Pozivajući se upravo na izvor u Tužilaštvu BiH, ovaj spisak je objavljen u “Oslobođenju”, uz komentar da je njegovo objelodanjivanje zatražila i glavni tužilac Haškog tribunala Karla del Ponte. Ipak, u Tužilaštvu tvrde da je u pitanju pogrešna interpretacija. Portparol ove institucije Anton Nikiforov tvrdi da je Del Ponteova rekla da izvještaj Komisije za Srebrenicu treba da bude javan, ali nikako spisak od oko 800 ljudi, za koje još uvijek nije utvrđena odgovornost:
“Ni u jednom pravnom sistemu takve stvari se ne rade. To se ne štampa dok se ne sprovede prava istraga i dok se ne dođe do rezultata optužnice ili presude.”
Optužbe Antona Nikiforova da su izjave glavnog tužioca pogrešno interpretirane, autor teksta u “Oslobođenju” Avdo Avdić smatra neutemeljenim:
“Karla del Ponte u Potročarima, s obzirom da sam bio na sastanku, doslovno je kazala da spiskovi moraju biti objavljeni, a ne da izvještaj mora biti objavljen, jer je izvještaj objavljen prije dvije godine.”
U Republici Srpskoj, objavljivanje spiska alarmiralo je policiju. Direktor policije ovog entiteta Uroš Pena tvrdi da objava 810 imena direktno šteti istrazi:
“Ovo što su oni uradili, to je jedna notorna glupost. Radna grupa koja je utvrdila ta imena je jasno rekla da se spiskovi ne smiju objavljivati, da je njihovo mjesto da idu u sud, odnosno Tužilaštvo BiH.”
Novinar Avdo Avdić:
“Mi samo navodimo ko je učestvovao u akciji u Srebrenici, a to ne znači da su svi ti ljudi zločinci.”
U tekstu u kojem je objavljeno 810 imena učesnika događaja u i oko Srebrenice napominje se da je sa spiska izbrisano oko 80 ljudi, uglavnom najviših funkcionera Republike Srpske i Srpske demokratske stranke. Ocijenivši da je samo objavljivanje imena imalo političku dimenziju, na ovo je reagovao predsjednik tog entiteta i SDS-a, Dragan Čavić:
“To su budaleštine. Ako se ko nalazi na spiskovima, to su ljudi iz SDS-a, samo su uvijek ti spiskovi ne objavljuju. Zato što ih prave ljudi iz RS-a. Na te spiskove članove SDS-a trpaju Srbi iz drugih stranaka.”
A, evo kako su na Čavićeve stavove odgovorili najžučniji politički protivnici SDS-a. Nikola Špirić, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, podsjeća da je SDS-ova vlada formirala Komisiju za Srebrenicu po nalogu tadašnjeg visokog predstavnika za BiH Pedija Ešdauna:
“I njegova izjava da su tobože stranke imale utjecaja ako pravljenja te liste je najveće licemjerje prema tim ljudima.”
Čelnici svih udruženja preživjelih Srebreničana odobrili su objavljivanje imena 810 osoba koje se dovode u vezu sa Srebrenicom i zatražili njihove smjene sa javnih funkcija. Poslanik Stranke demokratske akcije u Parlamentu RS-a Sadik Ahmetović, iz Srebrenice, takođe odobrava objelodanjivanje spiska jer smatra da žrtve imaju pravo znati s kim se svakodnevno susreću, s obzirom da je riječ o ljudima na javnim funkcijama:
“Ovih 800 i nešto rade u institucijama državnim i mislim u najmanju ruku su trebali do sada biti razriješeni sa tih poslova dok se ne utvrdi njihova odgovornost.”
Međunarodni zvaničnici uglavnom smatraju da je spisak trebalo prepustiti pravosuđu, a ne medijima. Portparol Haškog tužilaštva Anton Nikiforov dodaje da je ovaj čin na neki način presuda prije suđenja.
“Ni u jednom pravnom sistemu takve stvari se ne rade. To se ne štampa dok se ne sprovede prava istraga i dok se ne dođe do rezultata optužnice ili presude.”
Optužbe Antona Nikiforova da su izjave glavnog tužioca pogrešno interpretirane, autor teksta u “Oslobođenju” Avdo Avdić smatra neutemeljenim:
“Karla del Ponte u Potročarima, s obzirom da sam bio na sastanku, doslovno je kazala da spiskovi moraju biti objavljeni, a ne da izvještaj mora biti objavljen, jer je izvještaj objavljen prije dvije godine.”
U Republici Srpskoj, objavljivanje spiska alarmiralo je policiju. Direktor policije ovog entiteta Uroš Pena tvrdi da objava 810 imena direktno šteti istrazi:
“Ovo što su oni uradili, to je jedna notorna glupost. Radna grupa koja je utvrdila ta imena je jasno rekla da se spiskovi ne smiju objavljivati, da je njihovo mjesto da idu u sud, odnosno Tužilaštvo BiH.”
Novinar Avdo Avdić:
“Mi samo navodimo ko je učestvovao u akciji u Srebrenici, a to ne znači da su svi ti ljudi zločinci.”
U tekstu u kojem je objavljeno 810 imena učesnika događaja u i oko Srebrenice napominje se da je sa spiska izbrisano oko 80 ljudi, uglavnom najviših funkcionera Republike Srpske i Srpske demokratske stranke. Ocijenivši da je samo objavljivanje imena imalo političku dimenziju, na ovo je reagovao predsjednik tog entiteta i SDS-a, Dragan Čavić:
“To su budaleštine. Ako se ko nalazi na spiskovima, to su ljudi iz SDS-a, samo su uvijek ti spiskovi ne objavljuju. Zato što ih prave ljudi iz RS-a. Na te spiskove članove SDS-a trpaju Srbi iz drugih stranaka.”
A, evo kako su na Čavićeve stavove odgovorili najžučniji politički protivnici SDS-a. Nikola Špirić, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, podsjeća da je SDS-ova vlada formirala Komisiju za Srebrenicu po nalogu tadašnjeg visokog predstavnika za BiH Pedija Ešdauna:
“I njegova izjava da su tobože stranke imale utjecaja ako pravljenja te liste je najveće licemjerje prema tim ljudima.”
Čelnici svih udruženja preživjelih Srebreničana odobrili su objavljivanje imena 810 osoba koje se dovode u vezu sa Srebrenicom i zatražili njihove smjene sa javnih funkcija. Poslanik Stranke demokratske akcije u Parlamentu RS-a Sadik Ahmetović, iz Srebrenice, takođe odobrava objelodanjivanje spiska jer smatra da žrtve imaju pravo znati s kim se svakodnevno susreću, s obzirom da je riječ o ljudima na javnim funkcijama:
“Ovih 800 i nešto rade u institucijama državnim i mislim u najmanju ruku su trebali do sada biti razriješeni sa tih poslova dok se ne utvrdi njihova odgovornost.”
Međunarodni zvaničnici uglavnom smatraju da je spisak trebalo prepustiti pravosuđu, a ne medijima. Portparol Haškog tužilaštva Anton Nikiforov dodaje da je ovaj čin na neki način presuda prije suđenja.
