Budućnost Zapadnog Balkana jeste u Evropskoj uniji, a kada će zemlje regije i kojim redom doći do tog cilja u ovom trenutku i nije toliko bitno, mišljenje je Gordane Đurović, zamjenice premijera Crne Gore za evropske integracije. Karavan ide, dodaje, samo da Evropska unija nastavi svima duvati u jedra:
«Nažalost, po pitanju politike pridruživanja mora i Evropska unija do 2009., prije izbora, izaći sa novim prijedlozima, sa konsolidacijom ove politike. Čekajući to, a to je sutra, mi treba da radimo svoj posao, a to je da kroz pozitivne poruke evropskih zakonodavaca ojačamo svoje institucije i ubrzamo ekonomske reforme, ali i ukupne demokratske reforme u zemlji. I, naravno, na kraju na nama je odluka i najviše zavisi od nas.»
Direktor Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine Osman Topčagić kaže da je regionalna saradnja u samim temeljima Evropske unije, podsjećajući na ono što se dešavalo u odnosima Francuske i Njemačke. To iskustvo treba prenijeti i na region Zapadnog Balkana:
«Ako je danas Crna Gora parafirala Sporazum, a i mi smo, nadam se, blizu toga, logično je da zajedno razgovaramo i razmišljamo kako primijeniti sporazum. Mi smo već identifikovali relevantno evropsko zakonodavstvo. 1656 je direktiva i uredbi u pitanju. Za sada smo preveli samo naslove toga, i to je veliki posao, ali to je sigurno nešto za što će biti naše kolege iz Crne Gore i sutra kolege iz Srbije zainteresovane da podijelimo s njima. A za uzvrat će oni nama, možda, nešto drugo dati.»
Za Vojkana Tomića, predsjedavajućeg Odbora za evropske integracije Demokratske stranke Srbije, regionalna saradnja je više nego potrebna. Pak, koliko aktuelna politička situacija, odnosno otvorena pitanja između zemalja regije doprinose razvijanju saradnje? Konkretan povod je posljednja odluka Predsjedništva BiH upućena Srbiji da ispoštuje obaveza prema Bosni i Hercegovini koje proizilaze po Konveciji o spriječavanju i kažnjavanju genocida:
«Ono što je stav Srbije, stav države jeste da je ta stvar presuđena, da moramo da se ponašamo u skladu sa presudom, da su Ujedinjene nacije te koje mogu slati takve poruke. Svako mora da nosi svoje breme odgovornosti. I mislim da u Srbiji je sazrelo mišljenje da mi moramo da nosimo to breme odgovornosti koje je na nama.»
Aleksandar Stipetić, načelnik Odjela za jugoistočnu Evropu Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske, naglašava da je regionalna saradnja jedan od prioriteta vanjske politike Zagreba:
«Svjesni smo da napredak regije je napredak i Hrvatske prema Evropi, tako da vjerujemo da sudbina cijele regije je na neki način da Hrvatska sebe vidi unutar toga i duboko vjerujemo da će svi problemi i nesporazumi koji su karakteristični za tu regiju vremenom biti rješavani koliko napredujemo svi skupa prema Evropi.»
«Nažalost, po pitanju politike pridruživanja mora i Evropska unija do 2009., prije izbora, izaći sa novim prijedlozima, sa konsolidacijom ove politike. Čekajući to, a to je sutra, mi treba da radimo svoj posao, a to je da kroz pozitivne poruke evropskih zakonodavaca ojačamo svoje institucije i ubrzamo ekonomske reforme, ali i ukupne demokratske reforme u zemlji. I, naravno, na kraju na nama je odluka i najviše zavisi od nas.»
Direktor Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine Osman Topčagić kaže da je regionalna saradnja u samim temeljima Evropske unije, podsjećajući na ono što se dešavalo u odnosima Francuske i Njemačke. To iskustvo treba prenijeti i na region Zapadnog Balkana:
«Ako je danas Crna Gora parafirala Sporazum, a i mi smo, nadam se, blizu toga, logično je da zajedno razgovaramo i razmišljamo kako primijeniti sporazum. Mi smo već identifikovali relevantno evropsko zakonodavstvo. 1656 je direktiva i uredbi u pitanju. Za sada smo preveli samo naslove toga, i to je veliki posao, ali to je sigurno nešto za što će biti naše kolege iz Crne Gore i sutra kolege iz Srbije zainteresovane da podijelimo s njima. A za uzvrat će oni nama, možda, nešto drugo dati.»
Za Vojkana Tomića, predsjedavajućeg Odbora za evropske integracije Demokratske stranke Srbije, regionalna saradnja je više nego potrebna. Pak, koliko aktuelna politička situacija, odnosno otvorena pitanja između zemalja regije doprinose razvijanju saradnje? Konkretan povod je posljednja odluka Predsjedništva BiH upućena Srbiji da ispoštuje obaveza prema Bosni i Hercegovini koje proizilaze po Konveciji o spriječavanju i kažnjavanju genocida:
«Ono što je stav Srbije, stav države jeste da je ta stvar presuđena, da moramo da se ponašamo u skladu sa presudom, da su Ujedinjene nacije te koje mogu slati takve poruke. Svako mora da nosi svoje breme odgovornosti. I mislim da u Srbiji je sazrelo mišljenje da mi moramo da nosimo to breme odgovornosti koje je na nama.»
Aleksandar Stipetić, načelnik Odjela za jugoistočnu Evropu Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske, naglašava da je regionalna saradnja jedan od prioriteta vanjske politike Zagreba:
«Svjesni smo da napredak regije je napredak i Hrvatske prema Evropi, tako da vjerujemo da sudbina cijele regije je na neki način da Hrvatska sebe vidi unutar toga i duboko vjerujemo da će svi problemi i nesporazumi koji su karakteristični za tu regiju vremenom biti rješavani koliko napredujemo svi skupa prema Evropi.»
