Dostupni linkovi

Da li je moguće spajanje berzi?


Tržište kapitala, odnosno berze u regionu su već uveliko u procesu međusobnog uvezivanja i saradnje i siguran sam da će do daljeg unapređenja doći kroz međusobnu trgovinu na susjednim tržištima, rekao je za naš program profesor Saša Popović, predsjednik borda direktora NEX berze i potpredsjednik Privatizaciono-investicionog Atlas-mont fonda. Govoreći o neophodnosti jačanja veza među tržištima kapitala zemalja regiona, Popović je, između ostalog, rekao da je Atlas-mont fond već prisutan na tržištima u regionu i da vjeruje da i za ostale fondove to nije ništa novo:

„Male zemlje i mala tržišta kapitala imaju isti problem kao Guliver u Liliputu. Dok ekonomija i tržište kapitala stagnira nije problem, ali kada Guliver odluči da se protegne on mora zaći u drugu zemlju zato što je Liliput suviše mali, a Guliver suviše velik. Isto mislim i o tržištima kapitala. Neophodno je i već ima inicijativa od strane investicionih fondova da će zbog diverzifikacije rizika ulagati u hartije zemalja iz okruženja, tako da je potreba da se investitori štite od rizika jedan aspekt integracije. Drugi aspekt je ponuda velikih projekata za veliki kapital. Male zemlje to same ne mogu ponuditi, tako i kada Evropska unija raspisuje tendere za regionalne projekte ona podrazumijeva regionalnu inicijativu baš zbog toga što ti projekti traže velika ulaganja, a taj veliki novac se na malim projektima ne može plasirati“.

Iako trgovina hartijama od vrijednosti među investitorima unutar regiona još uvijek nije zaživjela u punoj mjeri i uprkos činjenici da u nekim zemljama u okruženju još uvijek postoje izvjesna ograničenja koja se prije svega tiču slobodnog protoka kapitala, prema riječima predstavnika Beogradske berze Svetlane Cerović, već duže vrijeme postoji saradnja među berzama regiona koja se odvija u okviru redovnih kontakata, odnosno razmjene dnevnih informacija i statističkih podataka:

„Što se tiče učešća investitora u trgovanju na Beogradskoj berzi bez obzira da li je to region ili ne, učešće stranih investitora prosečno dnevno se kreće preko 50%. Sve veći broj stranih investitora se pojavljuje i sve veći broj fizičkih lica što je jedan od indikatora razvoja svakog tržišta, pa naravno i ovog u Beogradu“.

RSE: Da li Srbija ima odgovarajuću zakonsku infrastrukturu, odnosno da li je moguće slobodno devize plasirati na strana tržišta?

CEROVIĆ: Prema Zakonu o tržištu kapitala predviđen je reciprocitet. Svi oni koji investiraju ovde potrebno je očekivati da se i kapital odavde, odnosno brokerske kuće odavde mogu formirati i u drugim zemljama. Konkretno, mi u Beogradu imamo 75 brokerskih kuća, od toga desetak su sa učešćem stranog kapitala.

RSE: Da li fizičko lice koje živi u Beogradu može bez ikakvih zakonskih prepreka da ulaže svoj novac na tržište kapitala u okruženju?

CEROVIĆ: Mislim da ne može.

Iako su na crnogorskom tržištu kapitala već duže vrijeme prisutni investitori iz regiona, naročito je zabilježeno prisustvo hrvatskih investitora koji trguju akcijama crnogorskih firmi, prava regionalizacija tržišta kapitala očigledno tek predstoji. Dragan Radusinović, direktor privatizaciono-investicionog fonda MIG, smatra da ex-jugoslovenska tržišta kapitala predstavljaju region koji će se sigurno u skorijoj budućnosti povezivati. Kako se udružuju zapadno-evropske berze, tako će sigurno vrlo brzo doći do udruživanja berzi sa ex-jugoslovenskih prostora, kaže Radusinović:

„Što se tiče samih akcija iz Crne Gore one se trenutno trguju samo na crnogorskim berzama. Akcije koje su iz Crne Gore jedino izašle napolje su one koje su kod stranih banaka založene kao akcije koje imaju vrijednosti na osnovu kojih su dodijeljeni određeni krediti. A inače da se trguje konkretno na drugim berzama van Crne Gore do sada još uvijek nemam taj podatak, a mislim da nije ni počelo da se trguje“.

RSE: Očekujete li u skorije vrijeme?

RADUSINOVIĆ: To zavisi više od političke volje, a što se tiče same ekonomske logike ona je otvorena i ona je tu sigurna. Sjutra bi se moglo početi sa tom trgovinom.
XS
SM
MD
LG