Dostupni linkovi

Poslednji oproštaj sa Jeljcinom


Sahrani su prisustovali predsednik Rusije Vladimir Putin, bivši sovjetski lider Mihail Gorbačov, kao i mnoge strane državne delegacije i političari, među njima i bivši američki predsednici Džordz Buš stariji i Bil Klinton, nekadašnji britanski premijer Džon Mejdžor, nemacki predsednik Hans Keler, bivsi i sadasnji lideri drzava sa prostora bivseg Sovjetskog Saveza. Jeljcin je prvi drzavnik koji nije sahranjen na Crvenom trgu u Moskvi. Kako pišu ruski mediji, Jeljcinov zet Valentin Jumašev je u ime porodice zatražio da bude sahranjen pored poznatih ličnosti iz sveta kulture, a ne političara i generala.
U Rusiji je u sredu proglašen dan žalosti.
U ocenjivanju uloge Borisa Jeljcina mnogi porede Rusiju za vreme njegove vladavine i sadašnju, na čijem je čelu Vladimir Putin, koga je Jeljcin odabrao za svog naslednika. Razlike između ova dva političara su očigledne, počev od temperamenta pa do suštinskih pitanja. Putinovi protivnici ističu da je ukinuo mnoga od demokratskih dostignuća iz prethodnog perioda, a što je i sam Jeljcin u više navrata javno kritikovao.U avgustu 1999. godine Boris Jeljcin je odabrao, u to vreme nezapaženog birokratu, Vladimira Putina za premijera. Samo šest meseci kasnije Jeljcin je iznenada podneo ostavku i imenovao Putina za šefa države. Tada se očekivalo da će nekadašnji oficir KGB disciplinovano slediti politiku koju su kreirali Jeljcinovi moćni krugovi koji su ostali u Kremlju. Međutim, prevarili su se svi koji su u to verovali. Jevgenij Volk, predsednik moskovskog odeljenja Fondacije Heritidž (Heritage), kaže da je Putin ukinuo mnoge od demokratskih reformi koje je sproveo njegov prethodnik.

"Jeljcin je sproveo radikalne reforme. Naravno, on je bio uglavnom čovek svoga vremena sa mnogim protivrečnostima, ali je bio iskren u svojim težnjama ka slobodi i odbacivanju totalitarnog režima. Kada je reč o Putinu, imajući u vidu njegove nekadašnje aktivnosti, poreklo, on svakako ne može da ceni Jeljcinovu vladavinu, koja je podrazmevala slobodu za delovanje medija, oligarha i nevladinih organizacija", kaže Volk.

Putin je kreirao sve izraženiji antijeljcinovski imidž. Za razliku od Jeljcinovih bučnih i ponekad pod uticajem vodke javnih nastupa, Putin uvek deluje trezveno, sportski i samokontrolisano.
Dok je Jeljcin smanjio rusku armiju i obezbedio nezavisnost drugim republikama sa prostora bivšeg Sovjetskog Saveza, Putin je povećao vojne troškove i nastoji da uspostavi kontrolu na teritoriji nekadašnje zajedničke države.
Bez obzira na ove razlike, dvojica lidera su pokazala sklonost ka upotrebi sile. Jeljcin je poslao vojsku na parlament 1993. godine da bi skršio otpor opozicije njegovim reformama. Obojica su inicirala žestoku vojnu kampanju protiv separatista u Čečeniji.

Jeljcinova najveća greška

Međutim, po oceni mnogih analitičara, Jeljcin je napravio najveću grešku izborom Putina za svog naslednika.
Sa takvom ocenom se slaže i Vladimir Lišenko, zamenik ministra za nacionalni i regionalnu politiku za vreme Jeljcina.

"Ja mislim da je najtužnija stranica u našoj kao i ličnoj istoriji Borisa Jeljcina, kada je zajedno sa Borisom Berezovskim, odlučio da imenuje Vladimira Putina za svog naslednika", ističe Lišenko.
Jeljcin je veoma retko javno kritikovao Putina. To je učinio svega dva puta – 2000. godine kada je ozvaničio staru sovjetsku himnu kao rusku, i 2004. kada je Putin ukinio neposredne izbore za gubernatore, odnosno predsednike regiona.
Georgi Satarov, Jeljcinov pomoćnik između 1994. i 1996. godine, kaže da je prvi ruski predsednik bio mnogo kritičniji u privatnim razgovorima.

"On je shvatao šta se dešava. Razgovarali smo o tome, mislim na ukidanje federalizma. On je to kritikovao, kao i akciju ruskih snaga u oslobađanju talaca u školu u Beslanu kada je poginulo na stotinu ljudi. Mogu da potvrdim da je Jeljcin bio veoma kritičan prema ovim i drugim pojavama", istiće Satarov.

Jeljcin je nakon povlaćenja sa funkcije 1999. godine uglavnom bio sklonjen od očiju javnosti. Njegova smrt se u Rusiji žali sa manje pompe nego što bi se očekivalo s obzirom da je reč o prvom predsedniku. Saopštenje Vladimira Putina usledilo je tek četiri sata nakon vesti o Jeljcinovoj smrti.

Jevgenij Volk iz Heritidž fondacije kaže da to uopšte nije slučajno:

"Evidentno je nastojanje vlasti da spreče da se Jeljcinova sahrana ne pretvori u politički događaj koji bi mogle da iskoriste opozicione snage. Postoji strah da bi oni koji žele da promovišu slobodu i demokratiju mogli da preuzmu Jeljcinov barjak", ističe Volk.
Jeljcin će biti sahranjen dva dana nakon smrti, mnogo brže nego što je to u ruskoj tradiciji kada je reč o istaknutim ličnostima.
U audio prilogu možete čuti autentičan snimak javne molitve za Jeljcina u moskovskom hramu Hrista spasitelja, održanoj u utorak.
XS
SM
MD
LG