U postojećem odnosu političkih snaga i stanju u Bosni i Hercegovini, projekti nevladinih organizacija ni u kom slučaju nisu dovoljni za prevladavanje posljedica rata, upozorio je na okruglom stolu Nebojša Čavija iz Nansen Dialogue centra Sarajevo:
„Konkretno u Bosni i Hercegovini, da li itko ozbiljan tko poznaje situaciju može reći da smo se mi pomjerili 12 godina poslije rata u kontekstu interetničkog pomirenja?! Zapravo se može tvrditi da tenička distanca nikada nije bila veća u povijesti Bosne i Hercegovine nego što je danas“.
Presuda Haškog suda pravde u slučaju bosanskohercegovačke tužbe protiv Srbije u Bosni je izazvala ogorčenje, a u srbijanskim političkim krugovima olakšanje i prigušeno radovanje, a od presuda međunarodnih sudova očekivalo se potpuno suprotne efekte, konstatirala je Vesna Pešić iz beogradskog Centra za mir i razvoj demokratije:
„Ta presuda nije imala nikakav pomiriteljski uticaj, jer svi smo mislili da te presude mogu imati takav efekat“
Ta je presuda katastrofalan pravni dokument koji uvodi koncept „općinskog genocida“, čime izravno polemizira sa nuernberškim sudištem, upozorava predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski:
„U preambuli prvog dokumenta kojim je u Londonu osnovano Nuernberško sudište stoji rečenica koja glasi: „Čitav totalitarni karakter nacističkog režima vidi se u pojedinim istaknutim točkama masovnog uništenja kao što su konc-logori.“ Nasuprot tome, Haški sud pravde je rekao da je genocid bio na djelu u Srebrenici, ali ne ni u Republici Srpskoj, kao ni u Bosni i Hercegovini.“
Ovo je drugi seminar koji je okupio stranačke podmlatke iz država „daytonskog trokuta“. Nakon Beograda i Zagreba, zaključni skup održat će se u Sarajevu.
„Konkretno u Bosni i Hercegovini, da li itko ozbiljan tko poznaje situaciju može reći da smo se mi pomjerili 12 godina poslije rata u kontekstu interetničkog pomirenja?! Zapravo se može tvrditi da tenička distanca nikada nije bila veća u povijesti Bosne i Hercegovine nego što je danas“.
Presuda Haškog suda pravde u slučaju bosanskohercegovačke tužbe protiv Srbije u Bosni je izazvala ogorčenje, a u srbijanskim političkim krugovima olakšanje i prigušeno radovanje, a od presuda međunarodnih sudova očekivalo se potpuno suprotne efekte, konstatirala je Vesna Pešić iz beogradskog Centra za mir i razvoj demokratije:
„Ta presuda nije imala nikakav pomiriteljski uticaj, jer svi smo mislili da te presude mogu imati takav efekat“
Ta je presuda katastrofalan pravni dokument koji uvodi koncept „općinskog genocida“, čime izravno polemizira sa nuernberškim sudištem, upozorava predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski:
„U preambuli prvog dokumenta kojim je u Londonu osnovano Nuernberško sudište stoji rečenica koja glasi: „Čitav totalitarni karakter nacističkog režima vidi se u pojedinim istaknutim točkama masovnog uništenja kao što su konc-logori.“ Nasuprot tome, Haški sud pravde je rekao da je genocid bio na djelu u Srebrenici, ali ne ni u Republici Srpskoj, kao ni u Bosni i Hercegovini.“
Ovo je drugi seminar koji je okupio stranačke podmlatke iz država „daytonskog trokuta“. Nakon Beograda i Zagreba, zaključni skup održat će se u Sarajevu.
