Nešto se pokreće, iako ne sistematski i ne koliko bi trebalo, komentira kulturne veze u regiji hrvatska redateljica Snježana Banović:
„Jako je dobra vijest što prvi puta nakon 16 godina ide jedna hrvatska predstava, mada po tekstu srpske dramatičarke Biljane Srbljanović, na festival u Novi Sad, na Sterijno pozorje, mada su, još uvijek neki danas vodeći kazalištarci, samo prije nekoliko godina govorili da je to manifestacija koju treba izbjegavati po svaku cijenu i zauvijek, ali eto, i to se događa. Nešto bolja je situacija sa Slovenijom i nešto malo bolja sa Bosnom. Sa Makedonijom se događaju neke razmjene, ali sa Srbijom je to još uvijek bolna točka za mnoge i za mnoge zauvijek zabranjena destinacija.“
Umjesto Ministarstva kulture, obnovi kulturnih veza u regiji puno više pridonose nove tehnologije, kulturni turizam i kulturne industrije – naglašava i znanstvena savjetnica u zagrebačkom Institutu za međunarodne odnose, Nada Švob-Đokić:
„Sve više i više se radi o komunikaciji među ljudima. Cijeli proces se individualizira. Nove tehnologije to omogućuju. Možete pomoću Interneta, ili dobrom televizijskom ili radijskom razmjenom, postići dosta da se ljudi koncentriraju na onu kulturnu vrijednost koja ih zanima i da na neki način troše takav jedan proizvod. Kada HNK treba negdje gostovati, onda se više radi o tome da oni žele prezentirati nekakvu državnu, oficijelnu, kulturnu vrijednost ili politiku i to ne može ići tako dobro kao što idu kulturne industrije, kao što ide individualna komunikacija, suradnja i slično.“
S jedne strane političke barijere u mnogim glavama, a istodobno, kaže redateljica Banović, nadnaravne situacije, kao prošli tjedan u Dalmatinskoj Zagori:
„Onda se događaju neki karikaturalni događaji kao gostovanje neke novokomponovane srpske zvijezde usred velikog hrvatskog teritorija, oko Drniša, gdje je to bilo nezamislivo i gdje su plakati za hrvatske generale bili osnova djelovanja. Sada se tamo okupilo nekoliko tisuća ljudi i zajedno se pjevale srpske pjesme. To je doista karikatura.“
Znanstvena savjetnica, Švob-Đokić:
„Život je išao svojim tokom, a insistiranje na nacionalnim identifikacijama je pokazalo da ipak te različitosti nisu tako nepremostive.“
O novoj viziji jugoistočne Europe i ulozi kulture u povezivanju država regije, bit će govora i iduća dva dana na regionalnom summitu u Opatiji, na kojem će, uz ostale delegacije, osobno sudjelovati i šest predsjednika država: Hrvatske, Bugarske, Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zatim generalni direktor UNESCO-a i glavni tajnik Vijeća Europe. Savjetnica za kulturu hrvatskog predsjednika, Maja Razović:
„Razrađuje se tema regionalne kulturne suradnje koja je još uvijek sporadična i nesustavna, velikim dijelom ovisna o međunarodnoj zajednici, kako financijskoj, tako i organizacijskoj podršci. Sve ove zemlje, pa i mi, u toj silnoj želji da se što prije dokopamo Europe, smo više fokusirane na Zapad, europske integracije, na suradnju i produbljivanje veza s onim dijelom svijeta gdje želimo stići. Treba naglasiti da ćemo i u ujedinjenoj Evropi ostati geografski na istom mjestu, u istom okruženju, sa istim susjedima s kojima će trebati nastaviti, ali i razvijat kulturnu suradnju.“
„Jako je dobra vijest što prvi puta nakon 16 godina ide jedna hrvatska predstava, mada po tekstu srpske dramatičarke Biljane Srbljanović, na festival u Novi Sad, na Sterijno pozorje, mada su, još uvijek neki danas vodeći kazalištarci, samo prije nekoliko godina govorili da je to manifestacija koju treba izbjegavati po svaku cijenu i zauvijek, ali eto, i to se događa. Nešto bolja je situacija sa Slovenijom i nešto malo bolja sa Bosnom. Sa Makedonijom se događaju neke razmjene, ali sa Srbijom je to još uvijek bolna točka za mnoge i za mnoge zauvijek zabranjena destinacija.“
Umjesto Ministarstva kulture, obnovi kulturnih veza u regiji puno više pridonose nove tehnologije, kulturni turizam i kulturne industrije – naglašava i znanstvena savjetnica u zagrebačkom Institutu za međunarodne odnose, Nada Švob-Đokić:
„Sve više i više se radi o komunikaciji među ljudima. Cijeli proces se individualizira. Nove tehnologije to omogućuju. Možete pomoću Interneta, ili dobrom televizijskom ili radijskom razmjenom, postići dosta da se ljudi koncentriraju na onu kulturnu vrijednost koja ih zanima i da na neki način troše takav jedan proizvod. Kada HNK treba negdje gostovati, onda se više radi o tome da oni žele prezentirati nekakvu državnu, oficijelnu, kulturnu vrijednost ili politiku i to ne može ići tako dobro kao što idu kulturne industrije, kao što ide individualna komunikacija, suradnja i slično.“
S jedne strane političke barijere u mnogim glavama, a istodobno, kaže redateljica Banović, nadnaravne situacije, kao prošli tjedan u Dalmatinskoj Zagori:
„Onda se događaju neki karikaturalni događaji kao gostovanje neke novokomponovane srpske zvijezde usred velikog hrvatskog teritorija, oko Drniša, gdje je to bilo nezamislivo i gdje su plakati za hrvatske generale bili osnova djelovanja. Sada se tamo okupilo nekoliko tisuća ljudi i zajedno se pjevale srpske pjesme. To je doista karikatura.“
Znanstvena savjetnica, Švob-Đokić:
„Život je išao svojim tokom, a insistiranje na nacionalnim identifikacijama je pokazalo da ipak te različitosti nisu tako nepremostive.“
O novoj viziji jugoistočne Europe i ulozi kulture u povezivanju država regije, bit će govora i iduća dva dana na regionalnom summitu u Opatiji, na kojem će, uz ostale delegacije, osobno sudjelovati i šest predsjednika država: Hrvatske, Bugarske, Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zatim generalni direktor UNESCO-a i glavni tajnik Vijeća Europe. Savjetnica za kulturu hrvatskog predsjednika, Maja Razović:
„Razrađuje se tema regionalne kulturne suradnje koja je još uvijek sporadična i nesustavna, velikim dijelom ovisna o međunarodnoj zajednici, kako financijskoj, tako i organizacijskoj podršci. Sve ove zemlje, pa i mi, u toj silnoj želji da se što prije dokopamo Europe, smo više fokusirane na Zapad, europske integracije, na suradnju i produbljivanje veza s onim dijelom svijeta gdje želimo stići. Treba naglasiti da ćemo i u ujedinjenoj Evropi ostati geografski na istom mjestu, u istom okruženju, sa istim susjedima s kojima će trebati nastaviti, ali i razvijat kulturnu suradnju.“
