugim okolnostima, ipak razmotrili svoj povratak jer je iluzija da su tamo trajno riješili svoje probleme."
