Nišićka visoravan, na putu od Sarajeva prema Tuzli, na prosječnoj visini od oko 1.000 metara, postaje prepoznatljiva po mirisnim poljima heljde. To je, kako kažu stanovnici ovog dijela Bosne, zahvalna žitarica, bogata hranljivim sastojcima, mineralima, vitaminima, zbog čega je vole i pčele. Profesor Nezir Tanović, predsjednik Udruženja za ljekovito bilje Federacije BiH:
«Heljda je u 2006. godini u velikoj mjeri revitalizirala ovo područje. Želim da kažem da je heljda kao ljekovita biljka u prošloj godini ostvarila izvoz od 16,5 miliona maraka i da su ovi ljudi ostvarili egzistenciju.»
Stanovnici Nišića nisu bili nepovjerljivi prema ovoj žitarici:
«Kojić Momčilo. Ovdje sam rođen, na Nišićima. 735 dunuma je prošle godine bilo u projektu. Ove godine bitno je da su uduplane površine. Znači, sada je 1.500 dunuma uzorano. Ima tu 200 dunuma krompira i ostalo je heljda. Heljda je veoma interesantna biljka i može uspijevati na ovim područjima, medonosna je i ljekovita.»
Vlada Kantona Sarajevo je pomogla projekt proizvodnje i prerade heljde, kojom je sada zasijano preko 1.000 dunuma zemlje. Ministar za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Vlade Kantona Hajrudin Ibrahimović kaže:
«Projekat ima niz svojih prednosti. Evo, u jednom dijelu aktivira ljude. Znači, vraćamo se, obrađujemo zemlju koja je dugo vremena bila neaktivna i neiskorištena. Zaista je i duša puna da možemo poručiti s ovog prostora da se može živjeti od svoga rada.»
Zdravko Kojić, povratnik i prozvođač heljde:
«Ja mislim da se ovdje može živjeti uz malu pomoć države, odnosno nama treba marketing, treba nam neko ko se već time duže bavi da uspostavi kontakt s nekim inopartnerom.»
Heljda, nepoznanica za ove prostore, polako osvaja polja u BiH. Ona je, kažu svi koji su je probali, lijek i hrana za modena vremena.
«Heljda je u 2006. godini u velikoj mjeri revitalizirala ovo područje. Želim da kažem da je heljda kao ljekovita biljka u prošloj godini ostvarila izvoz od 16,5 miliona maraka i da su ovi ljudi ostvarili egzistenciju.»
Stanovnici Nišića nisu bili nepovjerljivi prema ovoj žitarici:
«Kojić Momčilo. Ovdje sam rođen, na Nišićima. 735 dunuma je prošle godine bilo u projektu. Ove godine bitno je da su uduplane površine. Znači, sada je 1.500 dunuma uzorano. Ima tu 200 dunuma krompira i ostalo je heljda. Heljda je veoma interesantna biljka i može uspijevati na ovim područjima, medonosna je i ljekovita.»
Vlada Kantona Sarajevo je pomogla projekt proizvodnje i prerade heljde, kojom je sada zasijano preko 1.000 dunuma zemlje. Ministar za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Vlade Kantona Hajrudin Ibrahimović kaže:
«Projekat ima niz svojih prednosti. Evo, u jednom dijelu aktivira ljude. Znači, vraćamo se, obrađujemo zemlju koja je dugo vremena bila neaktivna i neiskorištena. Zaista je i duša puna da možemo poručiti s ovog prostora da se može živjeti od svoga rada.»
Zdravko Kojić, povratnik i prozvođač heljde:
«Ja mislim da se ovdje može živjeti uz malu pomoć države, odnosno nama treba marketing, treba nam neko ko se već time duže bavi da uspostavi kontakt s nekim inopartnerom.»
Heljda, nepoznanica za ove prostore, polako osvaja polja u BiH. Ona je, kažu svi koji su je probali, lijek i hrana za modena vremena.
