Glavni državni odvjetnik, Mladen Bajić, izvijestio je da je sa bosansko-hercegovačkim Tužiteljstvom postignut sporazum da se temeljem dokaza, koje će Hrvatska dostaviti Bosni i Hercegovini, pokrene postupak protiv osoba koje su u Hrvatskoj, u odsutnosti, suđene za ratne zločine ili su postupci prekinuti.
„U Bosni i Hercegovini za sigurno postoji raspoloženje da se to napravi. Sa tužiteljem iz Bosne i Hercegovine smo se dogovorili o uzajamnosti, da i mi dobijemo neke materijale o osobama za koje oni ocjenjuju da su počinile kaznena djela na području Bosne i Hercegovine, a nisu njima dostupni i ne mogu ih procesuirati na jednak način.“
Slično će se pokušati dogovoriti i sa Tužiteljstvom u Srbiji i Crnoj Gori. Bajić najavljuje kako bi optužnica za slučaj Ademi Norac, koji će se voditi u Hrvatskoj, trebala biti gotovo za petnaestak dana, kada stignu još neki materijali iz Haga.
Broj osoba koje se tereti za ratne zločine smanjen je sa blizu 4000 na 1107, koliko ih sada ima u postupcima, a zajedno sa redarstvenim vlastima i obavještajnom zajednicom kreće se u prikupljanje dodatnih podataka za nerazjašnjene ratne zločine s početka devedesetih:
„Govorimo o nižim zapovjednicima, posebno na području Vukovara, Osijeka, Zadra i Šibenika, koji su rukovodili manjim postrojbama neprijateljske vojske i sudjelovali u maskaru i zločinima na području Republike Hrvatske.“
Pri tome će uskoro biti potpisan i sporazum između hrvatskog Državnog odvjetništva i Haškog tužiteljstva, po kojem bi hrvatski istražitelji mogli izravno pretraživati devet milijuna file-ova koji se nalaze u arhivi Haškog tužiteljstva.
Što se Ante Jelavića tiče, Bajić je podsjetio da on ima i hrvatsko državljanstvo, pa ga Hrvatska ne može izručiti ako mu presuda bosansko-hercegovačkog suda postane pravomoćna. U Hrvatskoj se nad Jelavićem provode istražne radnje zbog sumnji na nezakonito korištenje proračunskog novca u devedesetim godinama.
„U Bosni i Hercegovini za sigurno postoji raspoloženje da se to napravi. Sa tužiteljem iz Bosne i Hercegovine smo se dogovorili o uzajamnosti, da i mi dobijemo neke materijale o osobama za koje oni ocjenjuju da su počinile kaznena djela na području Bosne i Hercegovine, a nisu njima dostupni i ne mogu ih procesuirati na jednak način.“
Slično će se pokušati dogovoriti i sa Tužiteljstvom u Srbiji i Crnoj Gori. Bajić najavljuje kako bi optužnica za slučaj Ademi Norac, koji će se voditi u Hrvatskoj, trebala biti gotovo za petnaestak dana, kada stignu još neki materijali iz Haga.
Broj osoba koje se tereti za ratne zločine smanjen je sa blizu 4000 na 1107, koliko ih sada ima u postupcima, a zajedno sa redarstvenim vlastima i obavještajnom zajednicom kreće se u prikupljanje dodatnih podataka za nerazjašnjene ratne zločine s početka devedesetih:
„Govorimo o nižim zapovjednicima, posebno na području Vukovara, Osijeka, Zadra i Šibenika, koji su rukovodili manjim postrojbama neprijateljske vojske i sudjelovali u maskaru i zločinima na području Republike Hrvatske.“
Pri tome će uskoro biti potpisan i sporazum između hrvatskog Državnog odvjetništva i Haškog tužiteljstva, po kojem bi hrvatski istražitelji mogli izravno pretraživati devet milijuna file-ova koji se nalaze u arhivi Haškog tužiteljstva.
Što se Ante Jelavića tiče, Bajić je podsjetio da on ima i hrvatsko državljanstvo, pa ga Hrvatska ne može izručiti ako mu presuda bosansko-hercegovačkog suda postane pravomoćna. U Hrvatskoj se nad Jelavićem provode istražne radnje zbog sumnji na nezakonito korištenje proračunskog novca u devedesetim godinama.
