Maja BJELAJAC, Tina JELIN
Završni radovi na tunelu Fatničko polje - Bilećko jezero stvorili su uslove za nastavak projekta „Gornji horizonti”, kojim je predviđena izgradnja tri hidroelektrane - Bileća, Dabar i Nevesinje. Nova faza tog projekta alarmirala je stručnjake iz Republike Hrvatske, koji tvrde da je riječ o projektu visokog rizika, s mogućom posljedicom devastacije donjeg toka rijeke Neretve. Oni su uvjereni da će “Gornji horizonti” prouzrokovati otežano vodosnabdijevanje, kao i ekološku katastrofu u ovom dijelu Hercegovine.Savjetnik za elektroenergetiku pri Ministarstvu privrede, energetike i razvoja RS-a Milorad Živković kaže da su projekat “Gornji horizonti”, prije rata, radile stručne i nepristrasne kuće, koje su uzele u obzir posljedice projekta na vodostaj postojećih rijeka i njegov ekološki aspekt:
“Sigurno je da je taj uticaj bio negativan na postojeće vodotoke da taj projekat u to vrijeme ne bio bio opravdan i da ne bilo dato zeleno svjetlo tom projektu. Mislim da je još jednom bilo pokrenuto to pitanje i da je i OHR bio uključen u tu priču i da su pojedini stručni i kompetentni ljudi iz oblasti ekologije dali pozitivno mišljenje o tome.”
Živkovićeve riječi potvrđuje i Jusuf Krvavac iz Eelektroprivrede BiH, koji je više od 20 godina radio na slivu Trebišnjice. On kaže da su pred rat napravljeni svi istražni radovi za “Gornje horizonte”, da je idejni projekat za tri elektrane uradila projektna organizacija Energoinvest, kao i da je kompletan plan revidiran. Jusuf Krvavac napominje da je sve rađeno u potpunoj saglasnosti sa opštinama Bileća, Stolac i Mostar i ne slaže se s ocjenama hrvatskih stručnjaka da su “Gornji horizonti” projekat visokog rizika:
“Ja mislim da tu nema nekoga rizika. Činjenica je da se jedan dio voda iz jednog sliva prevodi u drugi sliv. Činjenica je i to da to nisu neke velike vode. Npr. iz Nevesinjskog polja se prevodi negdje oko 11 kubika voda koje su prirodno gravitirale prema rijeci Neretvi, a iz Dabarskog polja se prevodi negdje oko 6 kubika voda koje su gravitirale direktno na izvor rijeke Bregave i s Bregavom u rijeku Neretvu. Postoje neki uticaj, međutim on nikako nije tako veliki. Tamo jedini uticaj može biti nekakva geologija, ali posljedice toga će snositi onaj ko to gradi.”
Damir Merdžan, direktor Javnog preduzeća za vodovodna područja Jadranskog sliva, podsjeća da se projekat “Gornji horizonti” razvija od 60-tih godina, te da su potencijalni problemi, ali i mehanizmi osiguranja, davno definisani. Visok rizik, kaže Merdžan, nosi jedino izgubljeno povjerenje u ratnim godinama:
“Ono što mislim da bi trebalo učiniti je, ustvari, na zajednički način sve te stvari još jednom provjeriti, konstatirati i eventualno sve neželjene stvari pokušati otkloniti.”
I dok projekat “Gornji horizonti” odmiče, predstavnici hrvatskih institucija zamjeraju vlastima Republike Srpske da ignorišu međudržavni ugovor o uređenju vodoprivrede između Hrvatske i BiH koji je na snazi od 1996. godine. U Ministarstvu privrede, energetike i razvoja RS, međutim, kažu da zvaničnih apela nije bilo, jer to, prije svega, podrazumijeva angažovanje ekspertskih kuća koje bi utvrdile osnovanost optužbi iz susjedne države.
