Politizacija i iskrivljavanje presude od političkih faktora iz Federacije BiH prelazi granice maksimalne tolerancije i ugrožava mir i stabilnost međuentitetskih i međuetničkih odnosa u Bosni i Hercegovini, kaže se u ovoj izjavi koju je pročitao predsjednik RS-a Milan Jelić:
“Sud je utvrdio da su zločini u proteklom ratu činjeni na području cijele Bosne i Hercegovine, a najveći, svakako, je presuđen kao genocid na području Srebrenice u julu 1995. godine. Ni po presudi, ni po međunarodnom, ni po domaćem pravu za ratne zločine se ne može utvrđivati kolektivna odgovornost nikoga, a ni srpskog naroda i Republike Srpske. Za zločine moraju odgovarati pojedinci pred Sudom u Hagu ili sudovima u BiH. U ime RS-a još jednom odbacujemo kao zlonamjerne i štetne sve pokušaje da se nametne kolektivna krivica i na tako iskrivljenoj slici izazove nasilna i radikalna promjena ustavnog uređenja BiH na štetu RS-a i njenih građana.”
U zajedničkoj izjavi navodi se da politički krugovi iz Sarajeva žele presudu Suda u Hagu zloupotrijebiti za oduzimanje političkih i drugih prava srpskog naroda u Bosni i Hercegovini:
«Odgovorno izjavljujemo da je BiH zajednička država i srpskog naroda, da niko nema pravo ni oduzimati, ni nametati rješenja nijednom konstitutivnom narodu. Narode u Bosni i Hercegovini ne mjerimo brojevima, već ravnopravnošću, ali i odgovornoću prema zemlji i njenoj budućnosti.»
Uz konstaciju da je alternativa destrukciji i kolektivnom nepovjerenju jedino demokratski dijalog, ustavni način rada i evropske opcije za Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu, potpisnici izjave još jednom su uputili izvinjenje žrtvama posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini:
«Ovim izjavljujemo najdublje saučešće porodicama ubijenih u svim ratnim zločinima na području Bosne i Hercegovine, naročito porodicama žrtava iz Srebrenice. Vlasti Repbulike Srpske imaće aktivan odnos prema pronalaženju i procesuiranju svih osoba odgovornih za počinjene zločine. Ovo je naša civilizacijska obaveza prema svima. Od funkcionera Bosne i Hercegovine i oba entiteta očekujemo iste izraze pijeteta prema žrtvama proteklog rata, bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost. Ni naše iskreno saosjećanje, ni presuda Suda u Hagu ničim ne znače da se može osporavati Republika Srpska kao ravnopravan konstitutivan entitet. Evropski put BiH nije i ne može biti ukidanje Republike Srpske.»
Ova izjava pokazuje našu opredijeljenost i naše jedinstvo, naglasio je premijer Republike Srpske Milorad Dodik:
«Ovo je dokument koji daje jasnu poruku naših namjera. Ne sporimo Bosnu i Hercegovinu, ne sporimo potrebu da zajedno radimo, ali sporimo da nas stalno neko želi kolektivno ocrniti i napraviti odgovornim za nešto za šta nismo odgovorni ni po međunarodnom pravi, ni po domaćem pravu.»
Reagujući na današnju izjavu, potpredsjednik RS-a Adil Osmanović izjavio je da je neozbiljno i neodgovorno je što su samo predstavnici Saveza nezavisnih socijaledmokrata na funkcijama u RS-u i BiH potpisali ovu izjavu smatrajući da je to dovoljno:
«Smatram da bi najbolje bilo, ukoliko i predsjednik Republike i predsjednik Vlade i predsjednik Narodne skupštine RS-a žele da naprave iskorak, da se ograde od politike koja je vođena u periodu 1992. - 1995. godina, koja je vođena od strane Miloševića, Karadžića i Mladića, i da jednostavno na takav način ponude razgovore u tom pogledu.»
“Sud je utvrdio da su zločini u proteklom ratu činjeni na području cijele Bosne i Hercegovine, a najveći, svakako, je presuđen kao genocid na području Srebrenice u julu 1995. godine. Ni po presudi, ni po međunarodnom, ni po domaćem pravu za ratne zločine se ne može utvrđivati kolektivna odgovornost nikoga, a ni srpskog naroda i Republike Srpske. Za zločine moraju odgovarati pojedinci pred Sudom u Hagu ili sudovima u BiH. U ime RS-a još jednom odbacujemo kao zlonamjerne i štetne sve pokušaje da se nametne kolektivna krivica i na tako iskrivljenoj slici izazove nasilna i radikalna promjena ustavnog uređenja BiH na štetu RS-a i njenih građana.”
U zajedničkoj izjavi navodi se da politički krugovi iz Sarajeva žele presudu Suda u Hagu zloupotrijebiti za oduzimanje političkih i drugih prava srpskog naroda u Bosni i Hercegovini:
«Odgovorno izjavljujemo da je BiH zajednička država i srpskog naroda, da niko nema pravo ni oduzimati, ni nametati rješenja nijednom konstitutivnom narodu. Narode u Bosni i Hercegovini ne mjerimo brojevima, već ravnopravnošću, ali i odgovornoću prema zemlji i njenoj budućnosti.»
Uz konstaciju da je alternativa destrukciji i kolektivnom nepovjerenju jedino demokratski dijalog, ustavni način rada i evropske opcije za Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu, potpisnici izjave još jednom su uputili izvinjenje žrtvama posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini:
«Ovim izjavljujemo najdublje saučešće porodicama ubijenih u svim ratnim zločinima na području Bosne i Hercegovine, naročito porodicama žrtava iz Srebrenice. Vlasti Repbulike Srpske imaće aktivan odnos prema pronalaženju i procesuiranju svih osoba odgovornih za počinjene zločine. Ovo je naša civilizacijska obaveza prema svima. Od funkcionera Bosne i Hercegovine i oba entiteta očekujemo iste izraze pijeteta prema žrtvama proteklog rata, bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost. Ni naše iskreno saosjećanje, ni presuda Suda u Hagu ničim ne znače da se može osporavati Republika Srpska kao ravnopravan konstitutivan entitet. Evropski put BiH nije i ne može biti ukidanje Republike Srpske.»
Ova izjava pokazuje našu opredijeljenost i naše jedinstvo, naglasio je premijer Republike Srpske Milorad Dodik:
«Ovo je dokument koji daje jasnu poruku naših namjera. Ne sporimo Bosnu i Hercegovinu, ne sporimo potrebu da zajedno radimo, ali sporimo da nas stalno neko želi kolektivno ocrniti i napraviti odgovornim za nešto za šta nismo odgovorni ni po međunarodnom pravi, ni po domaćem pravu.»
Reagujući na današnju izjavu, potpredsjednik RS-a Adil Osmanović izjavio je da je neozbiljno i neodgovorno je što su samo predstavnici Saveza nezavisnih socijaledmokrata na funkcijama u RS-u i BiH potpisali ovu izjavu smatrajući da je to dovoljno:
«Smatram da bi najbolje bilo, ukoliko i predsjednik Republike i predsjednik Vlade i predsjednik Narodne skupštine RS-a žele da naprave iskorak, da se ograde od politike koja je vođena u periodu 1992. - 1995. godina, koja je vođena od strane Miloševića, Karadžića i Mladića, i da jednostavno na takav način ponude razgovore u tom pogledu.»
