Novinar Jutarnjeg lista Darko Pavičić govori o impozantnoj slici, o više od 90 svećenika i đakona koji su prekjučer na godišnjem hodočašću, koje je predvodio požeški biskup Antun Škvorčević, obišli i Memorijalni centar Jasenovac:
„To je prvi put u povijesti. Nikada ranije Crkva i biskupi nisu bili na prostoru nekadašnjeg logora u Jasenovcu.“
Prije Jasenovca, svećenici su obišli i bivši logor u Staroj Gradiški, te saslušali predavanje o stradanjima katoličkih svećenika za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata:
„Očito je vrlo hrabar ovaj potez Crkve da ode u Jasenovac jer znate i sami da je dio klera desno orijentiran i da se na Crkvu oslanja jedan dio desnice, koja otvoreno brani ustaške zločine. Crkva, očito zbog toga i balansira sa Starom Gradiškom i Jasenovcem. U svu tu priču će se uskoro uključiti i Bleiburg, tako da će pod nazivom - žrtva je žrtva, Crkva tražiti izjednačavanje krivnje svih zločinaca koji su bili bilo s koje strane, bez obzira da li su bili ustaše, komunisti ili partizani.“
Dolazak katoličkih svećenika na mjesto stravičnog ustaškog zločina u Jasenovcu, pozitivan je potez Katoličke crkve i mi ga pozdravljamo - ističe član Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, Ivan Fumić:
„Mi smo ih pozivali i ranijih godina. Ima nešto što baš i nije pozitivno u tome, a to je da mislim da tu ima pokušaja da se izjednače Bleiburg i Jasenovac. To se ipak ne može činiti.“
Povjesničar Ivo Banac misli slično:
„Mislim da je bilo krajnje vrijeme i da je to dobro. Biskup Skvorčević je napravio jedan vrlo dobar potez, ali kada se govori o Jasenovcu, onda se govori samo o Jasenovcu, a kada se govori o Bleiburgu, onda se govori samo o Bleiburgu i govori se na razini onog što te tragedije jesu. Ako tragedije budemo uspoređivali, možemo upasti u zamku relativiziranja.“
Negativne komentare među antifašistima i žrtvama Jasenovca osobito je izazvao povjesničar Josip Jurčević, koji je visokom crkvenom izaslanstvu održao u Jasenovcu predavanje o „jasenovačkom mitu“, navodeći da broj žrtava nikad nije znanstveno utvrđen, te da je više žrtava bilo nakon 1945. godine nego u samom Jasenovcu, što profesor Banac naziva nepotrebnom i skandaloznom politizacijom:
„Mislim da nije u pravu kada kaže da je broj žrtava, koje je proizveo ustaški režim, veći i da je to već dokazano. Bojim se da je zapao u povijesni revizionizam.“
Ako je „jasenovački mit“ i postojao devedesetih, danas je demistificiran, naglašava i povjesničar Ivo Goldstein, te ističe da su tvrdnje o „jasenovačkim žrtvama nakon 1945. neutemeljene“:
„Nije postojao nikakav logor ovdje, nego je boravilo na tom prostoru povremeno, ili stalno, nekoliko stotina zatočenika iz kaznionice u Sisku, ili nekih drugih, koji su raščišćavali teren. Uglavnom su pripadali domobranima ili ustašama i bili osuđeni na vremenske kazne. Ti zatočenici nisu bili maltretirani, pogotovo nisu bili ubijani. Prema tome, govoriti o jasenovačkom logoru nakon 1945., pogotovo u kontekstu toga da je to isto ili slično, je neprilično.“
Požeški biskup Antun Skvorčević navodno je već dobio načelni pristanak pravoslavne, židovske i muslimanske vjerske zajednice da u Jasenovcu svake godine zajedno održe molitveno-komemorativni skup, odvojeno od, kako kažu, partizansko-političkog. Predstavnik Antifašista, Ivan Fumić:
„Mi ni ne tražimo da oni dolaze i plješću, nego tražimo jedan objektivan odnos. Mi smo ih više puta u tom pravcu i zvali i predlagali, a onda su nam govorili da mi ne znamo šta je to misa na otvorenom. A kako zna u Bleiburgu služiti cijela hrpa svećenika, a u Jasenovcu kao ne može.“
„To je prvi put u povijesti. Nikada ranije Crkva i biskupi nisu bili na prostoru nekadašnjeg logora u Jasenovcu.“
Prije Jasenovca, svećenici su obišli i bivši logor u Staroj Gradiški, te saslušali predavanje o stradanjima katoličkih svećenika za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata:
„Očito je vrlo hrabar ovaj potez Crkve da ode u Jasenovac jer znate i sami da je dio klera desno orijentiran i da se na Crkvu oslanja jedan dio desnice, koja otvoreno brani ustaške zločine. Crkva, očito zbog toga i balansira sa Starom Gradiškom i Jasenovcem. U svu tu priču će se uskoro uključiti i Bleiburg, tako da će pod nazivom - žrtva je žrtva, Crkva tražiti izjednačavanje krivnje svih zločinaca koji su bili bilo s koje strane, bez obzira da li su bili ustaše, komunisti ili partizani.“
Dolazak katoličkih svećenika na mjesto stravičnog ustaškog zločina u Jasenovcu, pozitivan je potez Katoličke crkve i mi ga pozdravljamo - ističe član Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, Ivan Fumić:
„Mi smo ih pozivali i ranijih godina. Ima nešto što baš i nije pozitivno u tome, a to je da mislim da tu ima pokušaja da se izjednače Bleiburg i Jasenovac. To se ipak ne može činiti.“
Povjesničar Ivo Banac misli slično:
„Mislim da je bilo krajnje vrijeme i da je to dobro. Biskup Skvorčević je napravio jedan vrlo dobar potez, ali kada se govori o Jasenovcu, onda se govori samo o Jasenovcu, a kada se govori o Bleiburgu, onda se govori samo o Bleiburgu i govori se na razini onog što te tragedije jesu. Ako tragedije budemo uspoređivali, možemo upasti u zamku relativiziranja.“
Negativne komentare među antifašistima i žrtvama Jasenovca osobito je izazvao povjesničar Josip Jurčević, koji je visokom crkvenom izaslanstvu održao u Jasenovcu predavanje o „jasenovačkom mitu“, navodeći da broj žrtava nikad nije znanstveno utvrđen, te da je više žrtava bilo nakon 1945. godine nego u samom Jasenovcu, što profesor Banac naziva nepotrebnom i skandaloznom politizacijom:
„Mislim da nije u pravu kada kaže da je broj žrtava, koje je proizveo ustaški režim, veći i da je to već dokazano. Bojim se da je zapao u povijesni revizionizam.“
Ako je „jasenovački mit“ i postojao devedesetih, danas je demistificiran, naglašava i povjesničar Ivo Goldstein, te ističe da su tvrdnje o „jasenovačkim žrtvama nakon 1945. neutemeljene“:
„Nije postojao nikakav logor ovdje, nego je boravilo na tom prostoru povremeno, ili stalno, nekoliko stotina zatočenika iz kaznionice u Sisku, ili nekih drugih, koji su raščišćavali teren. Uglavnom su pripadali domobranima ili ustašama i bili osuđeni na vremenske kazne. Ti zatočenici nisu bili maltretirani, pogotovo nisu bili ubijani. Prema tome, govoriti o jasenovačkom logoru nakon 1945., pogotovo u kontekstu toga da je to isto ili slično, je neprilično.“
Požeški biskup Antun Skvorčević navodno je već dobio načelni pristanak pravoslavne, židovske i muslimanske vjerske zajednice da u Jasenovcu svake godine zajedno održe molitveno-komemorativni skup, odvojeno od, kako kažu, partizansko-političkog. Predstavnik Antifašista, Ivan Fumić:
„Mi ni ne tražimo da oni dolaze i plješću, nego tražimo jedan objektivan odnos. Mi smo ih više puta u tom pravcu i zvali i predlagali, a onda su nam govorili da mi ne znamo šta je to misa na otvorenom. A kako zna u Bleiburgu služiti cijela hrpa svećenika, a u Jasenovcu kao ne može.“
