Dostupni linkovi

Prijeti li državi dužnička kriza?


Inozemni hrvatski dug premašio je 26 milijardi eura, ali visoke devizne rezerve štite zemlju od dužničke krize, ističe doktor ekonomije Branimir Lokin:

„Mi smo sada dosta zadužena zemlja, ali se od toga ne može praviti katastrofični scenarij. Kada gledamo bruto domaći proizvod, zaduženi smo jer se ipak iz njega on jednom mora vratiti. S druge strane smo solventni, što pokazuje i tečaj kune.“

Neovisni ekonomski analitičar, doktor Mladen Vedriš, slaže se s tvrdnjama iz vlade da država još uvijek, bez problema, može servisirati to golemo zaduženje, ali pita koliko dugo:

„Hrvatska je jedna mala otvorena zemlja sa nizozemskom bolesti, a to znači da imamo visok priliv deviza koji nema veze sa nacionalnom ekonomijom. Tu su devizne doznake raznih radnika, tu je siva ekonomija, tu su neregistrirani prihodi u turizmu, tu je promet nekretnina, koji je u zadnjih pet-šest godina pogotovo izražajan u velikim gradovima i na moru. Sve to skupa dovodi do jednog velikog priliva deviza i do jedne potrošnje koja se vidi na površini, a koja nije bazirana na ekonomskim fundamentima. Na taj način se odgađa nekakva krizna situacija jer su ovakve tendencije neodržive. Ne može jedna zemlja od četiri milijuna i nešto ljudi, sa nepunih 1,5 milijuna zaposlenih, držati na svojim leđima i servisirati dug od 30 milijardi dolara. Neka krivulja potencijalne opasnosti postoji.“

Ako se trend nastavi, teret plaćanja kamata mogao bi, prema pesimističnim scenarijima, već iduće godine premašiti prirast bruto društvenog proizvoda i zemlja bi upala u dužničku krizu. Glavni ekonomist u zagrebačkoj banci, doktor Žarko Miljenović, ipak ne očekuje takav razvoj:

„Možete napraviti tisuću scenarija i igrati se sa varijablama, ali to su uglavnom scenariji koji se baziraju na prolongaciji nekakvih postojećih trendova. To u ekonomiji uglavnom ne funkcionira. Poduzeća koja su sada uložila u opremu, neće sljedeće godine opet ulagati u istu. Stanovnici koji su kupili stan, neće opet kupovati novi. Neke stvari se sada pomalo zaustavljaju.“

Doktor Vedriš - Nisu problem profitabilne investicije, već zaduživanje za potrošnju:

„Hrvatska ima danas apsurdnu situaciju da više od 70 posto svojih prihoda od PDV-a ostvaruje po osnovi carina i trošarina na robu koja se uvozi. Glavnina PDV-a visi na uvozu. Uvoz, istovremeno, pumpa deficit u bilancu plaćanja, a deficit se pretače u vanjski dug.“

I profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, oporbeni saborski zastupnik i bivši ministar gospodarstva, doktor Ljubo Jurčić, stanje vanjskog duga Hrvatske ocjenjuje zabrinjavajućim:

„Ništa ostalo u Hrvatskoj nije toliko važno koliko upravljanje vanjskim dugovima. Na žalost, na tome se ne radi u cilju promjene strukture, povećanja proizvodnje i gospodarskog rasta. Može se točno predvidjeti u ovakvoj situaciji kako će rasti vanjski dug Hrvatske.“

Doktor Miljenović misli da nema mjesta prevelikoj zabrinutosti:

„Država i ukupni monetarni sustav ima preko 10 milijardi eura rezervi. Naš neto dug je 40-tak posto bruto domaćeg proizvoda, što je sasvim umjereno. Po mome mišljenju, za sada, nema nikakvih razloga za bojazan.“

Doktor Mladen Vedriš - Sve ovisi o horizontu gledanja, ali hrvatska vlada bi, prema njegovoj ocjeni, morala vrlo brzo reći gdje vidi točku zaokreta:

„Potencijalna opasnost je sigurno tu, u roku od godinu, dvije ili tri dana. Vremenski horizont krize ne mora biti trenutačan, ne mora se dogoditi ove jeseni, ali ovakva tendencija je neodrživa i oslabit će konkurentsku sposobnost Hrvatske da se nosi sa okruženjem. Indirektno gledano, može ugroziti hrvatsku pregovaračku poziciju sa Evropskom unijom jer nitko ne želi slaboga dobiti na leđa.“
XS
SM
MD
LG