Pedesetak znanstvenika iz zemlje i svijeta bavi se danas i sutra raznim, doista brojnim aspektima Teslinog genija. Skup su otvorila sva tri čelna čovjeka hrvatskih vlasti – predsjednici države, Sabora i Vlade. Izdvojili smo Stipu Mesića:
„Premda zbog zavisti manjih od sebe, nije dobio prestižnu Nobelovu nagradu, može se reći, kako je netko već dobro rekao, svaki električni stup njegov je ustvari spomenik. Jedva da je povijest ikome iskazala veću počast. Teslu danas nema potrebe niti prisvajati, niti dijeliti. Njegovo ime je svjetska baština. Baština bez koje bi svijet bio razdijeljeniji, ali sigurno i znatno siromašniji.“
Po ocjeni zamjenika premijera u prošloj hrvatskoj Vladi i ravnatelja Energetskog instituta, znanstvenika Gorana Granića, sam Tesla ne bi razumio da ga se svojata bilo po zemlji porijekla ili po etničkoj pripadnosti:
„Takvi odnosi prema Tesli su odnosi kakve bi Tesla odbacio, jer ne pripadaju u njegov svijet. Tko god slavi Teslu, to bi za Hrvatsku trebalo predstavljati radost i zadovoljstvo. Tesla kao čovjek koji je ponikao sa ovih prostora, na neki način potvrđuje da znanje, pamet, talent, genijalnost nije samo u rukama velikih, bogatih i razvijenih, nego da se može dogoditi i tu među nama.“
Kustoski tim „Tko, kako i za koga“ za koji dan otvorit će izložbu prijedloga za anti-spomenik Nikoli Tesli. „Hrvatska elektroprivreda“ oglašava se spotovima sa Teslinim likom, ali možda je činjenica da u 166 sela sa većinskim srpskim stanovništvom u Hrvatskoj još nije vraćena opskrba električnom energijom pravi spomenik Tesli u Hrvatskoj
danas, kaže za naš radio jedna od kustosica, Sabina Sabolović:
„Činilo nam se da ponovo treba govoriti o onome o čemu se ne govori, a to je s jedne strane pitanje – gdje je Tesla bio devedesetih? A s druge strane pitanje – na koji se način doživljava njegov spomenik? Naša je teza da je sva priča oko spomenika Tesli – trenutno se u Hrvatskoj postavljaju tri – povezana sa devetnaestostoljetnom poimanjem spomenika, znači nekakve predimenzionirane, heroizirane figure, koje najčešće imaju brkove. Dok se nama čini da i sam Teslin lik, a i nekakva suvremenost s kojom je on toliko bio povezan, zaslužuje i nekakvo puno dinamičnije, suvremenije, kritičnije promišljanje toga što uopće spomenik jeste.“
Renato Filipin u zagrebačkom Tehničkom muzeju vodi Odjel izuma Nikole Tesle, gdje se upravo priprema novi postav, na tragu Teslinh prezentacija za publiku:
„Kada je Tesla izvodio pokuse, to je bilo veoma spektakularno i uvijek su posjetitelji bini puni dojmova kada su napuštali mjesta gdje je to Tesla izvodio. Isto tako bi mi željeli da u našem stalnom postavu posjetitelji nakon predstave, odnosno nakon pokusa, odu sa istim takvim dojmovima, da se zainteresiraju za Teslu, a posebno mlade generacije, znači osnovne i srednje škole, i da dobiju jedan novi poticaj da se bave znanstvenim radom.“
Dakle, bit će i slike i zvuka i eksplozija i munja…?
„Tako je. Nadam se da eksplozija neće biti, ali bit će munja, bit će iskri, bit će akcije, kretanja i drugih zanimljivih stvari.“
„Premda zbog zavisti manjih od sebe, nije dobio prestižnu Nobelovu nagradu, može se reći, kako je netko već dobro rekao, svaki električni stup njegov je ustvari spomenik. Jedva da je povijest ikome iskazala veću počast. Teslu danas nema potrebe niti prisvajati, niti dijeliti. Njegovo ime je svjetska baština. Baština bez koje bi svijet bio razdijeljeniji, ali sigurno i znatno siromašniji.“
Po ocjeni zamjenika premijera u prošloj hrvatskoj Vladi i ravnatelja Energetskog instituta, znanstvenika Gorana Granića, sam Tesla ne bi razumio da ga se svojata bilo po zemlji porijekla ili po etničkoj pripadnosti:
„Takvi odnosi prema Tesli su odnosi kakve bi Tesla odbacio, jer ne pripadaju u njegov svijet. Tko god slavi Teslu, to bi za Hrvatsku trebalo predstavljati radost i zadovoljstvo. Tesla kao čovjek koji je ponikao sa ovih prostora, na neki način potvrđuje da znanje, pamet, talent, genijalnost nije samo u rukama velikih, bogatih i razvijenih, nego da se može dogoditi i tu među nama.“
Kustoski tim „Tko, kako i za koga“ za koji dan otvorit će izložbu prijedloga za anti-spomenik Nikoli Tesli. „Hrvatska elektroprivreda“ oglašava se spotovima sa Teslinim likom, ali možda je činjenica da u 166 sela sa većinskim srpskim stanovništvom u Hrvatskoj još nije vraćena opskrba električnom energijom pravi spomenik Tesli u Hrvatskoj
danas, kaže za naš radio jedna od kustosica, Sabina Sabolović:
„Činilo nam se da ponovo treba govoriti o onome o čemu se ne govori, a to je s jedne strane pitanje – gdje je Tesla bio devedesetih? A s druge strane pitanje – na koji se način doživljava njegov spomenik? Naša je teza da je sva priča oko spomenika Tesli – trenutno se u Hrvatskoj postavljaju tri – povezana sa devetnaestostoljetnom poimanjem spomenika, znači nekakve predimenzionirane, heroizirane figure, koje najčešće imaju brkove. Dok se nama čini da i sam Teslin lik, a i nekakva suvremenost s kojom je on toliko bio povezan, zaslužuje i nekakvo puno dinamičnije, suvremenije, kritičnije promišljanje toga što uopće spomenik jeste.“
Renato Filipin u zagrebačkom Tehničkom muzeju vodi Odjel izuma Nikole Tesle, gdje se upravo priprema novi postav, na tragu Teslinh prezentacija za publiku:
„Kada je Tesla izvodio pokuse, to je bilo veoma spektakularno i uvijek su posjetitelji bini puni dojmova kada su napuštali mjesta gdje je to Tesla izvodio. Isto tako bi mi željeli da u našem stalnom postavu posjetitelji nakon predstave, odnosno nakon pokusa, odu sa istim takvim dojmovima, da se zainteresiraju za Teslu, a posebno mlade generacije, znači osnovne i srednje škole, i da dobiju jedan novi poticaj da se bave znanstvenim radom.“
Dakle, bit će i slike i zvuka i eksplozija i munja…?
„Tako je. Nadam se da eksplozija neće biti, ali bit će munja, bit će iskri, bit će akcije, kretanja i drugih zanimljivih stvari.“
