Amnesty International Hrvatske ne odustaje od svog zahtjeva da se rasvijetle sve okolnosti slijetanja aviona CIA-e koji su korišteni za prijevoz zatočenika na dubrovačku zračnu luku Ćilipi. Za Radio Slobodna Evropa govori tajnik ove udruge Edin Tuzlak:
„Mi smo pozvali i Vladu Republike Hrvatske da napravi jedini logičan korak i da provede istragu u vezi sa navodima Amnesty Internationala. Vlada bi također trebala tražiti objašnjenje od američke Vlade kao što su to tražile neke druge vlade, između ostalog i Vlada Bosne i Hercegovine.“
Naime, nakon što je pred pet mjeseci Amnesty International izišao sa prvim informacijama o tome da se zatvore, zračni prostor i aerodrome niza evropskih zemalja koristi za zatvaranje ili transfer zatočenika u američkom ratu protiv terorizma, sada je Amnesty objavio potpunije podatke. Radi se o Boeingu koji je pod dva registarska broja od 2002. do 2005. godine prevozio osobe koje je CIA uhitila pod sumnjom na terorizam, i to na relacijama Poljska, Rumunjska, Afganistan, Bliski
Istok, a protekle je godine slijetao na dubrovački aerodrom Ćilipi, tvrdi Amnesty.
Zračna luka je prvo kazala kako se radilo o takozvanom tehničkom slijetanju radi nadopune goriva i da nitko od posade ili putnika nije iz međunarodnog dijela aerodroma prelazio na hrvatski teritorij i da u takvom slučaju aerodromske vlasti po međunarodnom pravu ne mogu ulaziti i provjeravati njihov identitet. Kasnije je pak rečeno kako su dva člana posade turistički svratili do Dubrovnika, vratili se u avion i odletjeli. Drugačiju priču ima policija. Načelnik odjela pomorske i aerodromske policije Ministarstva unutarnjih poslova Zoran Ničeno:
„Imamo jednake podatke o tom slijetanju koje je objavila i zračna luka u Dubrovniku, sa dodatkom – obzirom da smo u nadležnosti obavljanja granične kontrole – da je bila riječ o osam članova posade tog zrakoplova, a da je na odlasku bilo 15 državljana. Taj zrakoplov je bio prijavljen kao privatni let za osobne potrebe. Indikativno je da je bila riječ o vikendu. To je bio 23. travanj, slijetanje u 10:55 iz Sudana, a polijetanje 25. travnja u 12:52 za Manchester. Bila je riječ, dakle, o vikendu.“
Nakon ovih izjava, naše sumnje nisu opovrgnute, nego potvrđene , kaže tajnik Amnestyja:
„Uprava dubrovačkog aerodroma je dala jedne podatke, a Ministarstvo unutarnjih poslova druge podatke, po pitanju dolaska aviona, po pitanju registarskog broja aviona i broja putnika koji su bili u avionima. Smatramo da bi te informacije trebale biti do kraja istražene.“
Dodajmo i da su nas pred zaključenje ovog priloga u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija izvijestili da je odgovor na pitanja Vijeća Evrope pripremljen i da se čeka potpis ministrice da danas bude otpremljen. Naime, danas je zadnji rok za odgovor na upite Vijeća Evrope za pojašnjenjem procedure kojom Hrvatska kontrolira strane obavještajne službe, te kako se koristi njezin zračni prostor i aerodromi. Glasnogovornica ministarstva Ivana Crnić nije željela ništa reći o sadržaju hrvatskog odgovora, s obrazloženjem da je to dio redovite svakodnevne korespondencije.
Podsjetimo, kada je izbio skandal sa navodnim korištenjem zračnog prostora, aerodroma, ali i zatvora nekih evropskih zemalja od strane američkih tajnih službi za zatvaranje ili transfer osoba uhićenih u američkom ratu protiv terorizma, Vijeće Evrope je tim povodom zatražilo od svojih 46 zemalja članica izvještaj. Od 37 zemalja, među kojima i od Hrvatske, zatražena su dodatna pojašnjenja i Hrvatska ih danas šalje.
„Mi smo pozvali i Vladu Republike Hrvatske da napravi jedini logičan korak i da provede istragu u vezi sa navodima Amnesty Internationala. Vlada bi također trebala tražiti objašnjenje od američke Vlade kao što su to tražile neke druge vlade, između ostalog i Vlada Bosne i Hercegovine.“
Naime, nakon što je pred pet mjeseci Amnesty International izišao sa prvim informacijama o tome da se zatvore, zračni prostor i aerodrome niza evropskih zemalja koristi za zatvaranje ili transfer zatočenika u američkom ratu protiv terorizma, sada je Amnesty objavio potpunije podatke. Radi se o Boeingu koji je pod dva registarska broja od 2002. do 2005. godine prevozio osobe koje je CIA uhitila pod sumnjom na terorizam, i to na relacijama Poljska, Rumunjska, Afganistan, Bliski
Istok, a protekle je godine slijetao na dubrovački aerodrom Ćilipi, tvrdi Amnesty.
Zračna luka je prvo kazala kako se radilo o takozvanom tehničkom slijetanju radi nadopune goriva i da nitko od posade ili putnika nije iz međunarodnog dijela aerodroma prelazio na hrvatski teritorij i da u takvom slučaju aerodromske vlasti po međunarodnom pravu ne mogu ulaziti i provjeravati njihov identitet. Kasnije je pak rečeno kako su dva člana posade turistički svratili do Dubrovnika, vratili se u avion i odletjeli. Drugačiju priču ima policija. Načelnik odjela pomorske i aerodromske policije Ministarstva unutarnjih poslova Zoran Ničeno:
„Imamo jednake podatke o tom slijetanju koje je objavila i zračna luka u Dubrovniku, sa dodatkom – obzirom da smo u nadležnosti obavljanja granične kontrole – da je bila riječ o osam članova posade tog zrakoplova, a da je na odlasku bilo 15 državljana. Taj zrakoplov je bio prijavljen kao privatni let za osobne potrebe. Indikativno je da je bila riječ o vikendu. To je bio 23. travanj, slijetanje u 10:55 iz Sudana, a polijetanje 25. travnja u 12:52 za Manchester. Bila je riječ, dakle, o vikendu.“
Nakon ovih izjava, naše sumnje nisu opovrgnute, nego potvrđene , kaže tajnik Amnestyja:
„Uprava dubrovačkog aerodroma je dala jedne podatke, a Ministarstvo unutarnjih poslova druge podatke, po pitanju dolaska aviona, po pitanju registarskog broja aviona i broja putnika koji su bili u avionima. Smatramo da bi te informacije trebale biti do kraja istražene.“
Dodajmo i da su nas pred zaključenje ovog priloga u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija izvijestili da je odgovor na pitanja Vijeća Evrope pripremljen i da se čeka potpis ministrice da danas bude otpremljen. Naime, danas je zadnji rok za odgovor na upite Vijeća Evrope za pojašnjenjem procedure kojom Hrvatska kontrolira strane obavještajne službe, te kako se koristi njezin zračni prostor i aerodromi. Glasnogovornica ministarstva Ivana Crnić nije željela ništa reći o sadržaju hrvatskog odgovora, s obrazloženjem da je to dio redovite svakodnevne korespondencije.
Podsjetimo, kada je izbio skandal sa navodnim korištenjem zračnog prostora, aerodroma, ali i zatvora nekih evropskih zemalja od strane američkih tajnih službi za zatvaranje ili transfer osoba uhićenih u američkom ratu protiv terorizma, Vijeće Evrope je tim povodom zatražilo od svojih 46 zemalja članica izvještaj. Od 37 zemalja, među kojima i od Hrvatske, zatražena su dodatna pojašnjenja i Hrvatska ih danas šalje.
