Dostupni linkovi

Slovenija prijeti Hrvatskoj


Na najnoviju poruku iz Ljubljane, službeni je Zagreb reagirao s negodovanjem, a hrvatski premijer pozvao Sloveniju da se suzdrži prijetnji i radnji protiv Hrvatske.

Slovenija je još jedanput ustvrdila da je dug starim deviznim štedišama Ljubljanske banke na području bivše Jugoslavije sukcesijsko pitanje, te optužila Hrvatsku da ignorira sukcesijski sporazum država nasljednica iz 2001. godine potpisan u Beču, i time krši temeljna načela i norme međunarodnog prava, zbog čega će uvjetovati pristup Hrvatske u Europsku uniju.

Na dokument koje je slovensko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo na svojim internetskim stranicama, reagirao je hrvatski premijer Ivo Sanader, te u izjavi Hini ponovio kako će hrvatska vlada inzistirati da Ljubljanska banka svim štedišama vrati njihove novce, jer je to, ističe Sanader, pravni odnos bivše banke i štediša, a ne sukcesije.

SDP-ov saborski zastupnik i bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula najnovije vijesti iz Ljubljane također ne smatra dobrima:

„Ovaj postupak hrvatske strane, kojim se via facto ucjenjuje Hrvatska da popusti u sada već petnaestogodišnjem problemu vraćanja duga hrvatskim štedišama, nije dobra vijest za prije svega slovensko-hrvatske odnose, a koliko će ona zakomplicirati odnose između Bruxellesa i Zagreba ostaje da se vidi.“

U Ministarstvu vanjskih poslova Republike Slovenije, našem je Radiju rečeno da nemaju što dodati oko slučaja Ljubljanske banke, da su izdali priopćenje i da više od toga ne mogu reći, ni ponavljati.

U dokumentu se, uz ostalo, ističe da sve države nasljednice bivše Jugoslavije podržavaju načelo da je problem stare devizne štednje potrebno riješiti uz posredovanje Banke za međunarodna poravnanja u Baselu, te da se jedino hrvatska i Bosna i Hercegovina tome protive. Odvjetnik skupine hrvatskih štediša Zvonko Nogolica kaže da je to i logično:

„Zato što je tu imala najviše štediša. Ljubljanska banka je imala najviše štediša u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.“

Tonino Picula kaže da to nije prvi put da slovenska vlada svojom politikom pokušava anulirati problem na štetu hrvatskih štediša:

„To je sada, očito, još ozbiljniji politički problem nego jučer, zato što je Hrvatska ovoga trenutka u fazi pregovaranja sa EU, što njezinu poziciju čini složenijom i osjetljivijom no što je to bilo pred nekoliko godina. Slovenija to vrlo dobro zna. Sad je, evo, ispustila iz ruku argument granica, jer se vrlo jasno izjasnio i predsjednik Evropske komisije Barosso da EU ne može arbitrirati u graničnom sporu. Onda je slovenska strana odlučila da problem Ljubljanske banke ovoga trenutka koristi kao krupan žeton u pritisku na hrvatsku stranu, ne bi li ona popustila i time kupila, recimo to tako, pristanak slovenske strane.“

Odvjetnik dijela hrvatskih štediša Milivoj Žugić potsjeća da je, prema slovenskim podacima, rijec o 145 tisuća hrvatskih građana koji se bezuspješno, već 15 godina, bore za svoj novac i pravo koje je Ljubljanska banka dala svojim građanima, ali ne i drugima s područja bivše Jugoslavije:

„Ne vidim zašto bi za dugove postojeće slovenske banke odgovarao netko drugi, a ne Ljubljanska banka i u krajnjoj liniji država Slovenija čija je to banka. To nema nikakve veze sa ugovorom o pitanjima sukcesije. To su pravni odnosi štediše-banke.“

Preimenovanje Ljubljanske banke u Novu Ljubljansku banku samo da se izbjegne obveza prema štedišama u zemljama bivše Jugoslavije, odvjetnik Žugić naziva krajnje besmislenim činom:

„To bi vam bilo isto kao kad bi, recimo, Radovan Karadžić uzeo drugo ime i prezime, prozvao se Petrom Petrovićem i rekao – slušajte, ja nisam više Radovan Karadžić, ja sam Petar Petrović. Vi tražite nekoga Radovana Karadžića pa ga vodite u Haag, nemojte voditi mene. To je isto, oni su kao sad Nova ljubljanska banka i ne odgovaraju ni za šta.“
XS
SM
MD
LG