Novi Zakon o saobraćaju koji je danas stupio na snagu primoraće sve učesnike u saobraćaju na korjenitu promjenu navika ili će se u suprotnom suočiti sa visokim novčanim kaznama. Pored strožijih kazni uvode se obaveze ograničenja i zabrane od kojih neke dosada nijesu postojale. Od sada više nije dozvoljena upotreba mobilnih telefona u toku vožnje. Zatamnjena stakla će moći da imaju samo službeni automobili sa posebnim dozvolama, a oborena svijetla će morati biti uključena i tokom dana.
Predviđene kazne nijesu male. Za prekoračenje brzine veće od 30 na sat u naseljenom mjestu ili 50 van grada slijedi oduzimanje vozačke dozvole na licu mjesta, uz prekršajnu prijavu i kaznu od 30 eura, koliko iznosi i novčana kazna za vožnju bez uključenog oborenog svijetla, makar to bilo i usred bijela dana. Među prekršaje se ubraja i nepoštovanje i do sada postojeće obaveze korišćenja sigurnosnih pojaseva, što će zaboravne koštati 15 eura. Kazna za korišćenje mobilnog telefona u toku vožnje kažnjavaće se sa 20 eura.
Građani su, po svemu sudeći, spremno i sa odobravanjem dočekali početak primjene novog zakona:
PODGORIČANIN 1: Ovo je danas prvi dan. Vidim, dosta ih je već upalilo, neko i zaboravlja, ali dosta je već informisano.
RSE: Da li vozači koriste sigurnosne pojaseve?
PODGORIČANIN 1: Dosta naroda ih stavlja.
RSE: Da li policija već kažnjava?
PODGORIČANIN 1: Ma, ne. Ja vjerujem da će isprva da upozorava malo dok se vozači priviknu, pa će onda početi.
PODGORIČANIN 2: I bolje da se primjenjuje. To je za narod, jer je bezbjednije. Ne možete da vozite s mobilnim telefonom, ne možete 150 da idete kroz grad. Ginu mladi ljudi, gube se životi.
PODGORIČANIN 3: Mi se moramo pridržavati zakona.
RSE: Da li su kazne prestroge?
PODGORIČANIN 3: Nijesu. Ja bi ih i više podiga'.
PODGORIČANIN 4: Ja mislim da nijesu, jer te kazne treba da su rigorozne da bi se postigao pravi efekat.
PODGORIČANIN 5: Imaće efekta samo ako se bude primijenjiva' prema svakome jednako. Ako ne bude ka' što je bilo do sad - nekome maćeha, nekome majka.
U Ministarstvu saobraćaja, takođe, očekuju sređivanje stanja u saobraćaju, naročito s aspekta veće bezbjednosti i smanjenja broja žrtava nesreća na drumovima. Radoš Šućur, pomoćnik ministra saobraćaja, neobičnom paralelom ukazuje na neophodnost dosljedne primjene Zakona:
„Očekujem dosljedniju primjenu Zakona o bezbjednosti saobraćaja, mnogo dosljedniju nego što je to slučaj za Zakonom ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda u Crnoj Gori. Cilj je i jednog i drugog zakona je bolje zdravlje i veća bezbjednost“.
Pored vozača i pjašaci će morati da se disciplinuju jer ih u suprotnom, takođe, očekuju visoke kazne. Prelazak „na crveno“ svakog pješaka će koštati 30, a ko se odluči da ulicu pređe van pješačkog prelaza platiće 20 eura. Za razliku od pješaka vozača u slučaju veće serije prekršaja očekuje i mogućnost povratka u učionice auto škole.
Nova zakonska rješenja uvode kaznene bodove na skali od jedan do tri, zavisno od težine prekršaja, koji će biti upisivani u dozvolu. Devet bodova skupljenih za dvije godine značiće oduzimanje dozvole na tri mjeseca i upućivanje na predavanje o posljedicama saobraćajnih nezgoda. Ako se devet bodova ponovi i u naredne dvije godine dozvola se oduzima na šest mjeseci, a vozač ide na ponovno polaganje vozačkog ispita. Policajci više neće naplaćivati kazne na licu mjesta, već će izdavati nalog sa žiro-računom za plaćanje. Uvođenje posljednje dvije odredbe zakona nametnulo je pitanje kako će se primijenjivati prema strancima. Prema riječima Milorada Usančevića, načelnika Odjeljenja za bezbijednost saobraćaja u Upravi policije, za sve strance, među kojima su i građani zemalja regiona, uključujući i Srbiju, važe posebna pravila:
„Kazneni bodovi se odnose samo na vozače koji imaju dozvole izdate u Crnoj Gori i koji se vode u evidenciji vozača u Crnoj Gori. Što se tiče naplate novčane kazne vozačima sa inostranim vozačkim dozvolama, odnosno strancima, tu postoji mogućnosti isto kao za naše vozače izdavanje naloga, s tim što je rok kraći samim tim što se zadržava putna isprava, dok taj vozač ne plati kaznu, a najduže 48 sati“.
Predviđene kazne nijesu male. Za prekoračenje brzine veće od 30 na sat u naseljenom mjestu ili 50 van grada slijedi oduzimanje vozačke dozvole na licu mjesta, uz prekršajnu prijavu i kaznu od 30 eura, koliko iznosi i novčana kazna za vožnju bez uključenog oborenog svijetla, makar to bilo i usred bijela dana. Među prekršaje se ubraja i nepoštovanje i do sada postojeće obaveze korišćenja sigurnosnih pojaseva, što će zaboravne koštati 15 eura. Kazna za korišćenje mobilnog telefona u toku vožnje kažnjavaće se sa 20 eura.
Građani su, po svemu sudeći, spremno i sa odobravanjem dočekali početak primjene novog zakona:
PODGORIČANIN 1: Ovo je danas prvi dan. Vidim, dosta ih je već upalilo, neko i zaboravlja, ali dosta je već informisano.
RSE: Da li vozači koriste sigurnosne pojaseve?
PODGORIČANIN 1: Dosta naroda ih stavlja.
RSE: Da li policija već kažnjava?
PODGORIČANIN 1: Ma, ne. Ja vjerujem da će isprva da upozorava malo dok se vozači priviknu, pa će onda početi.
PODGORIČANIN 2: I bolje da se primjenjuje. To je za narod, jer je bezbjednije. Ne možete da vozite s mobilnim telefonom, ne možete 150 da idete kroz grad. Ginu mladi ljudi, gube se životi.
PODGORIČANIN 3: Mi se moramo pridržavati zakona.
RSE: Da li su kazne prestroge?
PODGORIČANIN 3: Nijesu. Ja bi ih i više podiga'.
PODGORIČANIN 4: Ja mislim da nijesu, jer te kazne treba da su rigorozne da bi se postigao pravi efekat.
PODGORIČANIN 5: Imaće efekta samo ako se bude primijenjiva' prema svakome jednako. Ako ne bude ka' što je bilo do sad - nekome maćeha, nekome majka.
U Ministarstvu saobraćaja, takođe, očekuju sređivanje stanja u saobraćaju, naročito s aspekta veće bezbjednosti i smanjenja broja žrtava nesreća na drumovima. Radoš Šućur, pomoćnik ministra saobraćaja, neobičnom paralelom ukazuje na neophodnost dosljedne primjene Zakona:
„Očekujem dosljedniju primjenu Zakona o bezbjednosti saobraćaja, mnogo dosljedniju nego što je to slučaj za Zakonom ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda u Crnoj Gori. Cilj je i jednog i drugog zakona je bolje zdravlje i veća bezbjednost“.
Pored vozača i pjašaci će morati da se disciplinuju jer ih u suprotnom, takođe, očekuju visoke kazne. Prelazak „na crveno“ svakog pješaka će koštati 30, a ko se odluči da ulicu pređe van pješačkog prelaza platiće 20 eura. Za razliku od pješaka vozača u slučaju veće serije prekršaja očekuje i mogućnost povratka u učionice auto škole.
Nova zakonska rješenja uvode kaznene bodove na skali od jedan do tri, zavisno od težine prekršaja, koji će biti upisivani u dozvolu. Devet bodova skupljenih za dvije godine značiće oduzimanje dozvole na tri mjeseca i upućivanje na predavanje o posljedicama saobraćajnih nezgoda. Ako se devet bodova ponovi i u naredne dvije godine dozvola se oduzima na šest mjeseci, a vozač ide na ponovno polaganje vozačkog ispita. Policajci više neće naplaćivati kazne na licu mjesta, već će izdavati nalog sa žiro-računom za plaćanje. Uvođenje posljednje dvije odredbe zakona nametnulo je pitanje kako će se primijenjivati prema strancima. Prema riječima Milorada Usančevića, načelnika Odjeljenja za bezbijednost saobraćaja u Upravi policije, za sve strance, među kojima su i građani zemalja regiona, uključujući i Srbiju, važe posebna pravila:
„Kazneni bodovi se odnose samo na vozače koji imaju dozvole izdate u Crnoj Gori i koji se vode u evidenciji vozača u Crnoj Gori. Što se tiče naplate novčane kazne vozačima sa inostranim vozačkim dozvolama, odnosno strancima, tu postoji mogućnosti isto kao za naše vozače izdavanje naloga, s tim što je rok kraći samim tim što se zadržava putna isprava, dok taj vozač ne plati kaznu, a najduže 48 sati“.
