Hoće li doći do zastoja u pregovorima o hrvatskom članstvu u Evropskoj uniji i to zbog premale potpore sadašnjeg predsjedavajućeg - Austrije? Dio medija, nesklon Sanaderovoj vladi, najavljuje upravo tu mogućnost, ali poznavatelji problematike kažu kako, što se toga tiče, zabrinutosti nema mjesta. Profesor evropskih integracija na zagrebačkom Sveučilištu, Damir Grubiša:
„Mislim da je tempo u rukama Hrvatske. Što se tiče Austrije, ona je na nivou deklarativnih izjava svakako veliki saveznik Hrvatske, ali i ona se sama mora povinovati proceduri Evropske unije i onome što je Evropska komisija fiksirala kao agendu za pregovore. Sve primjedbe na to da Austrija usporava, su kontraproduktivne. Ona je pokazala velike sklonosti ka Hrvatskoj, ali se mora držati procedure.“
Za Hrvatsku vrlo pozitivno izvješće Evropske komisije o poglavlju Obrazovanje i kultura „kiseli“ se već dva mjeseca, ne hrvatskom krivnjom, već zbog izostanka nastave na manjinskim jezicima u zemlji koja zajedno sa Hrvatskom pregovara o članstvu u Evropskoj uniji, naime u Turskoj. Desni mediji optužuju Austriju zašto već sada nije predložila razdvajanje Hrvatske i Turske. Međutim, posrijedi je ili neznanje ili podmetanje. Profesor Grubiša kaže da u ovoj fazi razdvajanje nije moguće:
„Nije moguće razdvajanje jer se monitoring otvara za sve zajedno. Monitoring se i završava za sve zajedno. Onog trenutka kada se otvori pojedino poglavlje, onda dolazimo do onog raskrižja u kome pregovori s jednom zemljom idu jednim putem, a pregovori sa drugom zemljom drugim putem. U ovoj početnoj fazi smo nužno zajedno jer je iz tehničkih razloga Evropske komisije dobro da se monitoring odvija po istim kriterijima, da ne dođe do prigovora da se možda u monitoringu rade neke olakšice za neke zemlje.“
Slične ocjene - uz nešto veći optimizam oko razdvajanja Hrvatske od Turske - dijeli i vanjskopolitički savjetnik predsjednika oporbenih socijaldemokrata i predsjednika Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o članstvu u Evropskoj uniji Ivice Račana, Zoran Milanović:
„Možda monitoring teče malo sporije nego što smo očekivali, ali razdvajanje očekujemo uskoro. Naravno, to potpuno odvajam od neaktivnosti Vlade na domaćem planu. Neosnovano je prebacivati krivnju na Austrijance ili na bilo koga drugog.“
Sve će biti mnogo jasnije potkraj austrijskog predsjedanja Evropskom unijom, kada će oni na odlasku izvijestiti Vijeće ministara Evropske unije o tome što je za njihovog predsjedanja učinjeno, podsjeća profesor Grubiša:
„Postoji dogovor između austrijskog i finskog predsjednika da se veliki dio uradi na jesen, pod finskim predsjedavanjem. Mislim da tu nekih zastoja nema, ako se ne računa odgađanje monitoringa za pravosuđe, koji je realno zakašnjenje.“
Dakle, glavna hrvatska briga je i dalje pravosuđe. A što se Finaca, kao sljedećih predsjedavajućih tiče, već za nekoliko dana, od 22. do 26. travnja, svih 30 zaposlenika Odjela za europsko informiranje finskoga Ministarstva vanjskih poslova, zajedno s ravnateljem Robertom Tanzijem-Albijem, dolazi na četverodnevno studijsko putovanje u Hrvatsku.
„Mislim da je tempo u rukama Hrvatske. Što se tiče Austrije, ona je na nivou deklarativnih izjava svakako veliki saveznik Hrvatske, ali i ona se sama mora povinovati proceduri Evropske unije i onome što je Evropska komisija fiksirala kao agendu za pregovore. Sve primjedbe na to da Austrija usporava, su kontraproduktivne. Ona je pokazala velike sklonosti ka Hrvatskoj, ali se mora držati procedure.“
Za Hrvatsku vrlo pozitivno izvješće Evropske komisije o poglavlju Obrazovanje i kultura „kiseli“ se već dva mjeseca, ne hrvatskom krivnjom, već zbog izostanka nastave na manjinskim jezicima u zemlji koja zajedno sa Hrvatskom pregovara o članstvu u Evropskoj uniji, naime u Turskoj. Desni mediji optužuju Austriju zašto već sada nije predložila razdvajanje Hrvatske i Turske. Međutim, posrijedi je ili neznanje ili podmetanje. Profesor Grubiša kaže da u ovoj fazi razdvajanje nije moguće:
„Nije moguće razdvajanje jer se monitoring otvara za sve zajedno. Monitoring se i završava za sve zajedno. Onog trenutka kada se otvori pojedino poglavlje, onda dolazimo do onog raskrižja u kome pregovori s jednom zemljom idu jednim putem, a pregovori sa drugom zemljom drugim putem. U ovoj početnoj fazi smo nužno zajedno jer je iz tehničkih razloga Evropske komisije dobro da se monitoring odvija po istim kriterijima, da ne dođe do prigovora da se možda u monitoringu rade neke olakšice za neke zemlje.“
Slične ocjene - uz nešto veći optimizam oko razdvajanja Hrvatske od Turske - dijeli i vanjskopolitički savjetnik predsjednika oporbenih socijaldemokrata i predsjednika Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o članstvu u Evropskoj uniji Ivice Račana, Zoran Milanović:
„Možda monitoring teče malo sporije nego što smo očekivali, ali razdvajanje očekujemo uskoro. Naravno, to potpuno odvajam od neaktivnosti Vlade na domaćem planu. Neosnovano je prebacivati krivnju na Austrijance ili na bilo koga drugog.“
Sve će biti mnogo jasnije potkraj austrijskog predsjedanja Evropskom unijom, kada će oni na odlasku izvijestiti Vijeće ministara Evropske unije o tome što je za njihovog predsjedanja učinjeno, podsjeća profesor Grubiša:
„Postoji dogovor između austrijskog i finskog predsjednika da se veliki dio uradi na jesen, pod finskim predsjedavanjem. Mislim da tu nekih zastoja nema, ako se ne računa odgađanje monitoringa za pravosuđe, koji je realno zakašnjenje.“
Dakle, glavna hrvatska briga je i dalje pravosuđe. A što se Finaca, kao sljedećih predsjedavajućih tiče, već za nekoliko dana, od 22. do 26. travnja, svih 30 zaposlenika Odjela za europsko informiranje finskoga Ministarstva vanjskih poslova, zajedno s ravnateljem Robertom Tanzijem-Albijem, dolazi na četverodnevno studijsko putovanje u Hrvatsku.
