Dario Dujić iz Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata i njegov kolega, koji se nije želio predstaviti, kažu da su svjesni sve veće averzije prema braniteljima i da ih to boli:
"Ljudi nisu upoznati. Oni na nas gledaju kroz grupu ljudi koja je stalno nečim nezadovoljna, koja stalno nešto traži. Postoji i neka averzija prema Domovinskom ratu. Kada spomenete Domovinski rat svi okreću glavu od vas."
"Svi su kivni na branitelje. Možda i zbog toga što se javnosti predstavlja veliki broj branitelja. Ispostavilo se da je svaka šuga hrvatski branitelj. I čistačica i sekretarica ima potvrdu da je hrvatski branitelj. Svi imaju potvrdu da su hrvatski branitelji."
IDS-ov saborski zastupnik, Damir Kajin:
"Postoji opravdana averzija jednog dobrog dijela hrvatskih građana jer se odjedanput pojavilo 500-600 tisuća branitelja. Da smo ih imali toliko 1993. ili 1994. godine, mogli smo doći do Staljingrada."
Da ta golema brojka bode u oči, slaže se i psihologinja Mirjana Krizmanić:
"Kada 500 tisuća branitelja pomnožite sa četiri, dobijete dva miliona ljudi koji će imati neke privilegije. Ljudima to smeta jer svi znamo da ih nije bilo 500 tisuća. Znamo da su u nekim institucijama i tajnice dobile status branitelja."
Ima branitelja i branitelja, slaže se i Dario Dujić koji je prošao gotovo sva ratišta:
"Nisam ništa riješio na temelju svoga boravka u Domovinskom ratu. Povlasticu uvoza automobila nisam iskoristio iz razloga što u to vrijeme nisam imao novaca za novi automobil. Jednog dana su se te povlastice ukinule. Tako je napravljena jedna diskriminacija prema braniteljima koji do tog datuma nisu imali novaca u odnosu na one koji su taj novac imali."
Tvrdi da ni krediti za samozapošljavanje nisu puno pomogli siromašnijima:
"Sada su krediti za samozapošljavanje od 20 tisuća kuna – tri tisuće eura. Ne možete iznajmiti ni poslovni prostor za taj novac."
Predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, Tomislav Merčep, smatra da hrvatski branitelji nisu privilegirani, već u velikoj mjeri diskriminirani:
"Velika većina hrvatskih branitelja se još uvijek, već 15 godina poslije, vuče po šalterima i traži da ostvari svoja prava. Ne bi se ubilo njih 1600 do sada da im se nešto daje."
Naš anonimni sugovornik jedan je od branitelja koji priznaje da je ostvario svoja prava - poprilično visoku mirovinu od 700 eura i stan:
"Branitelje ubija sustav. Zakonski im je kao dano pravo, ali ga nema jer se morate izboriti za njega. Ne postoji sustavna briga. Više je to briga na osnovu nekih poznanstava, tko koga progura i slično."
Doktorica Krizmanić:
"I drugi su to činili pa onda branitelji misle - Ja sam barem bio na frontu, a dok sam bio na bojišnici drugi su se obogatili. Pa i meni nešto pripada od tog kolača -. I tu ima logike. Tako je cijela situacija kontaminirana svim i svačim, osim onim pravim. Ima puno stvarnih invalida koji nisu dobili niti ono što im je najnužnije. Ali, stvarno ima i lažnih. Revizije nije bilo, niti je bila dozvoljena. Oko nekih koji vode braniteljske udruge se okreće veliki novci. Puno njih je bilo javno optuženo u novinama da su pronevjerili novce, pa ništa. To im se više zamjera nego drugima."
Nitko osim invalida i obitelji poginulih ne bi trebao biti na državnoj skrbi - smatra saborski zastupnik Kajin, a sigurno je, kaže, 20-30 posto onih koji su rat proveli u uredima raznih ministarstava i narodne obrane, a danas debelo koriste braniteljske povlastice:
"Odjedanput su iskočili kao jedna privilegirana kasta u odnosu na stvarne branitelje, kao i na ostale hrvatske građane."
Za negativnu sliku o hrvatskim braniteljima doktorica Krizmanić prije svega krivi vlast koja nije sustavno prišla problemu, već manipulira braniteljima kako joj kad trebaju za izbore, šireći krug gotovo sumanutih povlastica, kao što je to nedavno učinila aktualna HDZ-ova vlada s izravnim upisom na fakultete:
"Kada pogledate popis tko se sve može upisati na fakultet uz neke povlastice, onda su tu branitelji i djeca poginulih. Ima i druge djece kojima su roditelji umrli, recimo od bolesti. I njima je teško. Ima nekih stvari koje nisu opravdane. Kada pri tome ne bi bilo lažnih branitelja, kada ne bi bilo među njima onih koji nisu bili ni dana na bojišnici, ne bi se ljudi bunili. Ljudi bi bili spremni da onima koji su se stvarno borili ili stradali daju neke povlastice, ali do kojeg koljena to ide. Zašto sada i djeca? To nisu dobra rješenja. Rješenje je - ako si siromašan, a djeca su sposobna za studij, imaju znanja i sposobnosti, podupri ih novčano, stipendijom, daj im studentski dom ali nemoj ih privilegirati preko svake mjere koja je na njihovu štetu. Tako se sve više stvara jedna slika da branitelji stalno nešto hoće, da stalno hoće neke privilegije, da stalno neke privilegije dobivaju, što puno puta i nije točno, ali slika je sve više negativna. Žao mi je da pravi, pošteni, stradaju. Onda oni uzmu neku granatu pa se raznesu, što je više nego strašno."
"Ljudi nisu upoznati. Oni na nas gledaju kroz grupu ljudi koja je stalno nečim nezadovoljna, koja stalno nešto traži. Postoji i neka averzija prema Domovinskom ratu. Kada spomenete Domovinski rat svi okreću glavu od vas."
"Svi su kivni na branitelje. Možda i zbog toga što se javnosti predstavlja veliki broj branitelja. Ispostavilo se da je svaka šuga hrvatski branitelj. I čistačica i sekretarica ima potvrdu da je hrvatski branitelj. Svi imaju potvrdu da su hrvatski branitelji."
IDS-ov saborski zastupnik, Damir Kajin:
"Postoji opravdana averzija jednog dobrog dijela hrvatskih građana jer se odjedanput pojavilo 500-600 tisuća branitelja. Da smo ih imali toliko 1993. ili 1994. godine, mogli smo doći do Staljingrada."
Da ta golema brojka bode u oči, slaže se i psihologinja Mirjana Krizmanić:
"Kada 500 tisuća branitelja pomnožite sa četiri, dobijete dva miliona ljudi koji će imati neke privilegije. Ljudima to smeta jer svi znamo da ih nije bilo 500 tisuća. Znamo da su u nekim institucijama i tajnice dobile status branitelja."
Ima branitelja i branitelja, slaže se i Dario Dujić koji je prošao gotovo sva ratišta:
"Nisam ništa riješio na temelju svoga boravka u Domovinskom ratu. Povlasticu uvoza automobila nisam iskoristio iz razloga što u to vrijeme nisam imao novaca za novi automobil. Jednog dana su se te povlastice ukinule. Tako je napravljena jedna diskriminacija prema braniteljima koji do tog datuma nisu imali novaca u odnosu na one koji su taj novac imali."
Tvrdi da ni krediti za samozapošljavanje nisu puno pomogli siromašnijima:
"Sada su krediti za samozapošljavanje od 20 tisuća kuna – tri tisuće eura. Ne možete iznajmiti ni poslovni prostor za taj novac."
Predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, Tomislav Merčep, smatra da hrvatski branitelji nisu privilegirani, već u velikoj mjeri diskriminirani:
"Velika većina hrvatskih branitelja se još uvijek, već 15 godina poslije, vuče po šalterima i traži da ostvari svoja prava. Ne bi se ubilo njih 1600 do sada da im se nešto daje."
Naš anonimni sugovornik jedan je od branitelja koji priznaje da je ostvario svoja prava - poprilično visoku mirovinu od 700 eura i stan:
"Branitelje ubija sustav. Zakonski im je kao dano pravo, ali ga nema jer se morate izboriti za njega. Ne postoji sustavna briga. Više je to briga na osnovu nekih poznanstava, tko koga progura i slično."
Doktorica Krizmanić:
"I drugi su to činili pa onda branitelji misle - Ja sam barem bio na frontu, a dok sam bio na bojišnici drugi su se obogatili. Pa i meni nešto pripada od tog kolača -. I tu ima logike. Tako je cijela situacija kontaminirana svim i svačim, osim onim pravim. Ima puno stvarnih invalida koji nisu dobili niti ono što im je najnužnije. Ali, stvarno ima i lažnih. Revizije nije bilo, niti je bila dozvoljena. Oko nekih koji vode braniteljske udruge se okreće veliki novci. Puno njih je bilo javno optuženo u novinama da su pronevjerili novce, pa ništa. To im se više zamjera nego drugima."
Nitko osim invalida i obitelji poginulih ne bi trebao biti na državnoj skrbi - smatra saborski zastupnik Kajin, a sigurno je, kaže, 20-30 posto onih koji su rat proveli u uredima raznih ministarstava i narodne obrane, a danas debelo koriste braniteljske povlastice:
"Odjedanput su iskočili kao jedna privilegirana kasta u odnosu na stvarne branitelje, kao i na ostale hrvatske građane."
Za negativnu sliku o hrvatskim braniteljima doktorica Krizmanić prije svega krivi vlast koja nije sustavno prišla problemu, već manipulira braniteljima kako joj kad trebaju za izbore, šireći krug gotovo sumanutih povlastica, kao što je to nedavno učinila aktualna HDZ-ova vlada s izravnim upisom na fakultete:
"Kada pogledate popis tko se sve može upisati na fakultet uz neke povlastice, onda su tu branitelji i djeca poginulih. Ima i druge djece kojima su roditelji umrli, recimo od bolesti. I njima je teško. Ima nekih stvari koje nisu opravdane. Kada pri tome ne bi bilo lažnih branitelja, kada ne bi bilo među njima onih koji nisu bili ni dana na bojišnici, ne bi se ljudi bunili. Ljudi bi bili spremni da onima koji su se stvarno borili ili stradali daju neke povlastice, ali do kojeg koljena to ide. Zašto sada i djeca? To nisu dobra rješenja. Rješenje je - ako si siromašan, a djeca su sposobna za studij, imaju znanja i sposobnosti, podupri ih novčano, stipendijom, daj im studentski dom ali nemoj ih privilegirati preko svake mjere koja je na njihovu štetu. Tako se sve više stvara jedna slika da branitelji stalno nešto hoće, da stalno hoće neke privilegije, da stalno neke privilegije dobivaju, što puno puta i nije točno, ali slika je sve više negativna. Žao mi je da pravi, pošteni, stradaju. Onda oni uzmu neku granatu pa se raznesu, što je više nego strašno."
