Srdan JANKOVIC (Saradnja: Petar KOMNENIC)
Komentarišući seriju hapšenja i podnošenja krivičnih prijava za zloupotrebu službenog položaja u proteklih desetak dana u nekoliko velikih crnogorskih preduzeća, u Socijaldemokratskoj partiji, manjoj članici vladajuće koalicije, podržavaju aktivnosti državnog tužioca i smatraju da je to pravi put da se aktivnosti karakteristične za zemlje u tranziciji eliminišu. Portparol SDP-a Branislav Radulović:„Ono što SDP očekuje jeste prije svega brza i adekvatna intervencija sudova, gdje postupci ne smiju trajati pretjerano dugo i gdje se postupak prethodnih radnji prije svega MUP-a ili recimo Tužilaštva ne smije opstruirati kroz vrlo duge i ponekad necjelishodne postupke sudova.“
U Liberalnoj partiji smatraju da je prerano donositi zaključke da li je država krenula u obračun sa organizovanim i privrednim kriminalom u Crnoj Gori. Predsjednik Liberalne partije Miodrag Živković kaže da postoje veliki razlozi za uzdržanost zbog ponašanja istih državnih organa ranijih godina i do skoro. Pored toga, saznanja o istragama su šutra i zasnivaju se na novinskim izvještajima i saopštenjima policije, kaže Živković i poziva na suzdržavanje od javnih komentara:
„Ja ću u ovom trenutku, i kao pravnik i kao profesionalac, bivši advokat i sudija, učiniti sve da ne dam nikakav doprinos bilo kakvom kritičkom stavu u odnosu na ovo pitanje. Ovo sve treba dobro pratiti. Itekoliko ima itekakvih zloupotreba službenog položaja, i u ovom periodu i u periodu iza nas, i svakako treba pozdraviti ako se taj trend nastavi. A vjerujem, ako ga budu nastavili, da će biti ogroman broj krivičnih dijela ove vrste u Crnoj Gori. Dakle, predlažem uzdržanost i oprez u svakoj ocjeni u ovom trenutku.“
I opoziciona Socijalistička narodna partija izražava duboku rezervu prema akcijama policije i Tužilaštva, ocjenjujući da je indikativno da se sve dešava samo dva mjeseca prije redovnih parlamentarnih izbora i mjesec nakon referenduma. Funkcioner SNP-a Aleksandar Damjanović:
„Dok se situacija ne razriješi, naročito iskazujemo veliku sumnju u vezi dešavanja vezanih za konstantne napade na pravosuđe u Crnoj Gori, a koji dolaze sa najviših policijskih adresa – direktno od ministra policije i direktora policije, kao i tužilačke organizacije. Ne može biti da je pravosuđe jedini krivac, naročito ako znamo ko bira sudije i kako se biraju sudije svih ovih deset godina.“
Ovim povodom postavlja se pitanje da li se može desiti da onaj ko bude osuđen za ogromnu krađu, poslije nekoliko godina zatvora nesmetano uživa u bogatstvu do kog je došao na nezakonit način? O posljedicama govori podgorički advokat Nikola Bulatović:
„Sadašnje krivično zakonodavstvo predviđa mehanizme oduzimanja imovine u takvim slučajevima. Postoje i instrumenti predviđeni Krivičnim procesnim zakonom. A tu su i instrumenti građanskog obligacionog prava. Tako da ako se hoće ići do kraja, postoje zakonski mehanizmi da se tako stečeno bogatstvo oduzme onome ko ga je stekao na takav način. Ali put do toga je dug i mnogo je teško doći do takve presude. Bez obzira što je sudstvo takvo kakvo je, ipak nije lako do toga doći. Teorijski je moguće, a u praksi ćemo vidjeti.“
Komentarišući seriju hapšenja i više krivičnih prijava protiv odgovornih osoba iz većih crnogorskih preduzeća, kojima se na teret stavljaju krivična djela iz domena organizovanog kriminala, policijski ekspert iz Beograda Marko Nicović u razgovoru sa kolegom Petrom Komnenićem kaže da to može da znači da je crnogorska vlast podvukla crtu i odlučila da sebe predstavi u boljem svijetlu:
„Jer u tom smislu establišment u Crnoj Gori ipak nema neki naročit ugled na Zapadu. Zbog toga se kroz te aktivnosti pokušava da napravi kao jedan novi pristup, da se pokaže volja da se raskine sa prošlošću i da se pokaže da je zajednica sa Srbijom ustvari bila prepreka da oni krenu da organizuju državu kako treba. S druge strane se može raditi o tome da sada Evropska unija pritišće, preko svojih izaslanika koji su već u Podgorici, da se pokrenu neki postupci i istrage koje se odnose na te prethodne korupcije u privatizaciji i ta krivična dela koja su izazivala pozornost javnog mnenja, i stranog i unutrašnjeg.“
