Studija sa politološkog, pravnog i sociološkog aspekta analizira rad međunarodne zajednice u BiH. Nermina Šačić, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, jedna od autora studije:
«Ona nije bila efikasna u BiH, posebno u ovom postdejtonskom periodu zbog toga što nije riješila upravo strukturalni problem BiH, dakle nije slomila politiku etničkog čišćenja u BiH, nije slomila politike koje godinama na bh. prostoru produciraju sukob, nestabilnost, nesigurnost itd. Međunarodna zajednica, dakle, mora biti uključena sada u ustavne reforme. To je ključno pitanje. Bosni i Hercegovini zaista treba ustav koji će garantirati jednakost svim građanima BiH, što, naravno, danas nije slučaj.»
Christian Schwartz-Schilling, visoki predstavnik u BiH, smatra kako je bilo određenih propusta međunarodne zajednice, te dodaje kako međunarodna zajednica mora inzistriti na odgovornosti lokalnih aktera na putu pune tranzicije:
«Napravljeno je mnogo grešaka na prostoru bivše Jugoslavije kada je riječ o ulozi međunarodne zajednice. Nismo uspjeli zaustaviti rat u Hrvatskoj, nismo uspjeli spriječiti genocid u Bosni i Hercegovini.»
Zlatko Dizadarević, predstavnik Ministarstva vanjskih poslova BiH, kaže kako je potrebno da prođe neko vrijeme kako bi se sagledala prava istina o tome koliko je međunarodna zajednica uradila u BiH:
«Puno će se o ovome još razgovarati. Mislim da treba imati i neku distancu, naravno i vremensku. Treba stvoriti situaciju u kojoj neće ljudi koji su učestvovali u svemu ovome, uključujući tu i pravljenje velikih grešaka, presudno uticati na tu istinu. Ali mislim da je dobro što se razgovara, jer mislim da će mnoge od istina koje kolaju o ulozi međunarodne zajednice u BiH zapravo tek izaći na vidjelo.»
Zdravko Grebo, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu:
«Pitanje prisustva međunarodne zajednice ovdje jeste pitanje samoodrživosti - ili smisla BiH. Ako BiH još uvijek ima supstancu, u šta posljednji događaji poprilično upitno ukazuju, onda međunarodna zajednica ovdje treba da ostane vječno.»
Urednik magazina BH Dani Senad Pećanin smatra kako je strategija međunarodne zajednice u BiH tijekom rata bila pogrešna:
«Zato što je ovdje konflikt, odnosno rat tretiran kao sukob tri zaraćene strane, pri čemu je međunarodna zajednica držala ekvidistancu prema svim trima zaraćenim stranama. E nažalost, to prihvatanje greške, jedne kardinalne strateške greške, nije našlo izraza u njihovom poslijeratnom angažmanu u BiH. Najnoviji primjer, na koji sam se ja ovog puta referirao, jeste ponašanje međunarodne zajednice povodom rasprava o tome može li i dalje postojati policija RS-a pod tim imenom.»
Koliko je Bosni i Hercegovini potrebna međunarodna zajednica, toliko je i Europi potrebna mirna i prosperitetna Bosna i Hercegovina, zajednička je ocjena naših sugovornika.
«Ona nije bila efikasna u BiH, posebno u ovom postdejtonskom periodu zbog toga što nije riješila upravo strukturalni problem BiH, dakle nije slomila politiku etničkog čišćenja u BiH, nije slomila politike koje godinama na bh. prostoru produciraju sukob, nestabilnost, nesigurnost itd. Međunarodna zajednica, dakle, mora biti uključena sada u ustavne reforme. To je ključno pitanje. Bosni i Hercegovini zaista treba ustav koji će garantirati jednakost svim građanima BiH, što, naravno, danas nije slučaj.»
Christian Schwartz-Schilling, visoki predstavnik u BiH, smatra kako je bilo određenih propusta međunarodne zajednice, te dodaje kako međunarodna zajednica mora inzistriti na odgovornosti lokalnih aktera na putu pune tranzicije:
«Napravljeno je mnogo grešaka na prostoru bivše Jugoslavije kada je riječ o ulozi međunarodne zajednice. Nismo uspjeli zaustaviti rat u Hrvatskoj, nismo uspjeli spriječiti genocid u Bosni i Hercegovini.»
Zlatko Dizadarević, predstavnik Ministarstva vanjskih poslova BiH, kaže kako je potrebno da prođe neko vrijeme kako bi se sagledala prava istina o tome koliko je međunarodna zajednica uradila u BiH:
«Puno će se o ovome još razgovarati. Mislim da treba imati i neku distancu, naravno i vremensku. Treba stvoriti situaciju u kojoj neće ljudi koji su učestvovali u svemu ovome, uključujući tu i pravljenje velikih grešaka, presudno uticati na tu istinu. Ali mislim da je dobro što se razgovara, jer mislim da će mnoge od istina koje kolaju o ulozi međunarodne zajednice u BiH zapravo tek izaći na vidjelo.»
Zdravko Grebo, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu:
«Pitanje prisustva međunarodne zajednice ovdje jeste pitanje samoodrživosti - ili smisla BiH. Ako BiH još uvijek ima supstancu, u šta posljednji događaji poprilično upitno ukazuju, onda međunarodna zajednica ovdje treba da ostane vječno.»
Urednik magazina BH Dani Senad Pećanin smatra kako je strategija međunarodne zajednice u BiH tijekom rata bila pogrešna:
«Zato što je ovdje konflikt, odnosno rat tretiran kao sukob tri zaraćene strane, pri čemu je međunarodna zajednica držala ekvidistancu prema svim trima zaraćenim stranama. E nažalost, to prihvatanje greške, jedne kardinalne strateške greške, nije našlo izraza u njihovom poslijeratnom angažmanu u BiH. Najnoviji primjer, na koji sam se ja ovog puta referirao, jeste ponašanje međunarodne zajednice povodom rasprava o tome može li i dalje postojati policija RS-a pod tim imenom.»
Koliko je Bosni i Hercegovini potrebna međunarodna zajednica, toliko je i Europi potrebna mirna i prosperitetna Bosna i Hercegovina, zajednička je ocjena naših sugovornika.
