Azra Penava još uvijek ne zna za sudbinu svoga muža. Zajedno sa još 13 pripadnika Armije BiH, zarobljen je i odveden iz zgrade 4. korpusa od strane vojne policije Hrvatskog vijeća obrane, što je snimila i objavila Hrvatska radiotelevizija. Šta se desilo sa zarobljenim vojnicima, do danas nije utvrđeno. Početak suđenja Jadranku Prliću i ostalim porodice zarobljenih pripadnika Armije BiH sa nestrpljenjem očekuju, kako kaže Penava, punih 11 godina:
«Morate samo znati da svih pet optuženih, čija je optužnica počinje se dokazivati u Hagu, imaju jednu od tačaka Mašinski fakultet, odnosno zarobljene iz komande 4. korpusa.»
Pravdu očekuje i Ramiz Tiro koji je u logorima Herceg-Bosne, Heliodrom kod Mostara i Dretelj kod Čapljine, proveo 243 dana. Heliodrom i Dretelj ubrajaju se u logore u kojima su najteže kršena prava civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika, što su počinile hrvatske snage. Najviše logoraša, prisjeća se Tiro, stradalo je prilikom odlaska na rad, gdje su korišteni kao živi štit na liniji razgraničenja vojnih snaga:
«Nama se vrata nisu otvarala po 72 sata – od hangara gdje smo bili. Bili smo na betonu, imali smo pola kvadratnog metra i za spavati i za sjediti. Rafali su pucali po vratima. Ko je stajao taj je bio pogođen, ko je sjedio mogao je biti pogođen u noge ili u trbuh.»
I slučaj zarobljavanja pripadnika Armije BiH, ali i logori Heliodrom i Dretelj novode se u optužnici protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića i Berislava Pušića, bivših visokih dužnosnika hrvatske republike Herceg-Bosne, koji se terete za etničko čišćenje bosanskih muslimana i drugih nehrvata s područja na teritoriji Republike BiH, za koji se tvrdilo da su dio tzv. Herceg-Bosne. Optužbe uključuju, među ostalim, ubistvo, silovanje, seksualno zlostavljanje, uništavanje imovine, zatočavnje, deportaciju.
Matijas Helman, predstavnik Haškog tribunala u BiH:
«Prema navodima optužnice, svi optuženi su imali visoke pozicije u Hrvatskom vijeću obrane u relevantnom vremenskom periodu i tužilac tvrdi da je svaki optuženi svojim djelima ili propustima svjesno doprinio vršenju zločina. Predmet se posebno tiče zločina počinjenih u opštinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Ljubuški, Stolac, Čapljina, Vareš i Mostar, uključujući i logore Heliodrom i Vojno i neke druge zatočeničke objekte.»
Prema optužnici, kao predsjednik, a kasnije premijer Herceg Bosne HVO-a, Jadranko Prlić je, uz Matu Bobana, bio najmoćniji dužnosnik u političkoj strukturi i organima vlade Herceg-Bosne. Bruno Stojić je bio najviši politički i rukovodni dužnosnik zadužen za oružane snage HVO-a. Slobodan Praljak je istovremeno obavljao funkcije visokog časnika Hrvatske vojske, pomoćnika ministra obrane i višeg predstavnika Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Milivoje Petković na raznim položajima i funkcijama koje je obavljao vršio je de jure ili de fakto rukovođenje i zapovijedanje oružanim snagama Herceg-Bosne HVO-a. Valentin Čorić je igrao ključnu ulogu u formiranju, upravljanju i radu vojne policije. Berislav Pušić je bio predsjednik komisije kojoj je povjerena uprava nad svim zatvorima i objektima HVO-a za zatočavanje u kojima su držani ratni zarobljenici i zatočenici.
U optužnici se navodi kako u udruženom zločinačkom poduhvatu, pored ostalih, su učestvovali i Franjo Tuđman, Gojko Šušak, JankoBobetko, Mate Boban, Dario Kordić, Tihomir Blaškić, Mladen Neletilić i razni drugi pripadnici i časnici HVO-a. Inače, početak suđenja bivšim zvaničnicima Herceg-Bosne u Hercegovini je uglavnom bez značajnijih političkih reakcija. Saopćenjem za javnost oglasili su se tek hrvatski invalidi, veterani domovinskog rata, za koje je oslobađajuća presuda već sada neupitna.
«Morate samo znati da svih pet optuženih, čija je optužnica počinje se dokazivati u Hagu, imaju jednu od tačaka Mašinski fakultet, odnosno zarobljene iz komande 4. korpusa.»
Pravdu očekuje i Ramiz Tiro koji je u logorima Herceg-Bosne, Heliodrom kod Mostara i Dretelj kod Čapljine, proveo 243 dana. Heliodrom i Dretelj ubrajaju se u logore u kojima su najteže kršena prava civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika, što su počinile hrvatske snage. Najviše logoraša, prisjeća se Tiro, stradalo je prilikom odlaska na rad, gdje su korišteni kao živi štit na liniji razgraničenja vojnih snaga:
«Nama se vrata nisu otvarala po 72 sata – od hangara gdje smo bili. Bili smo na betonu, imali smo pola kvadratnog metra i za spavati i za sjediti. Rafali su pucali po vratima. Ko je stajao taj je bio pogođen, ko je sjedio mogao je biti pogođen u noge ili u trbuh.»
I slučaj zarobljavanja pripadnika Armije BiH, ali i logori Heliodrom i Dretelj novode se u optužnici protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića i Berislava Pušića, bivših visokih dužnosnika hrvatske republike Herceg-Bosne, koji se terete za etničko čišćenje bosanskih muslimana i drugih nehrvata s područja na teritoriji Republike BiH, za koji se tvrdilo da su dio tzv. Herceg-Bosne. Optužbe uključuju, među ostalim, ubistvo, silovanje, seksualno zlostavljanje, uništavanje imovine, zatočavnje, deportaciju.
Matijas Helman, predstavnik Haškog tribunala u BiH:
«Prema navodima optužnice, svi optuženi su imali visoke pozicije u Hrvatskom vijeću obrane u relevantnom vremenskom periodu i tužilac tvrdi da je svaki optuženi svojim djelima ili propustima svjesno doprinio vršenju zločina. Predmet se posebno tiče zločina počinjenih u opštinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Ljubuški, Stolac, Čapljina, Vareš i Mostar, uključujući i logore Heliodrom i Vojno i neke druge zatočeničke objekte.»
Prema optužnici, kao predsjednik, a kasnije premijer Herceg Bosne HVO-a, Jadranko Prlić je, uz Matu Bobana, bio najmoćniji dužnosnik u političkoj strukturi i organima vlade Herceg-Bosne. Bruno Stojić je bio najviši politički i rukovodni dužnosnik zadužen za oružane snage HVO-a. Slobodan Praljak je istovremeno obavljao funkcije visokog časnika Hrvatske vojske, pomoćnika ministra obrane i višeg predstavnika Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Milivoje Petković na raznim položajima i funkcijama koje je obavljao vršio je de jure ili de fakto rukovođenje i zapovijedanje oružanim snagama Herceg-Bosne HVO-a. Valentin Čorić je igrao ključnu ulogu u formiranju, upravljanju i radu vojne policije. Berislav Pušić je bio predsjednik komisije kojoj je povjerena uprava nad svim zatvorima i objektima HVO-a za zatočavanje u kojima su držani ratni zarobljenici i zatočenici.
U optužnici se navodi kako u udruženom zločinačkom poduhvatu, pored ostalih, su učestvovali i Franjo Tuđman, Gojko Šušak, JankoBobetko, Mate Boban, Dario Kordić, Tihomir Blaškić, Mladen Neletilić i razni drugi pripadnici i časnici HVO-a. Inače, početak suđenja bivšim zvaničnicima Herceg-Bosne u Hercegovini je uglavnom bez značajnijih političkih reakcija. Saopćenjem za javnost oglasili su se tek hrvatski invalidi, veterani domovinskog rata, za koje je oslobađajuća presuda već sada neupitna.
