BIANCHINI: Najbitnije je razjasniti sve što se dogodilo, tako da se na toj osnovi može stvarati nova atmosfera suradnje i pomirenja. Bez pomirenja nema niti mogućnosti za uključivanje unutar Evropske unije, a to je jako važno. Ne znam do koje mjere može optužba tome koristiti. Recimo, Francuska nakon Drugog svjetskog rata nije optužila Njemačku, nego je tražila suradnju i osnovala ideju Evropske unije. Možda bi se o tome moglo raspravljati jer to je ipak optužba države protiv države. Bitno je razjasniti sve što se dogodilo, a to, s jedne strane, radi Sud u Hagu, kao što su na tome počeli raditi i sudovi u regionu: u Hrvatskoj, u Srbiji, u Bosni i Hercegovini. Mora se više razmišljati o dijalogu, nego o optužbi države protiv države.
RSE: Pregovori o konačnom statusu Kosova su počeli još u veljači. Po vašem mišljenju, da li će Kosovo dobiti punu nezavisnost ili jednu vrstu nezavisnosti? Kako bi se to moglo odraziti na prilike u Srbiji? Da li će se tamo situacija radikalizirati ili će to konačno rješenje statusa Kosova doprinijeti stabilizaciji u regiji?
BIANCHINI: Postoji većinsko mišljenje u Americi, Evropskoj uniji i Rusiji da bi moglo doći do neke ograničene nezavisnosti Kosova. Problem je u tome do koje mjere će to Srbija prihvatiti. Teško je i povjerovati da postoji jedno rukovodeće tijelo, ili čak jedan lik, u Srbiji koji bi to mogao potpisati. Sada se stvara problem da li ići na tu nezavisnost bez suglasnosti Srbije, ili sa suglasnosti Srbije. Sumnjam da možemo imati stabilizaciju regiona bez Srbije. Ne vidim, bar za sada, da Srbija može prihvatiti tu nezavisnost. Možda će se situacija promijeniti, ali ukoliko odluka bude donesena bez Srbije i kao takva prihvaćena u Srbiji, radikalizacija je sto posto sigurna, pogotovo ako Radikali dogodine dobiju izbore u Srbiji, što se može dogoditi. Opet bi nastala izolacija Srbije na međunarodnom planu, ali ne vjerujem da bi oni mogli napraviti nešto u vojnom smislu. NATO će sigurno zbog toga ostati duže na Kosovu. Posljedice toga su važne i za Makedoniju i za Bosnu i Hercegovinu. To ne vrijedi samo za Kosovo. Rusije je promijenila svoj stav od prije šest godina, a to znači da Rusija priprema nešto slično za Abhaziju. Ne znam šta će biti. Vidjet ćemo.
RSE: Referendum za nezavisnost Crne Gore predviđen je za 21. maj. Kako bi po vašem mišljenju mogla reagirati Evropska unija ukoliko se 54,5 posto građana izjasni za nezavisnu Crnu Goru?
BIANCHINI: Ne znam. Možda će se za pet mjeseci promijeniti mišljenje birača i onda ćemo imati neku jasniju sliku. Moguće je da se dogodi 54,5 posto. Po propisima Evropske unije to bi značilo da Crna Gora ostaje u zajednici sa Srbijom. U demokraciji je tako, ako je dogovor da se mora postići 55 posto, onda 54,99 posto znači da je opcija nezavisnosti propala.
RSE: Mislite li da bi Hrvatska, kao što to tvrdi hrvatski premijer Sanader, mogla u Evropsku uniju 2009. godine, ili je realističnije mnogo kasnije?
BIANCHINI: Sve ovisi od Hrvatske i od njenih pregovaračkih timova. Treba zakonodavstvo da se harmonizira sa Evropskom unijom. Ovisi puno o želji Hrvatske da osnaži svoj ekonomski status. Ne treba da se boji od nove Jugoslavije. Neće biti nikakve nove Jugoslavije, ali tržište u jugoistočnoj Evropi je u ovom trenutku najbolje tržište za razvoj ekonomije u Hrvatskoj, pošto bi ona bila lider u tom sektoru. I to je jako važno jer Hrvatska mora ući u Evropsku uniju dovoljno snažna da može biti punopravni član na svim područjima.
RSE: Pregovori o konačnom statusu Kosova su počeli još u veljači. Po vašem mišljenju, da li će Kosovo dobiti punu nezavisnost ili jednu vrstu nezavisnosti? Kako bi se to moglo odraziti na prilike u Srbiji? Da li će se tamo situacija radikalizirati ili će to konačno rješenje statusa Kosova doprinijeti stabilizaciji u regiji?
BIANCHINI: Postoji većinsko mišljenje u Americi, Evropskoj uniji i Rusiji da bi moglo doći do neke ograničene nezavisnosti Kosova. Problem je u tome do koje mjere će to Srbija prihvatiti. Teško je i povjerovati da postoji jedno rukovodeće tijelo, ili čak jedan lik, u Srbiji koji bi to mogao potpisati. Sada se stvara problem da li ići na tu nezavisnost bez suglasnosti Srbije, ili sa suglasnosti Srbije. Sumnjam da možemo imati stabilizaciju regiona bez Srbije. Ne vidim, bar za sada, da Srbija može prihvatiti tu nezavisnost. Možda će se situacija promijeniti, ali ukoliko odluka bude donesena bez Srbije i kao takva prihvaćena u Srbiji, radikalizacija je sto posto sigurna, pogotovo ako Radikali dogodine dobiju izbore u Srbiji, što se može dogoditi. Opet bi nastala izolacija Srbije na međunarodnom planu, ali ne vjerujem da bi oni mogli napraviti nešto u vojnom smislu. NATO će sigurno zbog toga ostati duže na Kosovu. Posljedice toga su važne i za Makedoniju i za Bosnu i Hercegovinu. To ne vrijedi samo za Kosovo. Rusije je promijenila svoj stav od prije šest godina, a to znači da Rusija priprema nešto slično za Abhaziju. Ne znam šta će biti. Vidjet ćemo.
RSE: Referendum za nezavisnost Crne Gore predviđen je za 21. maj. Kako bi po vašem mišljenju mogla reagirati Evropska unija ukoliko se 54,5 posto građana izjasni za nezavisnu Crnu Goru?
BIANCHINI: Ne znam. Možda će se za pet mjeseci promijeniti mišljenje birača i onda ćemo imati neku jasniju sliku. Moguće je da se dogodi 54,5 posto. Po propisima Evropske unije to bi značilo da Crna Gora ostaje u zajednici sa Srbijom. U demokraciji je tako, ako je dogovor da se mora postići 55 posto, onda 54,99 posto znači da je opcija nezavisnosti propala.
RSE: Mislite li da bi Hrvatska, kao što to tvrdi hrvatski premijer Sanader, mogla u Evropsku uniju 2009. godine, ili je realističnije mnogo kasnije?
BIANCHINI: Sve ovisi od Hrvatske i od njenih pregovaračkih timova. Treba zakonodavstvo da se harmonizira sa Evropskom unijom. Ovisi puno o želji Hrvatske da osnaži svoj ekonomski status. Ne treba da se boji od nove Jugoslavije. Neće biti nikakve nove Jugoslavije, ali tržište u jugoistočnoj Evropi je u ovom trenutku najbolje tržište za razvoj ekonomije u Hrvatskoj, pošto bi ona bila lider u tom sektoru. I to je jako važno jer Hrvatska mora ući u Evropsku uniju dovoljno snažna da može biti punopravni član na svim područjima.
