Predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić pridružio se prijedlogu lidera bh. pravaša Zvonka Jurišića o razmjeni teritorija u BiH. Jurišić je, naime, reaktivirao inicijativu za izdvajanje hrvatskih općina u Posavini iz Republike Srpske i njihovo pripajanje ili Posavskom kantonu ili formiranje tih općina u posebnu regiju. Sličnu ideju o izdvajanju Posavine iz RS-a, a kroz posebnu deklaraciju, potpisali su brojni Hrvati i Bošnjaci u predizborno vrijeme polovinom prošle godine.
Božo Ljubić, predsjednik HDZ-a 1990., naglašava kako je prijedlog podržao zbog Dodikovih istupa kako Hrvati imaju pravo na treći entitet:
«Rekao sam jasno da bi Dodik u svojoj ponudi bio mnogo vjerodostojniji da ju je dopunio uključenjem bosanske Posavine u sastav Posavske županije.»
U HDZ-u BiH ipak su drugačijeg mišljenja. Pomenutu inicijativu predsjednik ove stranke Dragan Čovicć nazvao je politički nerealnom, naglasivši kako se radi o slabljenju pregovaračkih pozicija pred nastavak pregovora o ustavnim promjenama:
«Kako je Dodik krenuo svojevremeno sa pričom o trećem entitetu, tako su sad počeli i drugi da se utrkuju sa kojekakvim političkim rješenjima. Ja mislim da će se pitanje Ustava BiH rješavati u Parlamentu, znači sve parlamentarne stranke.»
Jurišića i Ljubića nije podržala ni Stranka demokratske akcije, koja se zalaže za transformaciju BiH u državu koju bi činile multietničke regije, ali ni Stranka za BiH čiji predstavnici zaključuju kako se radi o inicijtivi „politički štetnoj, koja bi mogla negativno utjecati na cjelovitost BiH“. Slično tvrdi i Nermin Nikšić, iz SDP-a BiH, koji dodaje i kako ova i slične incijative ne predstavljaju iznenađenje:
«Nažalost, nama se sad razbija o glavu ona činjenica da se formira vlast u BiH bez ikakvih programskih opredjeljenja, pa sad imate situaciju da jedan dobar dio vlasti zastupa evo ovakve teze.»
Pa, ipak ni u SNSD-u nisu za razmjenu teritorija. Proglas Saveza logoraša RS-a, upućenog OHR-u, u kojem stoji da će insistiranje bosnjačkih političara na traženju posebnog statusa za općinu Srebrenica potaknuti izdvajanje Drvara, Grahova i Glamoča iz Federacije BiH, u ovoj stranci su odbacili, dok Rajko Vasić, član SNSD-a, upozorava kako se radi o nastavku «ratne svijesti»:
«BiH počiva na Dejtonskom mirovnom ugovoru i ima svoj ustav, bitno je samo da li će to biti federalna država ili na neki drugi način uređena.»
Vasić se ipak, poput svog stranačkog predsjednika Milorada Dodika, slaže kako bi Hrvati trebali ostvariti pravo na treći entitet. Ali ostalo je nejasno i na koji način to trebaju uraditi jer, zaključuje Vasić:
«Najbolje je ne dirati ništa od granica bilo na kom niovu.»
Inače, po nalogu političke središnjice iz Banje Luke, vijećnici stranke PDP-a u općini Drvar i službeno su tražili organiziranje referenduma kako bi njihova općina pripala RS-u. Identičan prijedlog nudile su i vlasti općine Glamoč, koje, uz Grahovo, žele potpuno administrativno i političko otcjepljenje od Federacije i pripojenje integralnom prostoru RS-a.
U Uredu Visokog predstavnika ove inicijative, kao i prijedlog o izdvajanju bosanske Posavine, do sada nisu komentirali.
Božo Ljubić, predsjednik HDZ-a 1990., naglašava kako je prijedlog podržao zbog Dodikovih istupa kako Hrvati imaju pravo na treći entitet:
«Rekao sam jasno da bi Dodik u svojoj ponudi bio mnogo vjerodostojniji da ju je dopunio uključenjem bosanske Posavine u sastav Posavske županije.»
U HDZ-u BiH ipak su drugačijeg mišljenja. Pomenutu inicijativu predsjednik ove stranke Dragan Čovicć nazvao je politički nerealnom, naglasivši kako se radi o slabljenju pregovaračkih pozicija pred nastavak pregovora o ustavnim promjenama:
«Kako je Dodik krenuo svojevremeno sa pričom o trećem entitetu, tako su sad počeli i drugi da se utrkuju sa kojekakvim političkim rješenjima. Ja mislim da će se pitanje Ustava BiH rješavati u Parlamentu, znači sve parlamentarne stranke.»
Jurišića i Ljubića nije podržala ni Stranka demokratske akcije, koja se zalaže za transformaciju BiH u državu koju bi činile multietničke regije, ali ni Stranka za BiH čiji predstavnici zaključuju kako se radi o inicijtivi „politički štetnoj, koja bi mogla negativno utjecati na cjelovitost BiH“. Slično tvrdi i Nermin Nikšić, iz SDP-a BiH, koji dodaje i kako ova i slične incijative ne predstavljaju iznenađenje:
«Nažalost, nama se sad razbija o glavu ona činjenica da se formira vlast u BiH bez ikakvih programskih opredjeljenja, pa sad imate situaciju da jedan dobar dio vlasti zastupa evo ovakve teze.»
Pa, ipak ni u SNSD-u nisu za razmjenu teritorija. Proglas Saveza logoraša RS-a, upućenog OHR-u, u kojem stoji da će insistiranje bosnjačkih političara na traženju posebnog statusa za općinu Srebrenica potaknuti izdvajanje Drvara, Grahova i Glamoča iz Federacije BiH, u ovoj stranci su odbacili, dok Rajko Vasić, član SNSD-a, upozorava kako se radi o nastavku «ratne svijesti»:
«BiH počiva na Dejtonskom mirovnom ugovoru i ima svoj ustav, bitno je samo da li će to biti federalna država ili na neki drugi način uređena.»
Vasić se ipak, poput svog stranačkog predsjednika Milorada Dodika, slaže kako bi Hrvati trebali ostvariti pravo na treći entitet. Ali ostalo je nejasno i na koji način to trebaju uraditi jer, zaključuje Vasić:
«Najbolje je ne dirati ništa od granica bilo na kom niovu.»
Inače, po nalogu političke središnjice iz Banje Luke, vijećnici stranke PDP-a u općini Drvar i službeno su tražili organiziranje referenduma kako bi njihova općina pripala RS-u. Identičan prijedlog nudile su i vlasti općine Glamoč, koje, uz Grahovo, žele potpuno administrativno i političko otcjepljenje od Federacije i pripojenje integralnom prostoru RS-a.
U Uredu Visokog predstavnika ove inicijative, kao i prijedlog o izdvajanju bosanske Posavine, do sada nisu komentirali.
