Iako je prijedlog izmjena zakona o tajnim službama dočekan kod vladajućih s najvišim pohvalama, već se čuju upozorenja da neka rješenja i nisu najsretnija. Primjerice, dvije civilne službe ujedinjuju se u jednu – Sigurnosno obavještajnu agenciju. Sa jedne strane štedi se na agentima postojeće Obavještajne agencije koji nisu radili ništa drugo nego sjedili u hrvatskim veleposlanstvima u svijetu, pratili novine i pisali sažetke, što se sve mnogo jeftinije može preko interneta, kaže za Radio Slobodna Evropa poznavatelj obavještajne zajednice, zamjenik glavne urednice „Feral Tribunea“ Ivica Đkić:
„Međutim, to spajanje dvije službe u jednu, dovelo je do toga da će sad jedan čovjek, koji će biti ravnatelj te nove Sigurnosno obavještajne agencije, imati popriličnu moć u svojim rukama. Dakle, on će nadzirati sve civilne špijune u Hrvatskoj. Što je, sigurno, širenje moći jednog čovjeka koji će biti ravnatelj.“
Predlaže se i jedna operativna novina – kada je neka hitna situacija, ravnatelj Sigurnosno obavještajne agencije smije staviti nekoga pod nadzor na 24 sata i bez inače obaveznog odobrenja nekog od sudaca Vrhovnog suda Hrvatske, a ako se odobrenje u međuvremenu ne dobije, nadzor nakon isteka tog roka mora biti prekinut. Član Vijeća za nadzor sigurnosnih službi i ravnatelj zagrebačkog Centra za ljudska prava Tin Gazivoda ne vidi ništa loše u toj izmjeni:
„Dobro je da to ostaje u Domeni vrhovnog suda, a sasvim je razumno da u nekim, izvanrednim situacijama može ravnatelj zatražiti samoinicijativnu mjeru, ali da se to obavezno mora, već u roku od 24 sata, provjeriti.“
Nasuprot tome, Ivica Đikić tu vidi mogućnost velikih zloporaba:
„To se može činiti nebitnim i nevažnim – 24 sata ne znače ništa i tako dalje. Međutim, ta odredba može dovesti do strahovitih zloupotreba u radu tajnih službi. Nekom poduzetniku, nekom pripadniku kriminalnog miljea, nekom političaru je dovoljno 24 sata da sazna s kim neki čovjek razgovara i o čemu razgovara. Mislim da je ta odredba užasno opasna i da je užasno podložna manipuliranju.“
Pojačat će se unutarnji nadzor unutar sigurnosnog sustava, međutim oslabljuje se uloga civilnog nadzora, odnosno Vijeća za nadzor sigurnosnih službi. Vijeće ubuduće neće moći postupati i samoinicijativno, već mu se samo ostavlja mogućnost da reagira na pritužbe građana koji misle da su mu aktivnošću tajnih službi povrijeđena ljudska i građanska prava. Tin Gazivoda:
„Mi smo do sada imali situaciju da smo imali dobre ovlasti i da smo mogli kvalitetno raditi svoj posao i u nekim situacijama ukazivati na propuste. S tim da s druge strane javnost – zbog članka 10 Odluke o Vijeću – nije bila dovoljno upoznata sa time. A sad ćemo imati obrnutu situaciju – nećemo imati dovoljno ovlasti da se ispitaju predstavke od građana, ali ćemo zato, vjerojatno, predviđam, imati više mogućnosti reći građanima da je sve u redu.“
Izmjene zakona predlažu i da na čelu saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, koji također nadzire rad sigurnosnog sustava obavezno bude oporbeni zastupnik, ali tek od sljedećih izbora. Tin Gazivoda pozdravlja ovu odluku, uz dodatak da bi bilo dobro da oporba uz predsjednika odbora ima i većinu članova, dok je Ivici Đikiću ovaj prijedlog u najmanju ruku zanimljiv:
„Da se zakon donosi sad, da će šef tajne službe imati ovlasti sad, da će Vijeće za civilni nadzor tajnih službi sad prestati s nekim ovlastima, da će se sad moći prisluškivati 24 sata, ali će predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost biti nakon sljedećih izbora. Mislim da je to HDZ-ova vrlo prozirna manipulacija da sebi ostave godinu i po dana do izbora, da te tajne službe rade što hoće i da ih zloupotrijebe u svrhe političke kampanje, izbora i tako dalje.“
„Međutim, to spajanje dvije službe u jednu, dovelo je do toga da će sad jedan čovjek, koji će biti ravnatelj te nove Sigurnosno obavještajne agencije, imati popriličnu moć u svojim rukama. Dakle, on će nadzirati sve civilne špijune u Hrvatskoj. Što je, sigurno, širenje moći jednog čovjeka koji će biti ravnatelj.“
Predlaže se i jedna operativna novina – kada je neka hitna situacija, ravnatelj Sigurnosno obavještajne agencije smije staviti nekoga pod nadzor na 24 sata i bez inače obaveznog odobrenja nekog od sudaca Vrhovnog suda Hrvatske, a ako se odobrenje u međuvremenu ne dobije, nadzor nakon isteka tog roka mora biti prekinut. Član Vijeća za nadzor sigurnosnih službi i ravnatelj zagrebačkog Centra za ljudska prava Tin Gazivoda ne vidi ništa loše u toj izmjeni:
„Dobro je da to ostaje u Domeni vrhovnog suda, a sasvim je razumno da u nekim, izvanrednim situacijama može ravnatelj zatražiti samoinicijativnu mjeru, ali da se to obavezno mora, već u roku od 24 sata, provjeriti.“
Nasuprot tome, Ivica Đikić tu vidi mogućnost velikih zloporaba:
„To se može činiti nebitnim i nevažnim – 24 sata ne znače ništa i tako dalje. Međutim, ta odredba može dovesti do strahovitih zloupotreba u radu tajnih službi. Nekom poduzetniku, nekom pripadniku kriminalnog miljea, nekom političaru je dovoljno 24 sata da sazna s kim neki čovjek razgovara i o čemu razgovara. Mislim da je ta odredba užasno opasna i da je užasno podložna manipuliranju.“
Pojačat će se unutarnji nadzor unutar sigurnosnog sustava, međutim oslabljuje se uloga civilnog nadzora, odnosno Vijeća za nadzor sigurnosnih službi. Vijeće ubuduće neće moći postupati i samoinicijativno, već mu se samo ostavlja mogućnost da reagira na pritužbe građana koji misle da su mu aktivnošću tajnih službi povrijeđena ljudska i građanska prava. Tin Gazivoda:
„Mi smo do sada imali situaciju da smo imali dobre ovlasti i da smo mogli kvalitetno raditi svoj posao i u nekim situacijama ukazivati na propuste. S tim da s druge strane javnost – zbog članka 10 Odluke o Vijeću – nije bila dovoljno upoznata sa time. A sad ćemo imati obrnutu situaciju – nećemo imati dovoljno ovlasti da se ispitaju predstavke od građana, ali ćemo zato, vjerojatno, predviđam, imati više mogućnosti reći građanima da je sve u redu.“
Izmjene zakona predlažu i da na čelu saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, koji također nadzire rad sigurnosnog sustava obavezno bude oporbeni zastupnik, ali tek od sljedećih izbora. Tin Gazivoda pozdravlja ovu odluku, uz dodatak da bi bilo dobro da oporba uz predsjednika odbora ima i većinu članova, dok je Ivici Đikiću ovaj prijedlog u najmanju ruku zanimljiv:
„Da se zakon donosi sad, da će šef tajne službe imati ovlasti sad, da će Vijeće za civilni nadzor tajnih službi sad prestati s nekim ovlastima, da će se sad moći prisluškivati 24 sata, ali će predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost biti nakon sljedećih izbora. Mislim da je to HDZ-ova vrlo prozirna manipulacija da sebi ostave godinu i po dana do izbora, da te tajne službe rade što hoće i da ih zloupotrijebe u svrhe političke kampanje, izbora i tako dalje.“
