Jedan od potpisnika inicijative Raif Dizdarević upozorava da je ovakav zakon potrebno donijeti jer u BiH djeluju neofašističke organizacije:
«... kao što je Ravnogorski pokret, kao što je radikalna stranka koja nosi ime Vojislava Šešelja, koji, evo i danas, u Hagu, u periodu suđenja, brani fašističke ideje kojima se napajala njegova organizacija i naravno, vršila zločine. Mi imamo čitav niz neofašističkih manifestacija koje se ispoljavaju od «nož, žica, Srebrenica» pa ne znam do kojih sve obilježja.»
A pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta u Bosni i Hercegovini ne kriju svoje namjere:
«Ciljevi i ideje Ravnogorskog pokreta: sve srpske zemlje u jednoj državi.»
«Ustalo je malo i veliko
Crno more, srpska republiko»
Djelovanje neofašističkih organizacija zakonom je zabranjeno čak i u zemljama iz kojih su ponikle ovakve ideje, podsjeća Ibro Čomić, predstavnik SUBNOR-a BiH:
«Užasavajuće je to davanje ulica ustaškim koljačima, četničkim vojvodama, fašističkim velikodostojnicima. Mislim da to treba svakog građanina, ono, ovjetno «normalnog», da užasava.»
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Martin Raguž:
«Mislim da nije samo taj zakonodavni, u osnovi represivni pristup dovoljan, nego je potrebno više afirmirati ono što je pozitivno i što su evropske civilizacijske i antifašističke vrijednosti.»
Na Dan Evrope pitali smo mlade ljude znaju li šta je to fašizam.
Anketa, Tuzla:
«Joj, vjeruj mi, ne znam. Nisam pazio na istoriji.»
«Fašizam? Ma znamo šta je, al' ne znam objasnit'.»
«Zna se, Italija, mislim. A u društvu, to nekad bilo, danas ne znam, nisam siguran.»
«Mislim da ima pomalo, ali nema puno.»
Sve ono što danas razara Bosnu i Hercegovinu, manjim ili većim djelom se oslanja na fašizam, smatra predsjednik Helsinškog komiteta Srđan Dizdarević:
«Mislim da zemlja koja želio da prigrli evropsku civilizaciju mora se na neki način distancirati od fašizma, od svega onoga što je fašistička tradicija i fašistička praksa, kao ograđivanje ne samo od prošlosti, nego kao garant nekakve budućnosti u kojoj se takvo zlo neće ponavljati.»
Tako je sutra u Sarajevu trebao da se održi i koncert čovjeka koji između ostalog, pjeva i ovo:
«U Čapljini klaonica bila, u Čapljini klaonica bila,
Puno Srba Neretva nosila, puno Srba..»
Građani smatraju da je sve sto ima bilo kakve veze sa fašizmom potrebno zabraniti:
«Treba odmah poduzet' mjere i očistiti sve fašiste iz Bosne i Hercegovine. Odma'!»
«Pa ukoliko ima takvih djelovanja unutar Bosne i Hercegovine, nešto što bi bilo nedopustivo, sigurno da bi trebao takav zakon.»
«Danas valjda Dan pobjede, a fašisti hodaju po ovoj Bosni i po Balkanu.»
Nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu, svijet je krenuo u obnavljanje i stvaranje zajedničkih institucija na temeljima antifašizma. U Bosni i Hercegovini, različita okupljanja organizacija i upotreba simbola koji se temelje na fašističkim idejama, još su potpuno legalna.
«... kao što je Ravnogorski pokret, kao što je radikalna stranka koja nosi ime Vojislava Šešelja, koji, evo i danas, u Hagu, u periodu suđenja, brani fašističke ideje kojima se napajala njegova organizacija i naravno, vršila zločine. Mi imamo čitav niz neofašističkih manifestacija koje se ispoljavaju od «nož, žica, Srebrenica» pa ne znam do kojih sve obilježja.»
A pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta u Bosni i Hercegovini ne kriju svoje namjere:
«Ciljevi i ideje Ravnogorskog pokreta: sve srpske zemlje u jednoj državi.»
«Ustalo je malo i veliko
Crno more, srpska republiko»
Djelovanje neofašističkih organizacija zakonom je zabranjeno čak i u zemljama iz kojih su ponikle ovakve ideje, podsjeća Ibro Čomić, predstavnik SUBNOR-a BiH:
«Užasavajuće je to davanje ulica ustaškim koljačima, četničkim vojvodama, fašističkim velikodostojnicima. Mislim da to treba svakog građanina, ono, ovjetno «normalnog», da užasava.»
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Martin Raguž:
«Mislim da nije samo taj zakonodavni, u osnovi represivni pristup dovoljan, nego je potrebno više afirmirati ono što je pozitivno i što su evropske civilizacijske i antifašističke vrijednosti.»
Na Dan Evrope pitali smo mlade ljude znaju li šta je to fašizam.
Anketa, Tuzla:
«Joj, vjeruj mi, ne znam. Nisam pazio na istoriji.»
«Fašizam? Ma znamo šta je, al' ne znam objasnit'.»
«Zna se, Italija, mislim. A u društvu, to nekad bilo, danas ne znam, nisam siguran.»
«Mislim da ima pomalo, ali nema puno.»
Sve ono što danas razara Bosnu i Hercegovinu, manjim ili većim djelom se oslanja na fašizam, smatra predsjednik Helsinškog komiteta Srđan Dizdarević:
«Mislim da zemlja koja želio da prigrli evropsku civilizaciju mora se na neki način distancirati od fašizma, od svega onoga što je fašistička tradicija i fašistička praksa, kao ograđivanje ne samo od prošlosti, nego kao garant nekakve budućnosti u kojoj se takvo zlo neće ponavljati.»
Tako je sutra u Sarajevu trebao da se održi i koncert čovjeka koji između ostalog, pjeva i ovo:
«U Čapljini klaonica bila, u Čapljini klaonica bila,
Puno Srba Neretva nosila, puno Srba..»
Građani smatraju da je sve sto ima bilo kakve veze sa fašizmom potrebno zabraniti:
«Treba odmah poduzet' mjere i očistiti sve fašiste iz Bosne i Hercegovine. Odma'!»
«Pa ukoliko ima takvih djelovanja unutar Bosne i Hercegovine, nešto što bi bilo nedopustivo, sigurno da bi trebao takav zakon.»
«Danas valjda Dan pobjede, a fašisti hodaju po ovoj Bosni i po Balkanu.»
Nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu, svijet je krenuo u obnavljanje i stvaranje zajedničkih institucija na temeljima antifašizma. U Bosni i Hercegovini, različita okupljanja organizacija i upotreba simbola koji se temelje na fašističkim idejama, još su potpuno legalna.