Oni koji imaju novaca ne čitaju, a za one koji bi čitali, knjiga je u Hrvatskoj još uvijek preskupa – mišljenje je većine građana koje smo danas anketirali u zagrebačkim knjižarama:
"Pola knjiga je preskupo, a pola ljudi nema novca."
Koliko se čita i što?
"Razne knjige self-help, knjige o raznim teorijama zavjere i dnevno-politička publicistika."
"Kuharice su najtraženije."
"Cijene su oko 20 do 30 kuna, a kuharica može biti i 300 kuna, ali budite uvjereni da, ako je lijepo obučena, ona ima prođu."
"Slučajno sam naletjela, ništa me ne pitajte."
"Oni koji čitaju, čitaju puno, a oni koji ne čitaju, ne čitaju ništa. Mi smo inače narod ekstrema."
Oni koji čitaju, od sutra će u Zagrebu moći uživati u još jednom sajmu knjiga – preko 200 izdavača i 100 promocija priznatih svjetskih i domaćih pisaca bit će predstavljeno na trećem Zagrebačkom sajmu knjiga. Jedan od organizatora i predstavnik izdavačke kuće Profil, Ivica Prtenjaća:
"Važna tema ovogodišnjeg sajma je program koji se zove Nova hrvatska proza, gdje ćemo predstaviti nove romane Veljka Barbierija, Vedrane Rudan, Damira Miloša."
Među inozemnim gostima:
"Najveća zvijezda ovoga sajma je Julijan Barms, najveći živući engleski pisac. Dolazi u Zagreb na naš sajam. Nikada prije nije bio u Zagrebu. Dolazi nam i Ingo Šulce, njemački autor, kojeg danas smatraju najzanimljivijim njemačkim piscem, koji je bio apsolutna zvijezda prošlogodišnjeg Sajma knjiga u Frankfurtu."
Priznaje da je knjiga u Hrvatskoj i dalje skupa:
"Ona je u ovom trenutku najjeftinija što može biti, obzirom na troškove proizvodnje, ali što je najvažnije, tiraži su mali, od 1000 primjeraka. Kada ukalkulirate sve troškove, knjiga ne može biti jeftinija."
Zbog male tiraže većina hrvatskih pisaca dodatno radi jer od samog pisanja, kaže književnik Zoran Ferić, ne bi mogli živjeti, tržište je jednostavno premalo:
"Naša briga za knjigu izvan granica Hrvatske ide najčešće preko prijateljskih veza, veza s kolegama. Uspoređivati naklade, mislim da nema smisla. Ogromne su razlike u Sloveniji ili u Srbiji, u korist Srbije, obzirom na broj ljudi koji eventualno kupuju knjige. Tamo su knjige jeftinije. Konkurirati se teško može sa našim knjigama tamo."
Zaključuje da je knjiga u Hrvatskoj posljednjih godina, što se cijene tiče, ipak sve dostupnija čitateljima, ali kao gimnazijski profesor nije baš siguran koliko su mladi naraštaji zainteresirani za neko sadržajnije štivo:
"Treba sve čitati, ali ne mogu biti zadovoljan kada mi gimnazijski uzrast čita dječju literaturu. Posvuda je neka infatilizacija svega, od kompjuterskih igrica do literature."
Vjeruje da je u pitanju opće društveno okruženje i svojevrsno opiranje odrastanju:
"Gadno je odrasti u ovim uvjetima. Odrastati u tranzicijskim i novo-kapitalističkim uvjetima sasvim sigurno da nije lako."
"Izgubile su se prave vrijednosti u ovom sveopćem metežu. To osjećam. Kao da je jedan negativni fluid prekrio ovo sve."
"Pola knjiga je preskupo, a pola ljudi nema novca."
Koliko se čita i što?
"Razne knjige self-help, knjige o raznim teorijama zavjere i dnevno-politička publicistika."
"Kuharice su najtraženije."
"Cijene su oko 20 do 30 kuna, a kuharica može biti i 300 kuna, ali budite uvjereni da, ako je lijepo obučena, ona ima prođu."
"Slučajno sam naletjela, ništa me ne pitajte."
"Oni koji čitaju, čitaju puno, a oni koji ne čitaju, ne čitaju ništa. Mi smo inače narod ekstrema."
Oni koji čitaju, od sutra će u Zagrebu moći uživati u još jednom sajmu knjiga – preko 200 izdavača i 100 promocija priznatih svjetskih i domaćih pisaca bit će predstavljeno na trećem Zagrebačkom sajmu knjiga. Jedan od organizatora i predstavnik izdavačke kuće Profil, Ivica Prtenjaća:
"Važna tema ovogodišnjeg sajma je program koji se zove Nova hrvatska proza, gdje ćemo predstaviti nove romane Veljka Barbierija, Vedrane Rudan, Damira Miloša."
Među inozemnim gostima:
"Najveća zvijezda ovoga sajma je Julijan Barms, najveći živući engleski pisac. Dolazi u Zagreb na naš sajam. Nikada prije nije bio u Zagrebu. Dolazi nam i Ingo Šulce, njemački autor, kojeg danas smatraju najzanimljivijim njemačkim piscem, koji je bio apsolutna zvijezda prošlogodišnjeg Sajma knjiga u Frankfurtu."
Priznaje da je knjiga u Hrvatskoj i dalje skupa:
"Ona je u ovom trenutku najjeftinija što može biti, obzirom na troškove proizvodnje, ali što je najvažnije, tiraži su mali, od 1000 primjeraka. Kada ukalkulirate sve troškove, knjiga ne može biti jeftinija."
Zbog male tiraže većina hrvatskih pisaca dodatno radi jer od samog pisanja, kaže književnik Zoran Ferić, ne bi mogli živjeti, tržište je jednostavno premalo:
"Naša briga za knjigu izvan granica Hrvatske ide najčešće preko prijateljskih veza, veza s kolegama. Uspoređivati naklade, mislim da nema smisla. Ogromne su razlike u Sloveniji ili u Srbiji, u korist Srbije, obzirom na broj ljudi koji eventualno kupuju knjige. Tamo su knjige jeftinije. Konkurirati se teško može sa našim knjigama tamo."
Zaključuje da je knjiga u Hrvatskoj posljednjih godina, što se cijene tiče, ipak sve dostupnija čitateljima, ali kao gimnazijski profesor nije baš siguran koliko su mladi naraštaji zainteresirani za neko sadržajnije štivo:
"Treba sve čitati, ali ne mogu biti zadovoljan kada mi gimnazijski uzrast čita dječju literaturu. Posvuda je neka infatilizacija svega, od kompjuterskih igrica do literature."
Vjeruje da je u pitanju opće društveno okruženje i svojevrsno opiranje odrastanju:
"Gadno je odrasti u ovim uvjetima. Odrastati u tranzicijskim i novo-kapitalističkim uvjetima sasvim sigurno da nije lako."
"Izgubile su se prave vrijednosti u ovom sveopćem metežu. To osjećam. Kao da je jedan negativni fluid prekrio ovo sve."
